Povežite se sa nama

OKO NAS

MIGRACIJE U PETNJICI NE JENJAVAJU: Bjekstvo od bijede

Objavljeno prije

na

Dok iz lokalne uprave tvrde da su migracijski trendovi i iseljavanje stanovnika na području Bihora ublaženi dobijanjem statusa opštine, podaci sa terena, pa i izlaznost na izborima koja ne dostiže ni pedeset procenata, govore suprotno

 

Prema posljednjim podacima, više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju. Iako taj prostor obuhvata površinu od 173 kilometra kvadratna sa 28 naselja, prema popisu uz 2011. godine, petnjička opština je brojala 6.713 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji.

Iz lokalne uprave kažu da je ponovnim uspostavljanjem opštine Petnjica, prije deset godina, trend iseljavanja u dobroj mjeri ublažen i  vjeruju da se dodatnim ulaganjima lokalno stanovništvo može zadržati u svom zavičaju.

,,Problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore, pa samim tim i sa područja Petnjice, je višedecenijski. Brojni faktori su uticali na to, a prije svega sveukupna zapostavljenost ovih krajeva. Tako smo najizraženija iseljavanja imali u periodu dok je Petnjica bila svedena na mjesnu zajednicu. Ponovnim uspostavljanjem administrativnog centra došlo je do upošljavanja određenog broja ljudi i instaliranja i administrativnih i drugih kapciteta čime je taj negativni trend ublažen”, kažu u lokalnoj upravi.

Oni ističu da je uspostavljanjem opštine došlo i do jačanja poljoprivredne proizvodnje i drugih razvojnih grana čime je otvoren dodatni broj radnih mjesta.

,,To samo po sebi govori da smo mi u lokalnoj upravi, uz određenu pomoć državnih organa, dali veliki doprinos da stvorimo bolje uslove za život u cijelom kraju. Međutim, država mora da da snažniju podršku nerazvijenim područjima kakva je Petnjica da bi po ovom pitanju imali bolje rezultate”.

Predsjednik Mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder potvrđuje da je nakon ponovnog dobijanja statusa opštine narod počeo da razmišlja o zadržavanju u zavičaju. ,,Sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliža gradu, polako ostaju pusta. Na svu sreću to nije slučaj sa Savinim Borom, iako se radi o mjestu koje je preko 30 kilometra udaljeno od Berana. Tačno je da ni ovo selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama. Tome su svakako doprinijele stimulativne mjere koje su usmjerene ka sektoru stočarstva, ali i činjenica da je Petnjica ponovo postala opština”, navodi Rastoder.

Iz petnjičke dijaspore ističu da država mora više pažnje da posveti području Petnjice i da uvaži sugestije iseljenika koje se tiču otvaranja proizvodnih i drugih kapaciteta. ,,Neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se efikasnije zaustavila izražena migracija stanovništava, a tu prije svega mislimo na otvaranje radnih mjesta. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Pripadnici starijih generacija su otišli za inostranstva zbog teške ekonomske situacije koja je vladala u zavičaju. Sada to isto dobrim dijelo rade mladi Petnjičani. Samo zajednički možemo da dođemo da situacije da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi”, poručuju predstavnici petnjičke dijaspore.

Iz lokalne uprave ukazuju da se u Petnjici u posljednje vrijeme u toku godine sklopi oko 50 brakova. ,,Zabrinjavajuće je to što pojedini bračni parovi koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u neke razvijenije sredine u Crnoj Gori. Takođe, nije dobro što imamo i veći broj umrlih od broja rođenih. Migraciona kretanja smanjila su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, ali ohrabruje situacija da se broj prvaka u posljenjih nekoliko godina nije značajno smanjio, jer imamo određeni broj mladih porodičnih ljudi koji su se uposlili u lokalnoj upravi i u nekim drugim ustanovama”, kažu u lokalnoj upravi.

Da migracija stanovništva na području Bihora i dalje ima zabrinjavajući ili alarmantan  karakter, pokazala je i izuzetno mala izlaznost birača na posljednjim  lokalnim izborima u tom gradiću, prije dvije godine.  Od ukupno 6.264 upisana birača pravo glasa tada je iskoristilo svega njih 2.865 ili procentalno izraženo 45,78 odsto. Slično je bilo i na nedavno održanim predsjedničkim izborima.

Ova činjenica je posljedica toga da skoro polovina birača živi van Petnjice, od čega, prema raspoloživim podacima, najviše u zapadnoevropskim zemljama. U svim opozicionim partijama u Petnjici, gdje DPS još uvijek ima apsolutnu vlast, smatraju da depopulacija opštine, a prije svega ruralnog područja zahtijeva nove mjere i novu energiju.

Oni ističu da je problem u Petnjici i visok procenat nezaposlenosti, nepostojanje brojnih službi i institucija koje su se do sada morale oformiti, s obzirom na to da je status opštine Petnjica dobila  još 2013. godine. Podsjećaju da Petnjica ima brojnu i bogatu dijasporu, u kojoj bi mnogi željeli da kapital ulože u rodno mjesto, ali za to je neophodno da im lokalna uprava i država stvore uslove.

,,Najveći problem i Petnjice i drugih sjevernih opština je što odlaze mladi i školovani ljudi i ne treba se zavaravati da će se neko ko je osjetio benefite života u visokorazvijenim zapadnoevropskim državama, kao što je Luksembur, gdje ima najviše Petnjičana, lako odlučiti za povratak u palanku gdje nema ni benzinske pumpe. Tamo je stasala treća generacija mladih ljudi, koji se već uključuju u politički i drušveni život u tim državama. Od njih da se neko vrati u Petnjicu? Teško, dok se nešto drastično ne promijeni”,  kažu u NVO Euromost.

U ovoj organizaciji smatraju da se u ravnomjernom regionalnom razvoju i podršci sjeveru, kao najsiromašnijem dijelu države, mora preći sa riječi na djela. ,,Ako ne može da vrati nekoga ko je već otišao, država mora učiniti konkreten napore da zasutavi dalja iseljavanja i motiviše i sačuva što više mladih ljudi da ostanu tu da žive. Da im stvori uslove za život kojima će biti zadovoljni i neće razmišljati samo kako pobjeći od bijede. Siromaštvo i bijeda su glavni razlog odlaska mladih ljudi”,  poručuju iz Euromosta.

Većina naših sagovornika se slaže da lokalne vlasti u Petnjici nisu, ipak, učinile mnogo da se riješe elementarna pitanja i problemi. Novi put prema Beranama i nova zgrada lokalne administracije, odnosno zgrada Opštine, i tu i tamo ponešto novog asfalta, očigledno nije dovoljno.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo