Povežite se sa nama

Izdvojeno

MINISTARKA ZDRAVLJA KRŠI MJERE PROTIV KORONE: Politika joj preča od zdravlja građana

Objavljeno prije

na

Posljednji postupak ministarke zdravlja Jelene Borovinić – Bojović pokazuje da se nova vlast vratila na DPS postavke u kome je politika važnija od zdravlja

 

Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana, pisao je Monitor nakon protestnog skupa u septembru 2020. na kome su se okupili tada nezadovoljni čelnici DPS-a i više hiljada ljudi u navodnoj odbrani države. Tadašnji predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović nije prisustvovao skupu ali ga je podržavao svim srcem.

Sličan scenario, pravdan većim političkim interesima, ponovio nam se ove sedmice. ,,Sa mojim dragim kolegama ministrima idem i ja”, najavila je svoje prisustvo protestu ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović potrešena najavom mogućeg formiranja manjinske vlade.

Političke igre, opet su se pokazale kao sprešnije od zdravlja. Mjerama koje su na snazi do 2. februara zabranjeno je okupljanje stanovništva u zatvorenim i na otvorenim javnim mjestima, organizovanje javnih priredbi, političkih i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima, osim uz prisustvo ne više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Ministarka se ipak nije skroz zaboravila, pa je apelovala: ,,Molim i građane koji iz različitih razloga protestuju da se okupljaju u grupama do 50 ljudi uz nošenje maske i držanje odstojanja. Zdravlje nema alternativu”.

Iz udruženja Ugostitelji Crne Gore poručili su da su ,,zgroženi najavom Borovinić – Bojović da će prisustvovati protestu sa kolegama ministrima”, koji su ih zatvorili pred Novu godinu zbog epidemiološke situacije. ,,Nemamo riječi za takvo ponašanje ministarke i ostalih članova Vlade, koji na ovaj način pokazuju gdje su im građani i privreda, kao i da, kada su u pitanju njihovi inreresi, ne poštuju mjere koje donose”, saopštili su iz Udruženja ugostitelja.

Zbog oštrih reakcija javnosti ministarka se nije pojavila na protest.

Građanska inicijativa 21. maj podnijela je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv ministara Milojka Spajića, Jakova Milatovića, Ratka Mitrovića i ministarke Vesne Bratić, zbog kršenja zdravstvenih propisa o suzbijanju širenja korona virusa prilikom učešća na protestu protiv manjinske vlade.

U Krivičnom zakoniku propisano je – ko ne postupa po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprečavanju opasne zarazne bolesti kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Za ministre i ostale političare te mjere odavno ne važe.

Iz GI 21. maj poručili su da ,,ministri na taj način narušavaju povjerenje u institucije i rizikuju da je ostatak građana ne poštuje mjere”. Na pitanje zašto u krivičnoj prijavi nije ministarka zdravlja  koja je najavila da će biti na protestu tako motivisala građane da oni dođu, koordinator građanske inicijative Ljubomir Filipović, je kazao da ipak nije bila na licu mjesta pa je zbog toga i izostavljena iz krivične prijave.

Ministarka zdravlja je pokušala da objasni svoj postupak tvrdnjom da nije rođena u fotelji, da ne brani svoju poziciju već da izražava protest protiv namjere da se glasovima ljudi koji su protivnici nekadašnjeg režima sada upravo oni pokušavaju ,,nasilno vratiti na vlast”. Kazala je i da ,,vjeruje da to građani neće dozvoliti”, a da će ona sama, shodno svojim mogućnostima, biti brana za povratak DPS-a na vlast.

Stranke vlasti su prije izbora obećavale da će depolitizacija zdravstva biti jedna od prvih stvari koju će uraditi u toj oblasti kada dođu na vlast. ,,Ispunili” su obećanje kao i u drugim oblastima – umjesto DPS kadrova u fotelje su zaposjeli svoje.

Na čelno mjesto najveće zdravstvene ustanove Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) postavljena je Ljiljana Radulović kćerka visokog funkcionera Demokratskog fronta, poslanika Branka Radulovića, njen pomoćnik Zoran Terzić, član je Predsjedništva SNP-a, ali i pašenog predsjednika te partije Vladimira Jokovića. Direktor pljevaljske bolnice Saša Grbović predsjednik je Opštinskog odbora SNP-a Pljevlja, a  Milorad Magdelinić, direktor Opšte bolnice Berane, potpredsjednik je gradskog odbora SNP-a. Direktor bolnice u Nikšiću je Marko Mitrović, predsjednik Opštinskog odbora Demokratske Crne Gore. Direktor bjelopoljske bolnice je Kenan Erović, kadar GP URA, koji je u tu partiju došao 2021. godine, napustivši Bošnjačku stranku.

Slično je i u domovima zdravlja. Direktorica pljevaljskog Doma zdravlja Branka Stanković članica je Demokratskog fronta. Odbornik DF-a u prethodnom sazivu lokalne Skupštine  Miloje Zejak, direktor je mojkovačkog Doma zdravlja. Nekadašnja poslanica DF-a i članica predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) Vera Bulatović  rukovodi nikšićkim Domom zdravlja. Za direktora Doma zdravlja Danilovgrad imenovan je Todor Tomašević, koji je uoči lokalnih izbora u Nikšiću zvanično podržao koaliciju Mir je naša nacija. Marko Radović, direktor Doma zdravlja Cetinje, član je Opštinskog odbora GP URA, čiji je bio kandidat za odbornika. Direktor barskog Doma zdravlja Vuk Vujović, član je Glavnog odbora DNP-a. Anđela Bečić – Milić, bivša odbornica Demokrata u lokalnoj Skupštini, direktorica je budvanskog Doma zdravlja. Direktor Doma zdravlja Andrijevica Jugoslav Račić prethodno je bio odbornik Nove srpske demokratije u Beranama. Direktorsko mjesto u Domu zdravlja Podgorica pripalo je Danilu Jokiću, predsjedniku gradskog Odbora Ujedinjene Crne Gore.

Primjera ima još, a ako direktorsko mjesto u zdravstvu i nije bilo zasluženo partiskom knjižicom bila je neophodna preporuka neke od vladajućih stranaka.

Sve se ovo dešava u vrijeme pandemije, kada je zdravstveni sistem na velikom udaru, inače da su normalni uslovi možda bi stanje bilo još i gore, ako je to moguće. Jasno je i da nakon DPS-a ipak politika, a ne zdravlje nema alternativu.

A što se tiče korone – ovonedjeljni podaci sajta Worldmeter pokazuju da se Crna Gora i dalje nalazi pri vrhu u Evropi no broju preminulih. Crna Gora je četvrta na „crnoj korona listi“ preminulih na milion stanovnikau Evropi. Dosad je kod nas preminulo 2.530 osoba ili preko 4.000 na milion stanovnika. Više preminulih prema ukupnom broju stanovnika od nas imaju samo Bugarska, Bosna i Hercegovina i Mađarska.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo