Najveći dio ovogodišnjih usjeva kukuruza u Srbiji, koji uvozi i Crna Gora, kontaminiran je i sadrži otrovne materije, pokazala je laboratorijska kontrola. Tu informaciju su prenijeli srpski mediji, a doskorašnji ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao je da je najveći dio uvezenog kukuruza od prošlogodišnje žetve. No, obećao je, da će pošiljke ponovo biti kontrolisane. U podgoričkim poljoprivrednim apotekama tvrde da im veterinarska inspekcija redovno dolazi u pohode.
Prema podacima Monstata za 10 mjeseci ove godine uvezeno je 11.000 tona kukuruza u vrijednosti od 2,7 miliona eura. A 96 odsto je uvezeno iz Srbije. Crna Gora gotovo i ne proizvodi kukuruz.
Prema pisanju srpskih medija – kontaminaciju kukuruza izazvala je suša, pa je samo 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.
Samo nekoliko dana prije priče o sumnjivom kukuruzu, u javnost je dospjela i tvrdnja Udruženja živinara Montenegro eggs da je sumnjiv i kvalitet uvoznih jaja. Iz Udruženja takođe tvrde je kontrola uvoznih jaja loša i neredovna. Iz Veterinarske uprave je, međutim, odgovoreno da je kontrola redovna.
,,Sve pošiljke jaja podliježu dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu i laboratorijskim provjerama. Ispunjenost prethodnih veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz proizvoda životinjskog porijekla utvrđuje Veterinarska uprava. Nije utvrđeno nijedno odstupanje u vezi s parametrima bezbjednosti kod uvezenih pošiljki jaja”, saopštili su iz te ustanove.
Prema njihovim tvrdnjama, prilikom uvoza, neophodno je ispunjavati i ostale zahtjeve bezbjednosti kao što su pravilno skladištenje, čuvanje i distribucija do maloprodajnih objekata, kao i do potrošača.
Farmeri smatraju da bi uvoz trebalo rigorozno kontrolisati i tvrde da uvoznički lobi uništava domaću proizvodnju. Prema podacima koje oni imaju prošle godine uvezen je 21 milion jaja, a procjenjuje se da će ove godine ta cifra dostići i 30 miliona.
Nema samo Crna Gora problem sa uvezenim proizvodima. U Evropskoj uniji su od početka godine registrovali čak 282 proizvoda porijeklom iz Kine koji nijesu zadovoljavali standarde kvaliteta. Proizvodi iz te države su najčešće povlačeni sa tržišta.
U Crnoj Gori, koja takođe uvozi proizvode iz Kine, nije registrovano nijedno odstupanje od standarda. Slično je i kod susjeda, gdje je svega nekoliko proizvoda porijeklom iz Kine povučeno sa tržišta zbog neispravnosti.
Od kineskih proizvoda Crna Gora najviše uvozi pasulj i bijeli luk. Uvozi se i kesten, kikiriki i začini. No, iako zemlje EU imaju problem sa proizvodima iz te zemlje, naša Fitosanitarna inspekcija i Zdravstveno-sanitarna inspekcija tvrde da se hrana iz uvoza kontroliše prije carinjenja na osnovu zahtjeva uvoznika ili špeditera, a obavlja se i nadzor u prodavnicama. Te inspekcije tvrde da u prvih devet mjeseci ove godine nije bilo neispravnih uzoraka porijeklom iz Kine.
Najveći problem sa kineskim prehrambenim proizvodima je sredina u kojoj se uzgajaju, a i prekomjerna upotreba otrovnih pesticida za usjeve i antibiotika za životinje.
Građani Crne Gore sve više jedu uvezenu hranu. Za proteklih deset mjeseci ove godine uvezeno je 354,9 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz iznosio 302,1 miliona eura.
Prema podacima Monstata, ove godine je najviše hrane, pića i duvana uvezeno iz zemalja CEFTA – oko 299 miliona eura. Iz zemalja Evropske unije uvezeno je te robe u vrijednosti 94,7 miliona eura, što čini oko 33 odsto ukupnog uvoza, iz Sjedinjenih Američkih Država 923.000 eura, Kine 777.000, a iz Japana 10.000 eura.
Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti 20 miliona eura. Za gotovo deset miliona eura porastao je uvoz mesa i mesnih prerađevina i za to je potrošeno više od 67 miliona eura. A za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja ove godine je potrošeno 42,7 miliona eura.
Marijana BOJANIĆ