Povežite se sa nama

OKO NAS

Milioni eura za meso i jaja

Objavljeno prije

na

Najveći dio ovogodišnjih usjeva kukuruza u Srbiji, koji uvozi i Crna Gora, kontaminiran je i sadrži otrovne materije, pokazala je laboratorijska kontrola. Tu informaciju su prenijeli srpski mediji, a doskorašnji ministar poljoprivrede Tarzan Milošević rekao je da je najveći dio uvezenog kukuruza od prošlogodišnje žetve. No, obećao je, da će pošiljke ponovo biti kontrolisane. U podgoričkim poljoprivrednim apotekama tvrde da im veterinarska inspekcija redovno dolazi u pohode.

Prema podacima Monstata za 10 mjeseci ove godine uvezeno je 11.000 tona kukuruza u vrijednosti od 2,7 miliona eura. A 96 odsto je uvezeno iz Srbije. Crna Gora gotovo i ne proizvodi kukuruz.

Prema pisanju srpskih medija – kontaminaciju kukuruza izazvala je suša, pa je samo 32 odsto ovogodišnjeg roda bezbjedno za ljudsku upotrebu.

Samo nekoliko dana prije priče o sumnjivom kukuruzu, u javnost je dospjela i tvrdnja Udruženja živinara Montenegro eggs da je sumnjiv i kvalitet uvoznih jaja. Iz Udruženja takođe tvrde je kontrola uvoznih jaja loša i neredovna. Iz Veterinarske uprave je, međutim, odgovoreno da je kontrola redovna.

,,Sve pošiljke jaja podliježu dokumentacijskom, identifikacijskom i fizičkom pregledu i laboratorijskim provjerama. Ispunjenost prethodnih veterinarsko-zdravstvenih uslova za uvoz proizvoda životinjskog porijekla utvrđuje Veterinarska uprava. Nije utvrđeno nijedno odstupanje u vezi s parametrima bezbjednosti kod uvezenih pošiljki jaja”, saopštili su iz te ustanove.

Prema njihovim tvrdnjama, prilikom uvoza, neophodno je ispunjavati i ostale zahtjeve bezbjednosti kao što su pravilno skladištenje, čuvanje i distribucija do maloprodajnih objekata, kao i do potrošača.

Farmeri smatraju da bi uvoz trebalo rigorozno kontrolisati i tvrde da uvoznički lobi uništava domaću proizvodnju. Prema podacima koje oni imaju prošle godine uvezen je 21 milion jaja, a procjenjuje se da će ove godine ta cifra dostići i 30 miliona.

Nema samo Crna Gora problem sa uvezenim proizvodima. U Evropskoj uniji su od početka godine registrovali čak 282 proizvoda porijeklom iz Kine koji nijesu zadovoljavali standarde kvaliteta. Proizvodi iz te države su najčešće povlačeni sa tržišta.

U Crnoj Gori, koja takođe uvozi proizvode iz Kine, nije registrovano nijedno odstupanje od standarda. Slično je i kod susjeda, gdje je svega nekoliko proizvoda porijeklom iz Kine povučeno sa tržišta zbog neispravnosti.

Od kineskih proizvoda Crna Gora najviše uvozi pasulj i bijeli luk. Uvozi se i kesten, kikiriki i začini. No, iako zemlje EU imaju problem sa proizvodima iz te zemlje, naša Fitosanitarna inspekcija i Zdravstveno-sanitarna inspekcija tvrde da se hrana iz uvoza kontroliše prije carinjenja na osnovu zahtjeva uvoznika ili špeditera, a obavlja se i nadzor u prodavnicama. Te inspekcije tvrde da u prvih devet mjeseci ove godine nije bilo neispravnih uzoraka porijeklom iz Kine.

Najveći problem sa kineskim prehrambenim proizvodima je sredina u kojoj se uzgajaju, a i prekomjerna upotreba otrovnih pesticida za usjeve i antibiotika za životinje.

Građani Crne Gore sve više jedu uvezenu hranu. Za proteklih deset mjeseci ove godine uvezeno je 354,9 miliona eura hrane, pića i duvana, dok je ukupan crnogorski izvoz iznosio 302,1 miliona eura.

Prema podacima Monstata, ove godine je najviše hrane, pića i duvana uvezeno iz zemalja CEFTA – oko 299 miliona eura. Iz zemalja Evropske unije uvezeno je te robe u vrijednosti 94,7 miliona eura, što čini oko 33 odsto ukupnog uvoza, iz Sjedinjenih Američkih Država 923.000 eura, Kine 777.000, a iz Japana 10.000 eura.

Za deset mjeseci, prema statističkim podacima, uvezeno je živih životinja u vrijednosti 20 miliona eura. Za gotovo deset miliona eura porastao je uvoz mesa i mesnih prerađevina i za to je potrošeno više od 67 miliona eura. A za uvoz mlijeka, mliječnih proizvoda i jaja ove godine je potrošeno 42,7 miliona eura.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo