Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Miločer za čitav vijek

Objavljeno prije

na

Vlada je odlučila da proda dio parka Miločer, parcelu od nekoliko hiljada kvadrata koja pripada imanju nekadašnje dinastije Karađorđević, najvrednijem prirodnom i turističkom kompleksu na Crnogorskom primorju. Zemljište se ustupa radi izgradnje stanova za tržište iza koje stoje zakupci elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, grčka investiciona Grupa Restis i misteriozna kompanija Aidway Investment Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima.

Ova skanadlozna odluka donijeta je na posljednjoj sjednici Vlade kojom je predsjedavao Igor Lukšić. Kao što se vidi, mladi premijer nije tek onako putovao na novogodišnji odmor u daleki Maroko sa suprugom i dva školska druga, ministrima Vladimirom Kavarićem i Miloradom Katnićem, o trošku kompanije Aman Resorts, prvog zakupca crnogorskih vodećih hotela.

Na sjeveru Afrike, u rajskom hotelu Amanjena nedaleko od Marakeša, u kome odsjedaju svjetske krunisane glave i slavne ličnosti, ugovarani su razni poslovi čija je realizacija uslijedila dvije godine kasnije. Svoj dvogodišnji mandat Lukšić je krunisao Zaključkom Vlade u kome su pobrojane sve privilegije koje će država odobriti Grcima, od smanjenja ugovorenog iznosa godišnjeg zakupa Svetog Stefana, Miločera i hotela Kraljičina plaža za 30 odsto, preko povećanja dužine ugvorenog zakupa na dodatnih 12 godina, oslobađanja od plaćanja dugova, taksi i poreza, pa sve do odobrenja po kome zakupac Viktor Restis može u srcu miločerskog parka graditi stanove za prodaju za VIP klijentelu.

Vlada je u skladu sa ovom odlukom pripremila anekse osnovnog ugovora o zakupu prestižnih hotela, zaključenog krajem januara 2007.

Grcima se odobrava prodaja 66 stanova koji će se u skladu sa DUP-om Chedi-Kraljičina plaža izgraditi na neizgrađenoj parceli miločerskog parka koji se prostire od hotela Kraljičina plaža do granice naselja Pržno.

Zemljište na kojoj je gradnja planirana vlasništvo je Vladinog preduzeća HTP Miločer, pa je odlučeno da se izda pod zakup na rok od 90 godina. Kako je zakup hotela produžen na 42 godine, nakon isteka tog roka, u narednih 48 godina investitor će plaćati tržišnu cijenu zakupa zemljišta koje će se naći ispod izgrađenih i rasprodatih stambenih zgrada.

To praktično znači da je taj dio Miločera privatizovan i otuđen za cijeli vijek.

Aneks Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer i posebni Aneks Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža potpisao je sada već bivši ministar održivog razvoja i turizma Predrag Sekulić.

Odlazeći premijeri i ministri kao po pravilu u posljednjim danima ministarske moći naprave najveću štetu.

Ovaj nevjerovatan aranžman sa gradnjom stanova i ustupanjem zemljišta u Miločeru predstavlja epilog dugogodišnje agonije bisera crnogorskog turizma pod upravom stranaca. To je kraj obmanama koje su u vezi zakupa servirane javnosti tokom proteklih pet godina.

Četiri mjeseca prije svečanog ovjeravanja „ugovora stoljeća” o dugoročnom zakupu poznatih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža, u arhitektonskom birou Denniston u Kuala Lumpuru već su bili napravljeni projekti budućeg hotelsko-apartmanskog kompleksa u Miločeru – The Chedi at Queens Beach.

Predviđena je gradnja novog i većeg hotela Kraljičina plaža na mjestu postojećeg koji će raspolagati sa 60 soba, zvanih „chedi jedinice”površine od po 40 m2.

Na lokaciji pored hotela, u prostranom parku do naselja Pržno, projektovano je zasebno stambeno naselje sa 66 luksuznih stanova od kojih svaki raspolaže sa 120 kvadrata. Stanovi su raspoređeni u više zgrada od kojih neke dostižu visinu i do 30 metara. Terase ovih stambenih jedinica koje investitor naziva apartmanima, imaju od 18-30 kvadrata.

Priču o planiranom urbanističkom cunamiju u Miločeru sa skicom plana i detaljima projekta Chedi Monitor je objavio neposredno nakon zaključenja ugovora o zakupu koja je izazvala burnu reakciju Ministarstva turizma i lokalne uprave u Budvi.

,,Nije tačno da singapurska kompanija Aman Resorts namjerava da u stoljetnoj borovoj šumi pored hotela Kraljicina plaža u Miločeru izgradi stambeno-turističko naselje za prodaju. Aman će na postojećoj lokaciji Kraljičine plaže izgraditi novi hotel sa 40 soba i 53 apartmana koji će biti izdavani u hotelskom režimu. Što se tiče pitanja svojine radi se o ugovoru o zakupu. Znači ne postoji nikakva mogućnost gradnje bilo čije privatne svojine u toj park zoni ili prodaje stanova”, tvrdio je tada Nebojša Popović, pomoćnik ministra turizma Predraga Nenezića.

Demanti slične sadržine stigao je i iz Opštine Budva od strane direktora Agencije za planiranje Aleksandra Tičića, koji je sa tadašnjim gradonačelnikom Rajkom Kuljačom potpisao programski zadatak za izradu urbanističkog projekta Chedi-Kraljičina plaža.

Prostorni plan Opštine Budva prostor Miločera tretira kao zonu zaštićenog zelenila, zbog čega se mora mijenjati.

Posao usklađivanja DUP-a Chedi sa PPO lokalna je uprava najprije ponudila beogradskom arhitekti i profesoru Branislavu Mitroviću koji je angažman odbio uz obrazloženje da ne može prihvatiti degradaciju Miločera.

„Nisam mogao da prihvatim kapacitete koji se pojavljuju u DUP Miločer, dispoziciju i geometrijski raspored objekata u prostoru pored postojećeg hotela Kraljičina plaža do naselja Pržno. Takvo povećanje kapaciteta je katastrofalno jer taj prostor ne može to da podnese. Gori od toga je raspored objekata koji će svojom visinom potpuno pritisnuti i uništiti okolne kuće mještana Pržna. Gornja kota novih objekata je 32, što smatram neprihvatljivim”, kazao je Mitrović.

Posao je prihvatio profesor Miodrag Ralević koji ima zavidno iskustvo u oblasti uništavanja atraktivnog prostora na teritoriji budvanske Opštine.

Prvi put se na prostoru kraljevskog kompleksa nešto prodaje. Uz to se krši ugovor o zakupu i mijenja u ugovor o prodaji, što mnogi turistički radnici i mještani ocjenjuju kao potpuno krivi put u rješavanju brojnih nevolja.

Direktor HTP Miločer Dragan Miković kaže za Monitor, da nije bio upoznat sa planovima za gradnju stanova za tržište u prostoru kojim formalno gazduje i da se planirane aktivnosti zakupca u Miločeru bitno razlikuju od onih koje su precizirane ugovorom.

Dugogodišnji generalni direktor svetostefanskih hotela i ministar turizma Vlado Mitrović iz Pržna bilo kakvu privatizaciju Sveca ili Miločera smatra neprihvatljivom. „Kada sam ja bio ministar turizma (1998-2001.) u Ministarstvu smo zauzeli stav da Sveti Stefan nikada ne bi trebalo prodati. Sveti Stefan i Miločer čine jedinstvenu hotelsku i ambijentalnu cjelinu kakva ne postoji nigdje u svijetu. Prodati nešto što je najvrednije i najkvalitetnije, što treba da bude ponos Crne Gore nema nikakvog smisla. Nikada ne bih potpisao takvu odluku”, kazao je Mitrović.

Odbornik SNP-a u Skupštini Budve Krsto Rađenović iz Svetog Stefana kaže da je profesor Ralević grobar budvanskog urbanizma. „On ucrtava 30-40.000 kvadrata u miločerskom parku u kome počinje gradnja stanova za tržište, odakle će se vući novac utrošen za Sveti Stefan. Miločerski park mora da ostane onakav kakav je bio vjekovima unazad”.

Rađenović najavljuje reakciju mještana. On tvrdi da zbog sopstvenih finansijskih problema Grci traže nove investitore i da „pregovaraju sa Japancima i Kinezima da uđu na Sveti Stefan”.

Bio bi to veoma zanimljiv scenario za ekskluzivni kompleks Sveti Stefan-Miločer sa plejadom upravitelja sa svih meridijana, od srbijanskog gazda Jezde, Amana iz Singapura, preko grčkog Restisa pa sve do Pekinga ili Tokija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo