Od izmjena Ustava očekivalo se razno. Načelno, trebalo je da doprinesu depolitizaciji sudstva, svako je međutim, imao svoju dodatnu računicu. Jedni su smatrali da bi u najviši pravni akt mogle biti ugrađene norme koje će pomoći borbi protiv korupcije, drugi su se nadali da mogu uticati na jezik i državne simbole, vlast se, kao i obično trudila da se ponešto promijeni, ali da se ništa ne mrdne. Ozbiljan je njihov trud da vampire korupcije našminkaju, ne upokoje. Javna rasprava o nacrtu amandmana na Ustav Crne Gore protiče – tiho. Predviđeno je da, nakon njenog završetka, 31. oktobra, Odbor za ustavna pitanja i zakonodavstvo razmotri sve prispjele predloge, mišljenja i sugestije, o njima zauzme stav i, najkasnije do 20. novembra, utvrdi i dostavi Skupštini Predlog amandmana na Ustav Crne Gore i Pedlog ustavnog zakona za sprovođenje Amandmana na Ustav Crne. Od čitave te procedure, međutim, ne očekuje se ništa.
Vlast je izmjene Ustava svrstala u petnaest amandmana koji imaju isto toliko alternativa. Prema važećem Ustavu, na primjer, Skupština bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrješava: Vrhovnog državnog tužioca i državne tužioce…. Izmjenama je predviđeno da Skupština bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda i četiri sudije Ustavnog suda, Vrhovnog državnog tužioca: alternativa kaže da parlament bira i razrješava tri sudije Ustavnog suda ali ne i Vrhovnog državnog tužioca…
Da vlast misli ozbiljno, tokom javne rasprave pojavio bi se neko od ljudi koji za to primaju platu i potrudio se da javnosti razjasni šta je u stvari predloženo. Cijela stvar je, međutim, kobajagi. Predlog za izmjene Ustava prošao je u Skupštini zato što ga je podržala Socijalistička narodna partija. Neznano zašto, navodno su očekivali da će vladajuća većina biti fer i omogućiti da i opozicioni predlog izmjena Ustava stigne barem do javne rasprave. Kad se tokom rasprave vidjelo da – nema šanse – opozicija je svoj predlog povukla iz procedure. Za izmjene u ovom dijelu Ustava potrebna je dvotrećinska većina, koje, kako sada stoje stvari, neće biti.
,,Pokret za promjene će u formi amandmana na vladin predlog, koji je jedini u proceduri, predložiti sve ono što smo predlagali i u okviru zajedničke opozicione inicijative – i model Sudskog savjeta u kome nema političara i koji se dvotrećinskom većinom bira u Skupštini i dvotrećinski izbor predsjednika Vrhovnog suda, Vrhovnog državnog tužioca i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u parlamentu, kao i nezastarijevanje krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala”, najavio je ovih dana poslanik Pokreta za promjene Koča Pavlović. On smatra da će ,,šef režima i njegov zamjenik, šef parlamenta, pokušati da na svaki način sačuvaju Vesnu Medenicu i Ranku Čarapić, jer bi se njihovim smjenama otvorio put za sanaderizaciju Crne Gore”.
Način na koji je SNP omogućio vladinom predlogu da jedini bude u proceduri potakao je i standardne unutaropozicione rasprave. PZP predviđa da će se desiti politička trgovina u kojoj će skraćenje himne biti ponuđeno u zamjenu za podršku kozmetičkim promjenama Ustava.
Lider SNP-a Srđan Milić u međuvremenu je najavio da Socijalistička narodna partija krajem decembra neće učestvovati u glasanju o vladinoj inicijativi za promjenu Ustava ukoliko se u najkraćem roku ne nastavi dijalog i ne nađe rješenje oko izmjena najvišeg pravnog akta. O politici te stranke zanimljivo je ovih dana govorio njen osnivač i bivši predsjednik Momir Bulatović: ,,Kada bih znao šta SNP hoće a šta ne, mogao bih da imam mišljenje i o aktivnostima te partije”.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić ocijenio je da je opozicija u mogućnosti da, glasanjem za vladin predlog izmjena Ustava, pokaže evropsku opredijeljenost. Ko nije za vladin predlog, normalno, protiv je Evrope i sveukupnog napretka.
Crna Gora je, znamo već, prva zemlja koja će pregovore o priključenju Evropskoj uniji, po zadatku, početi poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, reforme prosuđa, ljudska prava, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Hrvatska je, na primjer, pregovore počela poglavljem Nauka, obrazovanje i kultura, tradicija. Posljednje im je bilo poglavlje o pravosuđu, ovo kad su hapsili bivšeg premijera.
Kosara BEGOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
INTERVJU3 sedmice