Ljekari iz opštih bolnica u Baru, Beranama ili Kotoru koji su na specijalizaciji u Kliničkom centru Crne Gore ubuduće za dežurstva, prekovremeni i dopunski rad neće biti plaćeni. Njihove kolege kojima je matična kuća KCCG će za angažman dobijati pare. Takva odluka je donesena na osnovu mišljenja Ministarstva zdravlja na čijem je čelu Kenan Hrapović, kojem je KCCG tražio saglasnost za sklapanje ugovora o dopunskom radu sa specijalizantima iz drugih zdravstvenih ustanova kako bi se njihovo plaćanje na pravni način uredilo.

Stručna javnost šokirana je ovakvom odlukom, tvrdeći da se radi o diskriminaciji te da specijalizant mora dežurati i raditi prekovremeno kako bi naučio, te da je sasvim logično da za to bude i plaćen.

U Ministarstvu zdravlja objašnjavaju da su postupili u skladu sa zakonom, te da će specijalisti nastaviti da dobijaju platu koja im pripada u matičnoj ustanovi, a da nema osnova da se plaća rad u KCCG jer oni su tu da uče.

,,Juče je kolega u hirurškoj ambulanti Urgentnog centra pregledao 78 pacijenata, uradio 11 intervencija u maloj sali i to se danas cijeni sa nula eura”, navela je u otvorenom pismu ministru zdravlja Kenanu Hrapoviću, doktorka Vanja Popović. Ona je zaključila ,,Gospodine ministre, nema smisla da nastavljam jer da Vi imate bar malo sluha za ovaj zdravstveni sistem i ljude koji su njegovi istinski nosioci, ne biste donosili ovakve odluke”.

Ministar je na otvoreno pismo odgovorio tvrdnjom da se ,,u naletu emocija uvijek previđaju važne stvari”. I objasnio da nije on i njegovo ministarstvo ukinulo plaćanje dežurstava specijalizantima, već je u pitanju važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Koji je donešen na predlog samog ministarstva.

Hrapović je pojasnio da se ljekar koji je na specijalizaciji ne može angažovati u dopunskom radu za specijalističku oblast za koju se edukuje, zato što za vrijeme trajanja specijalizacije ne može da obavlja samostalni rad za oblast za koju se edukuje.

Pa onda isti ministar objašnjava kako je do sada sistem ,,nezakonito” funkcionisao: ,,Da budemo jasniji, Vaš kolega koji je tokom noći samostalno obavio 78 pregleda na to nije imao pravo. U više navrata je Kliničkom centru ukazivano na ovaj problem, posebno nakon analize više od 800 izvještaja o obavljenim pregledima u Urgentnom centru KCCG, obavljenih za prvih 15 dana decembra 2017. godine, gdje je samo deset odsto obavljenih specijalističkih pregleda imalo potpis specijalista, a 90 odsto pacijenata su pregledali specijalizanti, davali preporuke za dijagnostiku, terapiju, kontrole. Reagovali su i inspekcijski organi i zabranjivali rad specijalizanata u Urgentnom centru. Reaguju svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova”, kazao je Hrapović.

U praksi specijalizanti u Kliničkom Centru rade prekovremeno, najčešće noću, ,,ne zbog toga što postoje znanja iz medicine koja se stiču samo noću” – kako napisa jedan od specijalizanata, već zbog toga što mijenjaju svoje kolege specijaliste kojih sve više manjka. Pa su prinuđeni da pregledaju pacijente, uspostavljaju dijagnoze i propisuju terapije pečatima ljekara specijalista koji nijesu prisutni.

Hrapović navodi da zbog ove prakse reaguju ,,svakodnevno i kolege specijalisti iz drugih zdravstvenih ustanova koji pacijente upućuju u Urgentni centar nadajući se konsultativnim pregledima specijalista i užih specijalista, a tamo ih dočekuju specijalizanti”. Dodaje da će se prekidom sa tom praksom ,,pacijentima dati mogućnost dobijanja bezbjedne zdravstvene zaštite visokog nivoa koju će im pružati ljekari sa okončanom edukacijom i specijalističkim diplomama”.

Lijepo zvuči, ali da li je moguće. Samo prošle nedjelje KCCG napustila su dva ljekara specijalista – dr Velimir Milošević, internista i jedini gastroenterolog koji je radio dijagnostičko-terapijsku proceduru ERCP, te dr Vladan Knežević, specijalista ORL.

Sindikat doktora medicine već duže upozorava da će zbog odliva ljekarskog kadra funkcionisanje javnog zdravstva biti ugroženo. Oni pomno ažuriraju spisak ljekara koji su posljednje četiri godine godina napustili javni zdravstveni sistem. Prikupili su podatke o 101 ljekaru, ali smatraju da je spisak nepotpun te da se broj doktora koji su napustili javni sistem kreće do 150.

Statistika govori da u crnogorskom zdravstvenom sistemu radi oko 220 ljekara na 100.000 stanovnika. Prema standardima Evropske unije, potreban broj ljekara je 335 na 100.000 stanovnika. Procjena je da zdravstvu u Crnoj Gori nedostaje oko 700 ljekara.

Jedan od načina da se ovaj manjak nadomjesti je, kako su izjavili u Kliničkom centru, njihov dugoročni plan ljudskih resursa, koji ima za cilj da se odlazak pojedinih ljekara, različitih specijalnosti, nadomještava raspisivanjem potrebnog broja specijalizacija: ,,Tako se trenutno na specijalizaciji nalaze 173 ljekara, a u toku je procedura za odobravanje specijalizacija za još 39 ljekara. Nakon završenog specijalističkog staža i položenog specijalističkog ispita, ljekari se vraćaju u zdravstvenu ustanovu koja ih je uputila na stručno usavršavanje”, saopšteno je nedavno iz PR službe KCCG.

Ispada, da novom odlukom Ministarstvo zdravlja već u startu minira strategiju Kliničkog centra.

U Sindikatu doktora medicine ogorčeni su odnosom Ministarstva zdravlja, koje je uništilo pozitivnu namjeru KCCG: ,,Ovdje se radi o potpunom nedostatku volje ministarstva da se pomogne zdravstvenim ustanovama u rješavanju organizacionih problema koji proizilaze iz deficita kadra. Angažovanje mladih kolega koji obavljaju specijalistički staž u KC, a koji dolaze iz drugih zdravstvenih ustanova je racionalan potez novog menadžmenta, ali i čin uvažavanja rada mlađih kolega. Nejasno je iz kog razloga ministar nije podržao ovu inicijativu novog menadžmenta, ali nismo iznenađeni njihovom odlukom. Ministarstvo u ovom sastavu od početka mandata otežava rad svima koji rade u korist medicinskog osoblja i pacijenata. Ovolika destruktivnost ovog resora može se objasniti jedino željom da se javni zdravstveni sistem u Crnoj Gori potpuno uruši i nakon toga privatizuje”, izjavila je predsjednica sindikata Milena Popović-Samardžić.

Reagovao je i predsednik Ljekarske komore Aleksandar Mugoša koji smatra da svaki vid radnog angažmana mora da bude plaćen te da ukoliko to zakon ne predviđa treba ga hitno promijeniti. Predsjednik Skupštinskog odbora za zdravstvo Suad Numanović izjavio je da se postojeći zakon mora poštovati ali je saglasan da se težak posao specijalizanata mora i novčano nadoknaditi.

Sve države u regionu suočavaju se sa odlaskom ljekara, dok se razvijene trude da raznim benificijama privuku što veći broj, posebno mladih ljekara.

Do čega dovodi nedostatak ljekara, slikovito govori ovonedjeljna informacija iz Hrvatske – nakon smrti 22-godišnjeg mladića u Zaprešiću i još jednog čovjeka u Jastrebarskom, zbog manjka ljekara u timovima Hitne pomoći, građani su bijesni. Ulazna vrata Ministarstva zdravlja zasuta su jajima, a ispred zgrade je obješen i transparent s natpisom ,,Koliko vrijedi jedan život u Hrvatskoj”. S druge strane, ministar zdravlja, gradonačelik Zaprešića i direktor Hitne pomoći ne osjećaju se odgovornim. Vjerovatno je i tamo sve rađeno po zakonu.

Predrag NIKOLIĆ