Povežite se sa nama

Izdvojeno

MINISTRI I VLAST: To kad ufati ne pušta

Objavljeno prije

na

Ministri Krivokapićeve Vlade koji ne žele da napuste politiku i vrate se struci,  nijesu izuzetak.  Većina ministara Vlade Duška Markovića je danas u parlamentu.  Od DPS ministara to je očekivano, oni su  radni vijek  proveli u partiji, šetajući sa jedne državne funkcije na drugu. Kada je formirana ekspertska Vlada mislili smo da slijede promjene. I drugačiji političari. Samo mislili

 

Kada je prije skoro dvije godine formirana odlazeća ekspertska Vlada, slušali smo priče o stručnjacima koji su se odrekli svojih unosnih karijera, kako bi spasili zemlju.  Danas, nakon što je ekspertskoj Vladi uveliko istekao rok,  mnogi od njih biraju da ostanu u politici.  Valjda je, makar ovdje, primamljivije  od struke.

Kada je izabran za ministra finansija, Milojko Spajić predstavljen je kao mladi perspektivni stručnjak, koji je  kao menadžer zarađivao u Singapuru oko 22 hiljade dolara mjesečno. Prema podacima sa sajta Vlade, Spajić je studirao ekometriku na Osaka univerzitetu u Japanu, a potom usavršavanje nastavio na kineskom tehničkom univerzitetu. Zvanje magistra stekao je u Francuskoj.

„Ponekad razmišljam o ostavci i zašto ovo radim. Zašto se ne vratim u Singapur za platu od 20 000“, zapitao se javno na TV Vijesti Spajić u novembru 2021. Do danas javnosti nije dao odgovor šta je to primamljivije u crnogorskoj politici od svjetskog uspjeha u struci.  Umjesto toga, Spajić je skupa sa ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem najavio osnivanje pokreta, koji je krenuo kao lokalna izborna lista Berane sad, a koji je u predizbornim Beranama podržao i premijer Zdravko Krivokapić.  Tako su mladi i perspektivni eksperti pošli  putem trodecenijskog crnogorskog vladara Mila Đukanovića,  koji je na isti način  koristio državne funkcije i resurse za političku promociju sebe i partije.  Razlika je  u tome što je Đukanović u državničke vode i politiku ušao kao pripravnik.  Malčice je jasnije  zašto iz nje nikako nije htio  da izađe.

I ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović počeo je ministrovanje kao žrtvovanje unosne radne biografije zarad napretka Crne Gore.  U politiku je ušao kao magistar ekonomije Univerziteta u Oksfordu, koji je svoje znanje usavršavao u Beču, Rimu, Ilinoisu. Pa onda Dojče banka u Frankfurtu, Evropska banka za obnovu i razvoj gdje postaje i glavni ekonomista. „U politiku sam ušao iz najbolje namjere i sa dva stana koja posjedujem, a u Crnoj Gori se stiče utisak da ministri dolaze na funkcije da bi riješili svoje privatne probleme“, objašnjavao je Milatović svojevremeno. U ovdašnju politiku ministri uglavnom ulaze zarad moći i privilegija.  I zbog toga što većina ne može da se  vrati unosnim karijerama.  Jer ih nemaju.  Zašto je Milatoviću politika milija od svjetski priznatih radnih mjesta, ne zna se.

Premijer Zdravko Krivokapić ušao je u politiku kao profesor crnogorskog Univerziteta. Nije Beč i Singapur, ali je svakako radni vijek proveden u nauci. Ubrzo po ulasku u Vladu, objasnio je da je u politici zbog interesa Srpske pravoslavne crkve, odnosno amaneta mitropolita Amfilohija, koji je, kako je svojevremeno objašnjavao, skoro pa ispunio.  Šta ga i dalje drži u politici, nije objašnjavao.  Umjesto povratka nauci ili metafizici, na koju je znao da se pozove objašnjavajući da ne postoji samo zemaljski svijet, ipak je izgleda odlučio da ostane u zemaljskom svijetu crnogorske politike. Osim podrške izbornoj listi Berane sad, premijer je svojevremeno saopštio da će biti „ u svakom pokretu koji će doprinijeti razvoju Crne Gore“. Gdje je bio kad su se rađali pokreti koji su željeli drugačiju Crnu Goru, a ne onu koju je trideset godina kreirao Milo Đukanović, nije pojašnjavao.

Ni ministarka prosvjete, kulture, nauke i sporta Vesna Bratić ne vraća se na fakultet. Ona je nedavno objasnila da će nakon prestanka funkcije odlučiti kojoj partiji ili koaliciji će pristupiti. Na mjesto ministarke došla je kao profesorica Filološkog fakulteta u Nikšiću.  „U mome resoru, struka će biti ispred politike“, kazala je kada je izabrana za ministarku četiri oblasti.  Njeno ministrovanje, međutim, zapamćeno je po diskriminaciji, političkim odstrjelima nepodobnih i zapošljavanju bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi.  Možda i nije loše što se ne vraća u obrazovanje.  Zarad budućih pokoljenja. Na takvu politiku smo svakako navikli.

Kao pravni stručnjak i advokat u politiku je ušao i ministar policije Sergej Sekulović.  Tu će najvjerovatnije i ostati. Sekulović je poručio da razmišlja da se potpuno uključi u politički život.

Ministri Krivokapićeve Vlade nijesu izuzetak.  Većina ministara prethodne Vlade Duška Markovića i dalje je u politici. Razlika je tek u tome što je to od njih i očekivano, pošto su radni vijek mahom proveli u partiji, šetajući sa jedne državne funkcije na drugu. Kada je formirana ekspertska Vlada mislili smo da slijede promjene. Ono, mislili.

Većina ministara Markovićeve Vlade danas je u parlamentu: Predrag Bošković (Ministartsvo odbrane), Mevludin Nuhodžić (Ministarstvo unutrašnjih poslova) , Damir Šehović (Mnistarstvo obrazovanja), Dragica Sekulić (Ministarstvo ekonomije), Aleksandar Bogdanović (Ministarstvo kuluture), Nikola Janović (Ministarstvo sporta), Suzana Pribilović (Ministarstvo javne uprave)…

Mehmed Zenka, ministar za ljudska i manjinska prava u Markovićevoj Vladi, čak se i pominjao kao ministar iste oblasti u budućoj manjinskoj vladi.

Rijetki koji nije u politici je ministar turizma Pavle Radulović, koji je na to mjesto podnio ostavku nakon što su mediji objavili snimak na kom se vidi kako građevinski inspektori reketiraju investitora.  A možda jedini koji se vratio struci je Srđan Darmanović, koji je u Markovićevoj Vladi pokrivao poziciju ministra spoljnjih poslova. On je danas profesor na Univerzitetu Crne Gore.

Slična stvar  je i sa ministrima prethodne, Đukanovićeve Vlade.  U parlamentu su i dalje Petar Bošković, koji je  u Đukanovićevoj Vladi bio ministar rada i socijalnog staranja, Petar Ivanović (Ministarstvo poljoprivrede), Raško Konjević (Ministarsvo policije), Branimir Gvozdenović (ministar turizma i održivog razvoja) .

Slavoljub Stijepović, ministar prosvjete u Đukanovićevoj Vladi, postao je  nakon procesa Koverta generalni sekretar predsjednika države.  Radoje Žugić, ministar finansija u Đukanovićevoj Vladi danas je guverner Centralne banke.

Rijetki koji više nijesu  u politici su  Igor Lukšić, tadašnji ministar finansija i Vladimir Kavarić, ministar ekonomije.

I nakon avgustovskih promjena, to kad ufati, ne pušta.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo