Zakupci ekskluzivnog turističkog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, braća Petros i Teofanis Statis, prema našim izvorima, novi su vlasnici hotela Maestral u naselju Pržno. Potvrdu ove informacije koja stiže iz poslovnih krugova hotelskog biznisa i turizma, pokušali smo dobiti od vlasnika hotela, slovenačke kompanije HIT Montenegro iz Nove Gorice.
Iz njihove službe za odnose sa javnošću izvijestili su nas da je prodaja hotela u toku i da ne mogu davati detaljnije informacije o kupcu i cijeni koja je za atraktivni hotel postignuta.
Prodaja Maestrala najavljivana je poslednjih godina. Cijena po kojoj je hotelski kompleks u Pržnu plasiran na tržištu, kretala se, prema pisanju medija, oko 40 miliona eura. Hotel raspolaže sa 180 soba i brojnim pratećim sadržajima, te značajnim zemljištem na svojoj parceli. Pozicioniran je uz jedinu plažu u naselju, kojom gazduje po osnovu ugovora sa JP Morsko dobro.
Ukoliko se ova transakcija realizuje i Grci zaokruže hotelsku imperiju na najatraktivnijem dijelu budvanske rivijere, na obalama Paštrovića, ostvariće svojevrstan turistički monopol, nezabilježen u Crnoj Gori.
Što u vlasništvu što u višedecenijskom zakupu posjedovaće niz od četiri elitna hotela, locirana na najljepšem dijelu budvanske rivijere, koji čine grad-hotel Sveti Stefan, hotel Miločer, hotel Kraljičina plaža i hotel Maestral. Ovaj hotelski koncern zaokružen je izuzetno atraktivnim, prirodnim pješčanim plažama, od Svetog Stefana do Pržna.
Svo ovo bogatstvo Crne Gore, jedinstvo prirodnih ljepota, prilagođene, ambijentalne arhitekture i bogate istorije, našlo se u posjedu anonimnih vlasnika, osnivača kompanije Aidwey Investment Limited, registrovane na Britanskim Djevičanskim ostrvima.
Prema podacima registra Privrednog suda, ova of-šor kompanija osnivač je crnogorske filijale, kompanije Adriatic Properties doo, koja rukovodi zakupom svetostefanskih hotela, a koju predstavljaju Grci, braća Statis, Petros i Teofanis.
Dakle, Statisi u Crnoj Gori obavljaju poslove u ime i za račun nepoznatih vlasnika of-šor kompanije Aidwey Investment, koji sa zaštićene adrese, postaju gospodari ekskluzivnog dijela Crnogorskog primorja.
Statisi paralelno razvijaju i medijsku mrežu u Crnoj Gori. Postali su vlasnici četiri medija. Dvije štampane novine, Pobjede i Dnevnih novina i dva portala.
Postavlja se pitanje odakle kompaniji Adriatic Properties kapital za kupovinu hotela u situaciji kada redovno traži povlastice za obaveze preuzete ugovorom o zakupu elitnog ljetovališta na rok od 30 godina.
Par godina nakon potpisivanja ugovora o zakupu zatražili su smanjenje rente za 30 odsto i produženje roka na 42 godine.
Vlada je usvojila amandmane na osnovni ugovor i prihvatila zahtjeve zakupca za smanjenje kirije i produženje vremenskog roka zakupa. Vladini aneksi moraju dobiti podršku većine poslanika u Skupštini Crne Gore.
To se još nije dogodilo, što nije spriječilo nadležne da Grcima umanje zakup na 1,2 miliona eura godišnje, na ime naknade za sva tri hotela. Nova cijena zakupa teče od 2012. godine. Odobrila je, samoinicijativno, skupština akcionara HG Budvanska rivijera, formalni vlasnik hotela, uz ogradu, da ukoliko poslanici ne usvoje anekse, retroaktivno fakturišu razliku do osnovnog iznosa ugovorenog 2007. godine.
Dok se čeka verifikacija aneksa u parlamentu, obavljaju se pripreme za realizaciju zahtjeva za gradnju stanova za tržište u parku Miločera uz produženje zakupa zemljišta na 90 godina. Što praktično znači prodaja bez nadoknade najskupljeg zemljišta na primorju.
Vrhunski zločin protiv prirode, pretvaranje izuzetnog prirodnog resursa miločerskog parka u građevinsko zemljište za gradnju stambenih zgrada, Vlada je proglasila javnim interesom. Profit anonimnih zakupaca sa of-šor destinacija uzdignut je na tron interesa nacionalnog značaja.
Promijenjen je Zakon o uređenju prostora i gradnji objekata, dodat je novi član 60a., koji Vladi omogućava da za prostor koji nema plansku dokumentaciju, preskoči dugu proceduru donošenja planova i sama donese urbanističko-tehničke uslove za gradnju, za objekte od opšteg interesa.
U martu ove godine Vlada je donijela Odluku o određivanju lokacije za hotelski rizort Miločer i Programski zadatak za raspisivanje javnog konkursa za projekat idejnog rješenja. Dva mjeseca kasnije, u utorak 09. juna Ministarstvo održivog razvoja i turizma raspisalo je javni konkurs za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog rizorta Miločer, u Pržnu, opština Budva.
Već u naslovu napravljena je greška jer Miločer nije u Pržnu, nema zajedničku odrednicu ni teritorijalno ni prostorno-planski sa ovim naseljem. To su dva različita toponima koji raspisivačima konkursa očito nisu poznata.
Urbanistička degradacija Miločera i Svetog Stefana raspisivanjem javnog konkursa, zvanično je započeta. Radnjom rukovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno ministar Branimir Gvozdenović. Velika moć skoncentrisana je u rukama trostrukog mandatara u resoru uređenja prostora. On određuje lokaciju, donosi urbanističko-tehničke uslove i raspisuje međunarodni konkurs i sve to za prostor koji nije pokriven planskom dokumentacijom.
Zanimljiv je sastav žirija ovog konkursa koji počiva na nizu nezakonitih radnji i ima za cilj trajnu promjenu prostora elitnog crnogorskog ljetovališta, imanja nekadašnje dinastije Karađorđevića i kontakt zone hotela Sveti Stefan.
Za predsjednika sedmočlanog žirija imenovan je arhitekta Veljko Radulović. Jedan od članova je beogradski poznati arhitekta Branimir Mitrović, čiji angažman na ovom poslu prate kontroverze. Mitroviću je, najprije, bio ponuđen posao izrade usaglašavanja Prostornog plana Opštine Budva sa namjeravanim zahvatima. Odnosno unošenja u PPO kapaciteta predviđenih urbanističkim projektom Čedi-Kraljičina plaža.
Profesor Mitrović je tada odbio ponudu uz oštru kritiku urbanizacije Miločera. „Nisam mogao da prihvatim kapacitete koji se pojavljuju u UP Miločer, dispoziciju i geometrijski raspored objekata u prostoru pored postojećeg hotela Kraljičina plaža. Takvo povećanje kapaciteta je katastrofalno jer taj prostor to ne može da podnese…”, kazao je Mitrović.
Njegovo učešće u žiriju, naknadna pamet u vezi Miločera, govori o sposobnosti Gvozdenovića da ugledne oponente uspješno amortizuje. Da li će isključivo članstvo u ocjenjivačkom timu zadovoljiti Mitrovića ili će njegov biro dobiti neki posao u Miločeru, znaće se uskoro.
Članica žirija je i Lidija Ljesar, generalna direktorka Direktorata za kulturnu baštinu, koja se našla u konfliktu interesa. Po svojoj funkciji i nadležnostima dužna je spriječiti upravo ono, što će svako konkursno rješenje, zasnovano na programskom zadatku Vlade, ponuditi. A to je neminovno ugrožavanje kulturno-istorijskog nasljeđa i prirodnih vrijednosti Miločera i Svetog Stefana. Kraljičina plaža i njeno zaleđe sa mediteranskim zelenilom, uživaju status zakonom zaštićenog spomenika prirode.
Građani Budve i Svetog Stefana uputili su zahtjev upravi za kulturnu baštinu za uspostavljanje zaštite na kompleksu Miločer sa vilom Topliš i osam manjih objekata, koji raspolažu svim odlikama kulturnog dobra.
Čitav kompleks Miločera sa letnjikovcem kraljice Marije Karađorđević, jedinstvena je kulturna i prirodna zaostavština, pa je učešće direktorke Ljesar u poslu betoniranja ovog prostora više nego skandalozno.
Kompanija Adriatic Properties zastupljena je sa dva člana u žiriju, pomenutim Teofanisom Statisom i Anicom Terzić.
Čudan konkurs. Adriatic Properties pojavljuje se u četvorostrukoj ulozi. Grci su naručioci posla, oni plaćaju troškove javnog natjecanja, biraju najbolje radove i na kraju grade. I prodaju. Predmet konkursa je lokacija od 35 hektara najatraktivnijeg prostora u državi.
Na mjestu starog hotela Kraljičina plaža predviđen je novi, na četiri puta većoj površini od postojećeg, sa oko 22.000 kvadrata bruto izgrađene površine. Uz novi hotel sa osam spratova predviđen je apartmanski kompleks sa 66 luksuznih stanova namijenjenih bogatoj klijenteli.
U gustoj šumi Miločera planirana je gradnja pet novih vila ukupne površine oko 5.000 kvadrata. Opisana je i sječa stabala egzotičnog stoljetnog drveća u parku – „ukoliko bude neophodno”.
Gradnjom je napadnuto i područje Svetog Stefana. Svi restorani, kafići, poslovne zgrade, bivša upravna zgrada, nadograđuju se radi dobijanja novih apartmanskih i stambenih jedinica. Zakupcu je data mogućnost da izgradi oko 41.000 kvadrata razne namjene.
Čitava se država upregla da zadovolji apetite investitora i zauvijek uništi biser crnogorske obale i nekadašnji ponos turističke privrede Crne Gore.
Rok za predaju konkursnih radova je 15. septembar, dok će pobjednik biti proglašen deset dana kasnije, 25. septembra ove godine.
Ovaj konkurs ministra Gvozdenovića ipak pomalo liči na potpaljivanje ražnja dok je zec u šumi. Poslanici crnogorskog parlamenta imaju završnu riječ i od njih zavisi da li će dobro od nacionalnog značaja biti prepušteno bjelosvjetskim anonimnim „developerima”. Ili se planira proglašenje lex specijalisa za Miločer.
KILOMETAR PLAŽA ZA GRKE
Zakupci Sveca i Miločera, braća Petros i Teofanis Statis, gazduju sa šest plaža u poznatom ljetovalištu. Uz tri hotelske, Kraljičinu plažu, veliku miločersku i plažu hotela Sveti Stefan, zauzeli su i dio javne, gradske plaže u dužini od 155 metara. Za te četiri plaže, ukupne dužine 735 metara, plaćaju nadoknadu od 81.781 euro godišnje, na rok do 2037 godine, po osnovu posebnog ugovora sa JP Morsko dobro. Na javnom tenderu zakupili su dodatne dvije lokacije ukupne dužine od 210 metara, sa sedam privremenih objekata na njima, uz nadoknadu od 90.000 eura. Grci drže monopol na gotovo kilometar najvrednijih pješčanih plaža na paštrovskoj rivijeri, odnosno čitav plažni pojas Miločera i cijelog naselja Sveti Stefan. Mještanima ovoga kraja ostavili su samo krajičak krša i kamenjara uz more.
Branka PLAMENAC
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
U SJEĆANJU4 sedmice
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice