Povežite se sa nama

Izdvojeno

MIJENJA LI NOVA VLADA ODNOS PREMA ULCINJU: Neke nove zastave

Objavljeno prije

na

Nakon decenija maćehinskog odnosa prema Ulcinju, čini se da nova Vlada nastoji da se to izmijeni. Ulcinjani čekaju na konkretne korake

 

Ako je suditi po najavama vicepremijera dr Dritana Abazovića i ostalih članova kabineta Zdravka Krivokapića, na konkretne mjere u Ulcinju se neće dugo čekati. Kako saznajemo, bivšim vlasnicima maslinjaka u Valdanosu biće omogućeno da uskoro uđu u njih i počnu da čiste. Tako nešto čeka se pune 42 godine, dok će se ubrzati procedura povratka maslina i ispravljanja nepravde prema onima kojima je zemljište sa tim blagoslovljenim biljkama oduzeto.

„Maslinada u Valdanosu nije privedena navodnoj namjeni zbog koje je oduzeta, i ona mora da se vrati stvarnim vlasnicima. Jedino oni mogu osloboditi masline, a njihovim oslobađanjem oslobađa se naš duh i sve ono pozitivno što je ovaj naš grad emitovao kroz istoriju“, ističe Abazović.

Vlada je formirala Savjet za privatizaciju i na prvoj sjednici tog tijela očekuje se donošenje odluke o tome da za Solanu nije plaćena tržišna cijena. Na taj način omogućiće se otvaranje procesa za investiranje i pokretanje proizvodnje slanih kristala. To je osnov za očuvanje biodiverziteta na tom prekrasnom području u zaleđu Velike plaže, koje je u proteklih15 godina uz podršku države temeljno devastirano.

„Neophodno je staviti Solanu u funkciju: prvo proizvodnju, a zatim edukacionu i turističku, vodeći, prije svega i iznad svega, računa da se potpuno ekološki sačuva i oplemeni“, navodi ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović.

Ovo najstarije ulcinjsko preduzeće je 2005. godine kupovinom većinskog paketa akcija za oko 800.000 eura preuzeo biznismen Veselin Barović.

„Od dana osnivanja se zalažemo za rješavanje ključnog pitanja, pitanja vlasništva. Ukoliko ne znate čije je vlasništvo, svaki napor je pod znakom pitanja, jer niko ne želi da investira u nešto što ne zna čije je”, kaže izvršna direktorka Asocijacije Martin Šnajder-Jakobi Zenepa Lika.

Ona se nada da izjave predstavnika crnogorske Vlade da je Solana prioritet u njenom radu, neće ostati formalne kao što je to bio slučaj u prošlosti.

To je očekivanje i velikog broja ljubitelja Solane u inostranstvu. Nekadašnja njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je da Njemačka ambasada u Crnoj Gori razgovara sa Opštinom Ulcinj o mogućnosti da  njemački stručnjak izradi novi menadžment plan za Solanu.

I iz lokalne uprave su Monitoru potvrdili da je ugovor za njemačkog eksperta spremljen i da se čeka usvajanje plana upravljanja Solanom.

Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić tvrdi da su napravili plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. „Ukoliko se ne riješi pitanja vlasništva Solane, Opština Ulcinj neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom”, rekao je on napominjući da je to trebalo uraditi krajem avgusta.

Štajnaker ističe da je ključno pitanje na koje se mora dati odgovor prije priče o zaštiti Solane,  ko je zaista vlasnik zemljišta. Dok se to precizno ne definiše, niko neće investirati u taj projekat, upozorila je i ona.

Bivši radnici su iskazali spremnost da urade sve što mogu kako bi se Solani vratio stari sjaj. „Mi stojimo na raspolaganju da radimo, ali tražimo da se naš status riješi“, rekao je njihov predstavnik Veselin Mitrović.

Dakle, na ovim pitanjima mobilisana je cijela zajednica, jer ta pitanja decenijama tište Ulcinjane, ali su lakmus papir za prave namjere centralnih vlasti prema ovoj opštini koja, iako sa najvećim resursima na Primorju, kao da se nalazi na sjeveru.

„Samo jedna ovakva politika koju je sprovodio DPS je mogla od opštine sa takvim razvojnim potencijalima napraviti siromašnu opštinu, odnosno zvanično najsiromašniju opštinu na Primorju, opštinu sa najnižim indeksom razvijenosti, sa najmanjom prosječnom platom i sa najvećom stopom nezapošljenosti”, saopšteno je iz Opštinskog odbora Građanskog pokreta URA.

I u albanskim nacionalnim partijama koje su u koaliciji sa DPS-om na lokalnom nivou smatraju da je potrebno promijeniti odnos prema ovom području.

„Područja na kojima žive Albanci su decenijama najmanje razvijena i pored ogromnih potencijala koja posjeduju. S malo dobre volje, rada i posvećenosti, te stvaralačke vizije, ovo može biti prosperitetno područje, a ne krajevi iz kojih se narod iseljava u Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije“, kaže poslanik Albanske koalicije „Jednoglasno“ i lider Demokratske partije Fatmir Đeka ističući da je preduslov za to da se više investira iz državnog budžeta.

Potpredsjednik Vlade je rekao da će centralna vlast pomoći važne infrastrukturne projekte u Ulcinju i da će maksimalno podržati projekat izgradnje bulevara prema Adi.

„Ulcinj je jedna od opština sa najviše resursa u Crnoj Gori, što u prethodnom periodu nije valorizovano na najbolji način. To se u što hitnijem roku mora promijeniti”, uvjeren je Abazović.

Preduslov za to je da se prekine sa štetočinskim djelovanjem Vlade, koja je protekle dvije godine sprovođena i u delti Bojane, a koja je dovela do ubrzavanja nestajanja plaže na Adi. Trebaće godine, pa i decenije vrijednog, upornog i znalačkog rada da se te posljedice saniraju ili makar ublaže.

Bez pjeskovitih plaža, Solane koja ne proizvodi so i maslinjaka u žici, u Ulcinju bi se nastavilo životarenje i propadanje.

„Nada je probuđena. Ulcinj kao zvanično najtolerantniji grad u Crnoj Gori je zaslužio da razvije neke nove zastave razvoja i prosperiteta”, smatra hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mustafa CANKA

Komentari

FOKUS

POBUNA PROTIV VISOKIH CIJENA: Jugoslovenski bojkot skupoće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podstaknuti  primjerom građana Hrvatske i Slovenije, ovog petka, 31. januara, akcije jednodnevnog bojkota trgovina (u manjem ili većem obimu) biće organizovane i u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Sa zajedničkom željom – niže cijene

 

Kao u staroj pjesmi, Od Vardara pa do Triglava, građani jugslovenskih država naći će se ujedinjeni u (djelimičnom) bojkotu trgovina, u znak protesta zbog velikog a po mnogim ocjenama – neopravdanog, rasta cijena. U nadi da će neodlaskom u supermarkete, tržne centre, benzinske pumpe, restorane i kafiće, natjerati trgovce i ugostitelje na korekciju cijena. Preciznije, na smanjenje marži.

Inicijativa o bojkotu krenula je iz Hrvatske. Na poziv Facebook grupe Halo, inspektore, koju vodi Evropski centar izvrsnosti potrošača (ECIP), kome su se  pridružila društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar privrede (gospodarstva), u Hrvatskoj je prošlog petka (24. januara) organizovan bojkot trgovačkih lanaca, benzinskih pumpi, restorana… Uspješan, opšti je zaključak.

Organizatori su pozvali potrošače u Hrvatskoj da nastave sa akcijom bojkota u modifikovanom obliku. Od četvrtka je na snazi sedmični bojkot tri trgovačka lanca (Lidl, Eurospin i dm) i tri grupe proizvoda – Coca Cole i drugih gazirana pića, vode u bocama i deterdženta za posuđe. Petak je u Hrvatskoj opet dan za opšti bojkot, dok od sledećeg četvrtka na red dolaze drugi trgovački lanci i proizvodi.

Podaci Poreske uprave Hrvatske pokazuju da je prošlog petka, tokom bojkota trgvine,  u u trgovačkim lancima poput Tomija, Konzuma, Spara, Lidla, Kauflanda i Plodina izdato malo više od tri miliona računa, što je gotovo za dva miliona računa manje nego sedmicu ranije. I vrijednost ukupne trgovine bila je znatno manja: 52 miliona eura prošlog petka, naspram skoro 86 miliona eura prethodnog dana. Bojkotovani su ostali bez pazara vrijednog 34 miliona.  Višemilionski gubitak, zbog nenaplaćenog PDV-a, pretrpio je i državni budžet Hrvatske.

Nakon Hrvastke, akcija bojkota trgovačkih lanaca proširila se na Sloveniju. U toku je bojkot kupovine u određenim tržnim centrima i supermarketima koji će trajati do 2. februara. Dan kasnije, akcije će biti nastavljena bojkotom drugih trgovačkih lanaca. Za razliku od Hrvatske, rezultati višednevnog bojkota potrošača u Sloveniji nijesu došli do nas. I pitanje je, kada budu objavljeni, da li će na njihovu tačnost uticati činjenica da se sve više građana Hrvatske hvali time da nedjeljne nabavke obavljaju u Sloveniji. Uz primjetne uštede.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo