Ministarstvo pravde, na čijem čelu je u tehničkoj Vladi Marko Kovač, predlaže veting sistem u reformi pravosuđa, koji bi podrazumijevao ispitivanje imovine nosioca pravosudnih funkcija, istraživanje njihovih veza sa kriminalnim grupama, provjeru njihovih kvalifikacija…
Crna Gora je više puta kretala u reformu pravosuđa. Nikada iskreno. Tome svjedoče slučajevi bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića.
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović više puta je kao argument o neiskrenosti navodila optužnice za pranje novca protiv kriminalnih grupa Safeta Kalića i Darka Šarića. Iako su zbog loših optužnica na kraju oslobođeni optužbi, svi koji su učestvovali u tom predmetu su napredovali u karijeri.
Izvještaji međunarodnih organizacija upozoravaju da su kriminalne strukture uvezane sa određenim državnim službama, dok nam korupcija nagriza cijeli sistem. Obje vlade formirane nakon parlamentarnih izbora najavile su zakone o porijeklu imovine i lustraciju. Mđutim, još nemamo nacrte tih zakona, niti javnu raspravu.
Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač provukao je prošle sedmice da se razmišlja o uvođenju veting sistema u pravosuđu. Riječ je o sistemu reforme pravosuđa koji se pokazao uspješnim u susjednoj Albaniji. Državne službe bi provjeravale porijeklo imovine sudijama i državnim tužiocima, kao i njihove veze sa kriminalnim strukturama. Ukoliko bi pravosudni funkcioneri bili kompromitovani, razriješili bi se dužnosti, a njihov predmet bi preuzelo tužilaštvo. Međutim, cijelu provjeru mogli bi da spriječe ukoliko podnesu ostavku. U Albaniji je na ovaj način preko 45 odsto ljudi uklonjeno iz pravosudnog sistema. Većina njih je podnijelo ostavku kako bi se obustavio proces provjere.
Kovač tvrdi da je Ministarstvo pravde pažljivo sagledalo višegodišnje stanje u crnogorskom pravosuđu, koje je rezultiralo i pokretanjem krivičnih postupaka protiv najviših nosilaca pravosudnih funkcija, negativnim izvještajima evropskih partnera i NVO sektora na njihov rad, i ogromnim nepovjerenjem građana u pravosudne organe. Zbog toga žele da uvedu „dodatni modalitet utvrđivanja njihove odgovornosti“, jer dosadašnji sistem provjera „očigledno nije ispunio željena očekivanja i pokazao je nesporne limite o ovom pitanju“.
„S tim u vezi, ukazala se potreba za razmatranjem mogućnosti uvođenja procesa vetinga, kroz koji bi se utvrdila odgovornost svih onih sudija i državnih tužilaca koji su u prethodnom periodu nestručno i nesavjesno obavljali funkciju“, navodi se u saopštenju ministra pravde Marka Kovača.
On pojašnjava da „veting“ podrazumijeva procjenu imovine u vlasništvu sudija i tužilaca, članova njihovih porodica, provjeru eventualne povezanosti s kriminalom, procjenu profesionalnih kvalifikacija… U saopštenju se navodi da će Kovač započeti proceduru formiranja radnog tima (koji će pored predstavnika Ministarstva pravde činiti i predstavnici sudstva, državnog tužilaštva, civilnog sektora i međunarodni eksperti) sa zadatkom da razmotri mogućnost uvođenja veting sistema u Crnoj Gori, u skladu sa međunarodnim standardima i uz puno poštovanje ustavnih principa nezavisnosti pravosuđa.
Advokat Veselin Radulović pozdravio je tu inicijativu, ali istakao da se tome mora pristupiti ozbiljno. On je naveo upravo primjer Albanije i njihov Zakon o vetingu (Veting Law).
„Imali smo uporedna iskustva u našem susjedstvu. Albanija je uvela veting sistem 2017. godine i postigla je veoma ozbiljne rezultate kada je riječ o reformi pravosuđa. Kod njih je osnovni kriterijum bio provjera imovine nosilaca pravosudnih funkcija – sudija i tužilaca. Kada ti nosioci pravosudnih funkcija nijesu mogli da dokažu porijeklo njihove imovine, odnosno kada je ona značajno odudarala od onoga što su bili njihovi zvanični prihodi, oni su bili razriješeni funkcija. Jedan broj njih je podnosio ostavku pa se postupak obustavljao i to je bio jedan od rezultata ovog sistema. Nakon tri ili četiri godine uvođenja ove prakse, 40 odsto sudija i tužilaca je uklonjeno iz pravosuđa“, kaže Radulović.
On smatra da je neophodno uraditi kvalitetan zakon koji bi utvrdio kriterijume i da bi bilo dobro fokusirati se na dio utvrđivanja porijekla imovine.
„Moje je mišljenje da se Crna Gora ne bi trebala ograničiti samo na sudije i državne tužioce. Pod sistem vetinga lično bih sproveo i sve političare. Najmanja mjera koja bi mogla biti određena je da oni budu uklonjeni sa funkcija. Naravno to ne znači da tužilaštvo ne treba, kada prikupi dokaze, da pokrene i krivični postupak protiv njih“, kazao je Radulović.
Kada je u Albaniji 2016. godine usvojen paket reformi pravosuđa, eksperti su predviđali da bi veting proces mogao očistiti oko 30 odsto sudija u Albaniji. Međutim, iz njihovog Instituta za demokratiju i medijaciju ističu da je pet godina nakon začetka reforme, ta brojka duplirana.
„Danas, 45 odsto od 408 sudija je izvan sistema zbog veting procesa, ostavke i drugih razloga. Iz istih razloga je izvan sistema i 37 odsto od 321 tužioca”, kazala je programska menadžerka iz te organizacije Rovena Sulstarova.
Za ovo rješenje nijesu zainteresovani samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Transparency International u Bosni i Hercegovini već godinama priča o neophodnosti ovakve reforme pravosuđa u toj zemlji.
Kosovo i Sjeverna Makedonija godinama pokušavaju da svoje pravosuđe reformišu pomoću sistema vetinga. Predstavnici Evropske unije su, međutim, odbili da ih podrže u tom naumu.
Kosovska ministraka pravde Aljbuljena Hadžiju kazala je da su zvaničnici EU tvrdili da bi takve reforme mogle dovesti do previše ostavki, pa bi sudovi i tužilaštva postali nefunkcionalni. Tvrde da je to bio slučaj i u Albaniji gdje su preko dvije godine dva suda sa najvišim autoritetom bila disfunkcionalna.
Na Kosovu se pravosudni organi protive ovoj vrsti reforme. Prošle godine su predstavnici sudskog i tužilačkog savjeta bojkotovali zajednički sastanak sa Vladom u izradi nacrta zakona u tom procesu.
Kada je riječ o Crnoj Gori, pravnici nijesu htjeli detaljnije da komentarišu predlog dok ga ne vide „na papiru“. Dileme su ko će i kako sprovoditi proceduru. I koja Vlada, s obzirom na to da je trenutnoj, koja o tome razmišlja, izglasano nepovjerenje. Kao i Radulović, smatraju da se mora uraditi ozbiljna analiza i da se tom procesu mora pristupiti ozbiljno.
Agencija za sprečavanje korupcije saopštila je za TV Vijesti da podržava inicijativu. Međutim, strahuju da izvršna vlast proces može koristiti kao pritisak na pravosuđe.
Ivan ČAĐENOVIĆ
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice