Povežite se sa nama

Izdvojeno

MILIVOJE KATNIĆ ODLAZI SA ČELA SDT-a: Čuvar moći

Objavljeno prije

na

Nakon sedam godina na čelu Specijalnog državnog tužilaštva, Milivoje Katnić će odlukom Tužilačkog savjeta biti poslat u starosnu penziju. Nezavisni posmatrači  su ocjenjivali da Katnić kao tužilac nije bio u službi prava i pravde nego važna karika u odbrani režima Mila Đukanovića. Mnogi tvrde da je njegovo postupanje u slučaju „državni udar“ pomoglo DPS-u da sa partnerima, dobije većinu na izborima 2016. Nakon toga izostaje rad u oblasti visoke korupcije

 

Kada je Milivoje Katnić 2015. godine sjeo u fotelju glavnog specijalnog državnog tužioca, odnosno rukovodioca tada novoformiranog Specijalnog državnog tužilaštva, bilo je očekivanja da će on biti  osvježenje u uspavanoj tužilačkoj organizaciju.  Dio javnosti  je kao znak nade prihvatio hapšenja budvanske kriminalne grupe, okupljene oko visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Zbog toga je na samom početku prilično zanemarivana njegova  epska retorika dok je pričao kako je „pravda krenula“.

Katnićeva pravda se ubrzo pokazala selektivnom. Mnogi tvrde da je njegovo sporno postupanje u slučaju Državni udar pomoglo Demokratskoj partiji socijalista da sa svojim partnerima, dobije potrebnu većinu na izborima 2016. godine i formira Vladu. Nakon toga umnogome izostaje rad u oblasti visoke korupcije, a u centar pažnje dolaze predmeti protiv parlamentarnih partija, koje su formirale najjaču opozicionu koaliciju – Demokratski front.

Verćina  krivičnih prijava razlnih  nevladinih organizacija (među kojima prednjači MANS), koje se odnose na korupciju i zloupotrebu državnih resursa, su odbačene.  NVO sektor i opozicioni poslanici više puta su Specijalno državno tužilaštvo nazivali „batinom“ predsjednika Crne Gore i DPS-a Mila Đukanovića.

Nakon promjene vlasti 30. avgusta, izgledalo je da je „ pravda“ počeli da se pomjera sa mrtve tačke. Pa je već u septembru potvrđena optužnica protiv Đukanovićevog savjetnika Slavoljuba Miga Stijepovića, dok je protiv poslanika DPS-a Petra Ivanovića pokrenuta istraga. Međutim, nakon što su lideri nove vlasti Katniću dali do znanja da mora da ide sa čela SDT-a, „pravda“ je ponovo stala. Specijalno tužilaštvo počelo je da, kako je više državnih zvaničnika izjavilo, da opstruira nove vlasti.

Nakon što je nova parlamentarna većina više od godinu dana ipak  formirala novi Tužilački savjet, postalo je izvjesno da Katnić neće dočekati kraj drugog mandata, koji je započeo juna 2020. Tužilački savjet je prije par sedmica odredio višu tužiteljku Maju Jovanović za vršiteljku dužnosti vrhovnog državnog tužioca. Članovi tog tijela zadužili su je da provjeri koliko je tužilaca ispunilo uslove za penziju. Dugo se polemisalo da je jedan od tih tužilaca i Milivoje Katnić, ali on je to više puta demantovao.

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) potvrdio je, pak, navode da Katnić ispunjava uslove za starosnu penziju. Prema podacima, koje je Fond PIO dostavio Sekretarijatu TS-a, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ima  41 godinu i četiri mjeseca staža osiguranja (64 godine i 8 mjeseci života). Time je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ispunio uslove za odlazak u starosnu penziju.

Tužilački savjet  je za četvrtak u 15 časova – ovaj broj Monitora će tada ići u štmpariju – zakazao  sjednicu na kojoj će na dnevnom redu biti konstatovanje prestanka funkcije tužiocima, koji su ispunili uslove za starosnu penziju. Prema Zakonu o državnom tužilaštvu tužiocima prestaje funkcija kada ispune uslove za starosnu penziju.

Pitanje o odlasku sa funkcije, zbog ostvarivanja prava na starosnu penziju, prvi je pokrenuo pedstavnik Ministarstva pravde Andrej Milović. Rekao je da ono treba što prije da „dođe na tapet Tužilačkog savjeta“ i zahtijevao je da se konstatovanje prekida funkcije po tom osnovu odmah uvrsti u dnevni red.

Katnić je u dopisu v. d. VDT-a Maji Jovanović ponovio, ono što je više puta iznosio u javnosti, da je ,,cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu isključivo bili njegova smjena”, te da su se tužioci zbog toga, ali i izmjena Zakona o radu, obraćali Ustavnom sudu, koji ni nakon osam mjeseci nije razmatrao inicijativu. Istakao je da ukoliko TS konstatuje prekid njegovog mandata jer je, navodno, ostvario uslove za penziju, onda ,,nepodnošljivo krši propise”, pojašnjavajući da po osnovu beneficiranog radnog staža, koji je stekao, može biti penzionisan samo ukoliko on to želi, a ne po automatizmu.

Ukoliko bi Tužilački savjet izglasao da mu prestane funkcija to bi, tvrdi, bila diskriminacija njega kao tužioca. On je v.d. VDT-a zamolio da njegove navode iz dopisa, a u skladu sa Poslovnikom TS-a, iznese pred članove tog tijela, te da prije odlučivanja o njegovom mandatu zbog sumnje u nepristrastnost – izuzme dva člana Tužilačkog savjeta Sinišu Gazivodu (advokata), protiv kog je njegovo tužilaštvo vodilo istražni postupak, i Steva Muka (Institut Alternativa).

,,Gazivodu i… Steva Muka, koji je prilikom javne rasprave, u vezi s nacrtima tužilačkih zakona, na riječi tada v.d. VDT-a Ivice Stankovića, a koje su ocrtavale stvarnost da se izmjene tih zakona donose isključivo radi moje eliminacije izjavio: ‘Pa šta, ako je i lično, on to zaslužuje zbog toga što se ne odaziva na pozive Skupštine i skupštinskih tijela i nevladinih organizacija, a ako se i odazove, govori što je njemu milo’”, obrazložio je Katnić.

Muk se već oglasio ovim povodom i kazao da nema zakonskog osnova da bude izuzet, što će obrazložiti direktno na sjednici Tužilačkog savjeta. Gazivoda nije želio da se izjasni da li će se izuzeti, već je novinaru Monitora kazao da će to učiniti direktno na sjednici i obrazložiti svoju odluku.

Dolazak Milivoja Katnića 2015. godine i formiranje Specijalnog državnog tužilaštva opisivani su kao počeci reforme tužilaštva, kako bi se država na što efikasniji način obračunala sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom. Danas se na odlazak Katnića gleda kao na početak reformi tužilaštva kako bi moglo da se obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom.

 

Tužilački savjet će prekinuti funkcije za još devet tužilaca

Pored Katnića, na spisku za starosnu penziju nalaze se imena još devet tužilaca. Fond PIO dostavio je i imena još 16 tužilaca kojima se penzija ,,približila”.

Uslove za penziju stekle su tužiteljke Radmila Ćuković, Vesna Jovićević, Suzana Milić, Olivera Ražnatović, Milica Rmandić, i tužioci Milivoje Tomčić, Božidarka Gačević, Hajran Kalač i Feriha Muratović. Iz Fonda su u obavještenju napomenuli da se starosna penzija primakla i tužiteljkama Ljiljani Milić koja će 2. decembra u penziju, dok će tužiteljka Snježana Zejnilagić već 16. oktobra ove godine imati sve uslove za mirovinu.

Tužioci, koji imaju preko 60 godina, ali još ne ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju shodno članu su Sonja Bošković, Đurđina Nina Ivanović, Ljiljana Lakić, Željko Tomković, Mirko Bulatović, Hasan Lukač, Ljubinka Madžgalj, Nusreta Arapović, Živko Savović, Tatjana Žižić, Vanja Sindić i Luka Martinović.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo