Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MILIONSKA DUGOVANJA U ZDRAVSTVU PO OSNOVU PREVOZA: Skupa neodgovornost

Objavljeno prije

na

Zaposleni u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori – Domu zdravlja (DZ) Podgorica, njih više od 550, nijesu primili posljednju platu. A kad će – niko ne zna.

Fond za zdravstveno osiguranje je 11. maja uplatio Domu zdravlja novac za aprilsku platu, ali su novac sa računa skinuli sudski izvršitelji kako bi naplatili potraživanja po osnovu pravosnažne presude o isplati neisplaćenih naknada za prevoz radnicima.

Na osnovu presuda Agencije za mirno rješavanje sporova i Osnovnog suda do sada je isplaćeno oko 370 hiljada, a treba da se isplati još 170 hiljada, saopštili su iz podgoričkog DZ. Dug za prevoz tako ugrožava isplatu i budućih plata.

Sa blokadom računa zbog neisplaćenog prevoza početkom godine su se susreli i domovi zdravlja u Baru, Rožajama, Plavu… Zbog istog duga u par navrata blokiran je i račun Kliničkog centra Crne Gore.

Zaposlenima u zdravstvu se na državnom nivou duguje oko pet miliona eura za troškove prevoza za četiri godine. Problem je kulminirao u Podgorici i prijeti da dovede do kolapsa ionako neefikasnog zdravstvenog sistema.

Način na koji je došlo do tolikih dugovanja, govori o sistemskoj neodgovornosti.

Naknadu po kojoj su svi radnici, bez obzira gdje žive, u drugom gradu ili 100 metara od posla, dobijali novac za prevoz, ukinulo je, u martu 2010, Ministarstvo finansija na čijem je čelu bio Igor Lukšić. Ministarstvo zdravstva i Sindikat zdravstva preporučili su tada direktorima zdravstvenih ustanova da se naknade za prevoz, kao što bi bilo i logično, isplaćuju samo onima koji putuju do posla.

Direktori i upravni odbori zdravstvenih ustanova tu preporuku, ali ni odluku Vlade, nijesu ispoštovali. Jedino je Upravni odbor Kliničkog centra u decembru 2010. donio odluku da se prevoz više ne isplaćuje. Nakon tri godine dugog parničenja radnici KCCG dobili su sporove i dokazali da im je nezakonito uskraćena naknada za prevoz u periodu, od Vladine odluke u martu do odluke Upravnog odbora KC u decembru 2010.

Uslijedili su zahtjevi zaposlenih u drugim bolnicama i domovima zdravlja da se i njima isplati ova naknada. I to za period od marta 2010. do juna 2014!

Dogovor o isplaćivanju nadoknada za prevoz bio i jedan od uslova za potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora u februaru 2012. godine sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i Ministarstva finansija.

Zbog ,,neposlušnosti” direktora i upravnih odbora zdravstvenih ustanova, koja je prouzrokovala ,,trošak” od preko pet miliona eura, niko nije pozvan na odgovornost.

I dok su ostale zdravstvene ustanove zbog manjeg broja zaposlenih lakše prebrodile blokade računa, problem je kulminirao u najvećoj ustanovi u Podgorici. DZ Podgorica zaposlenima po ovom osnovu duguje preko 600 hiljada eura u bruto iznosu.

Ovomjesečna blokada računa uslijedila je nakon što su na naplatu došla potraživanja grupe od 450 radnika koji su svoja prava branili preko Agencije za mirno rješavanje sporova. U Agenciji je još jedan predmet koji se odnosi na 97 zaposlenih, a dio zaposlenih je pokrenuo tužbe pred Osnovnim sudom.

Dio radnika koji je primio naknade za prevoz u prosjeku su dobili nešto preko 600 eura. Neki ispod 300, a neki i preko 1.000 eura. Oni koji su pokrenuli postupak pred sudom dobili su preko 1000 eura. A platu, do daljnjeg, čekaju svi i oni koji su primili naknadu i oni koji su ovog mjeseca ostali bez ikakvih primanja.

Zapošljeni sa kojima je Monitor razgovarao kažu da je većina radnika u velikom problemu jer ne mogu platiti račune kredite, stanarinu… Ali da se ipak samo rijetki, bar glasno, bune.

Navode i da dogovori između sindikata i direktora DZ Nebojše Kavarića koji, se vode od sredine prošle godine, nijesu primjer transparentnosti. Nije im jasno zašto je naknada, kad se već isplaćuje, smanjena za 30 odsto, zbog čega su morali da potpisuju saglasnost po kojoj je svaki zapošljeni koji je dobio naknadu platiti za vještaka po 20 eura, a za sindikat, pored redovne članarine, pet eura… Niko im nije objasnio ni razlike u visini primljenih iznosa za prevoz, niti im dao na uvid rješenje koje je doneseno pred Agencijom za mirno rješavanje sporova…

,,Nema plate i ko zna kad će je biti. A direktoru Kavariću i predsjedniku sindikata Novaku Prašćeviću kao da je najvažnije da utvrde ko je kriv”, kaže jedan od radnika.

A utvrđivanje odgovornosti ne ide lako. Nakon što nijesu primili platu direktor DZ Nebojša Kavarić putem oglasnih tabli u domovima zdravlja, ali i Pobjede obratio zaposlenima da im objasni da on nije kriv. ,,Menadžment je uradio sve da obezbijedi platu svojim radnicima, sindikat treba zaposlenima da objasni zašto nijesu dobili lični dohodak”, poentirao je Kavarić. Dodatno objašnjavajući neznavenim radnicima da pretpostavlja da sudski izvšitelji djelaju po nalogu Sindikata.

Predsjednik reprezentativnog sindikata DZ Podgorica Novak Praščević je podsjetio Kavarića na raniji dogovor koji nije ispoštovan, da se prevoz isplati u tri rate – 30. januara, 31. marta i 30. aprila. Kazao je i da nema ništa sporno u tome što su preko Agencije dobili spor za pare koje im pripadaju.

Javila se i druga Sindikalna organizacija radnika Doma zdravlja, na čijem je čelu Slobodan Mandić, i kazali da uprava duže od četiri godine nije stavila van snage odluku o isplati prevoza iako su znali da budžetska pozicija za isplatu ovih sredstava ne postoji. Oni su pozvali Kavarića da hitno podnese ostavku ako ne riješi problem i da će, u suprotnom, predložiti Vladi da razriješi poslovodstvo DZ.

Zanimljivo je da je Praščević, koji je i sam ustvrdio da je razlog što plate nijesu primljene neodgovorno ponašanja rukovodstva, oštro reagovao na traženje ostavke od strane druge sindikalne organizacije. Tvrdi da su njihove izjave proizvoljne i neutemeljene, pa kaže: ,,Reprezentativni Sindikat ima kvalitetnu saradnju sa menadžmentom…”.

I na višim instancama slična priča. Ministarstvo zdravlja prebacuje odgovornost Fondu za zdravstveno osiguranje, oni kažu da su pare uplatili, pa se čeka šta će reći Ministarstvo finansija… Odavno se zna da novac za isplatu dugovanja za prevoz u zdravstvu nije predviđen budžetom za 2015. godinu. Sve će kao i do sada zavisiti od umješnosti direktora da nađu pare, a u, slučaju podgoričkog DZ, dobre volje zaposlenih da žive bez plate.

I mimo sindikata, radnici su više puta do sada javno pitali da li će neko odgovarati za propuste u funkcionisanju njihove ustanove?

Ako je suditi po dosadašnjoj praksi, neće. A zna se ko bi trebao da preuzme odgovornost. Kavarić se o povodom prozivki da podnese ostavku još nije oglašavao. Predsjednik Odbora direktora Doma zdravlja Podgorica je Milan Martinović, koji je i izvršni direktor Pošte Crne Gore.

Prema saznanjima Monitora predstavnici reprezentativnog sindikata pregovarali su, u četvrtak, sa direktorom Kavarićem. I pored najava da su spremni da podnesu tužbu protiv poslodavca zbog neispunjavanja obaveze da isplati plate, sa direktorom je dogovoreno da se i dalje čeka. Pa dako se iz Vlade neko sjeti da uplati pare.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo