Dok iz lokalne uprave tvrde da su migracijski trendovi i iseljavanje stanovnika na području Bihora ublaženi dobijanjem statusa opštine, podaci sa terena, pa i izlaznost na izborima koja ne dostiže ni pedeset procenata, govore suprotno
Prema posljednjim podacima, više Petnjičana živi u inostranstvu nego u svom zavičaju. Iako taj prostor obuhvata površinu od 173 kilometra kvadratna sa 28 naselja, prema popisu uz 2011. godine, petnjička opština je brojala 6.713 stanovnika, dok je danas taj broj znatno manji.
Iz lokalne uprave kažu da je ponovnim uspostavljanjem opštine Petnjica, prije deset godina, trend iseljavanja u dobroj mjeri ublažen i vjeruju da se dodatnim ulaganjima lokalno stanovništvo može zadržati u svom zavičaju.
,,Problem iseljavanja sa sjevera Crne Gore, pa samim tim i sa područja Petnjice, je višedecenijski. Brojni faktori su uticali na to, a prije svega sveukupna zapostavljenost ovih krajeva. Tako smo najizraženija iseljavanja imali u periodu dok je Petnjica bila svedena na mjesnu zajednicu. Ponovnim uspostavljanjem administrativnog centra došlo je do upošljavanja određenog broja ljudi i instaliranja i administrativnih i drugih kapciteta čime je taj negativni trend ublažen”, kažu u lokalnoj upravi.
Oni ističu da je uspostavljanjem opštine došlo i do jačanja poljoprivredne proizvodnje i drugih razvojnih grana čime je otvoren dodatni broj radnih mjesta.
,,To samo po sebi govori da smo mi u lokalnoj upravi, uz određenu pomoć državnih organa, dali veliki doprinos da stvorimo bolje uslove za život u cijelom kraju. Međutim, država mora da da snažniju podršku nerazvijenim područjima kakva je Petnjica da bi po ovom pitanju imali bolje rezultate”.
Predsjednik Mjesne zajednice Savin Bor Senad Rastoder potvrđuje da je nakon ponovnog dobijanja statusa opštine narod počeo da razmišlja o zadržavanju u zavičaju. ,,Sela na sjeveru Crne Gore, pa i ona koja su bliža gradu, polako ostaju pusta. Na svu sreću to nije slučaj sa Savinim Borom, iako se radi o mjestu koje je preko 30 kilometra udaljeno od Berana. Tačno je da ni ovo selo nijesu zaobišla iseljavanja lokalnog stanovništa, ali to nije toliko izraženo kao u nekim drugim sredinama. Tome su svakako doprinijele stimulativne mjere koje su usmjerene ka sektoru stočarstva, ali i činjenica da je Petnjica ponovo postala opština”, navodi Rastoder.
Iz petnjičke dijaspore ističu da država mora više pažnje da posveti području Petnjice i da uvaži sugestije iseljenika koje se tiču otvaranja proizvodnih i drugih kapaciteta. ,,Neophodno je preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se efikasnije zaustavila izražena migracija stanovništava, a tu prije svega mislimo na otvaranje radnih mjesta. Za tako nešto nije dovoljna samo pomoć dijaspore. Pripadnici starijih generacija su otišli za inostranstva zbog teške ekonomske situacije koja je vladala u zavičaju. Sada to isto dobrim dijelo rade mladi Petnjičani. Samo zajednički možemo da dođemo da situacije da više autobusa iz inostranstva dolazi u Petnjicu, nego što odlazi”, poručuju predstavnici petnjičke dijaspore.
Iz lokalne uprave ukazuju da se u Petnjici u posljednje vrijeme u toku godine sklopi oko 50 brakova. ,,Zabrinjavajuće je to što pojedini bračni parovi koji sklope brak odmah odlaze u inostranstvo, ili u neke razvijenije sredine u Crnoj Gori. Takođe, nije dobro što imamo i veći broj umrlih od broja rođenih. Migraciona kretanja smanjila su i broj učenika u obrazovnim ustanovama, ali ohrabruje situacija da se broj prvaka u posljenjih nekoliko godina nije značajno smanjio, jer imamo određeni broj mladih porodičnih ljudi koji su se uposlili u lokalnoj upravi i u nekim drugim ustanovama”, kažu u lokalnoj upravi.
Da migracija stanovništva na području Bihora i dalje ima zabrinjavajući ili alarmantan karakter, pokazala je i izuzetno mala izlaznost birača na posljednjim lokalnim izborima u tom gradiću, prije dvije godine. Od ukupno 6.264 upisana birača pravo glasa tada je iskoristilo svega njih 2.865 ili procentalno izraženo 45,78 odsto. Slično je bilo i na nedavno održanim predsjedničkim izborima.
Ova činjenica je posljedica toga da skoro polovina birača živi van Petnjice, od čega, prema raspoloživim podacima, najviše u zapadnoevropskim zemljama. U svim opozicionim partijama u Petnjici, gdje DPS još uvijek ima apsolutnu vlast, smatraju da depopulacija opštine, a prije svega ruralnog područja zahtijeva nove mjere i novu energiju.
Oni ističu da je problem u Petnjici i visok procenat nezaposlenosti, nepostojanje brojnih službi i institucija koje su se do sada morale oformiti, s obzirom na to da je status opštine Petnjica dobila još 2013. godine. Podsjećaju da Petnjica ima brojnu i bogatu dijasporu, u kojoj bi mnogi željeli da kapital ulože u rodno mjesto, ali za to je neophodno da im lokalna uprava i država stvore uslove.
,,Najveći problem i Petnjice i drugih sjevernih opština je što odlaze mladi i školovani ljudi i ne treba se zavaravati da će se neko ko je osjetio benefite života u visokorazvijenim zapadnoevropskim državama, kao što je Luksembur, gdje ima najviše Petnjičana, lako odlučiti za povratak u palanku gdje nema ni benzinske pumpe. Tamo je stasala treća generacija mladih ljudi, koji se već uključuju u politički i drušveni život u tim državama. Od njih da se neko vrati u Petnjicu? Teško, dok se nešto drastično ne promijeni”, kažu u NVO Euromost.
U ovoj organizaciji smatraju da se u ravnomjernom regionalnom razvoju i podršci sjeveru, kao najsiromašnijem dijelu države, mora preći sa riječi na djela. ,,Ako ne može da vrati nekoga ko je već otišao, država mora učiniti konkreten napore da zasutavi dalja iseljavanja i motiviše i sačuva što više mladih ljudi da ostanu tu da žive. Da im stvori uslove za život kojima će biti zadovoljni i neće razmišljati samo kako pobjeći od bijede. Siromaštvo i bijeda su glavni razlog odlaska mladih ljudi”, poručuju iz Euromosta.
Većina naših sagovornika se slaže da lokalne vlasti u Petnjici nisu, ipak, učinile mnogo da se riješe elementarna pitanja i problemi. Novi put prema Beranama i nova zgrada lokalne administracije, odnosno zgrada Opštine, i tu i tamo ponešto novog asfalta, očigledno nije dovoljno.
Tufik SOFTIĆ