,,Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži”. Zato i sadašnje brojke o stotinama hiljada regionalnih hodočasnika na ovdašnje plaže treba uzeti sa rezervom sve do momenta kada ne budemo imali i finansijski iskaz njihove posjete
Septembar je na pragu, pa se lagano bliži i kraj ovogodišnje sezone prebrojavanja turista, inače omiljene discipline ovdašnjih predstavnika vlasti, opozicije i analitičara svih profila. Turističi radnici, za to vrijeme, i dalje pokušavaju namaći po koji euro, nadaju se prihodima u postsezoni, pa svođenje računa ostavljaju za neka mirnija vremena.
Iako polako jenjavaju, gužve na crnogorskom primorju svjedoče o jednoj, uglavnom su svi saglasni, dobroj sezoni. Čak i iznenađujuće dobroj uzmu li se u obzir okolnosti – covid, ekonomska kriza, domaća i regionalna politička trvenja – i siromašna predsezona tokom koje su ovdašnje plaže, hoteli i ugostiteljski objekti, mahom, zvrjali prazni.
Računovođe i statističari tek treba da svedu račune o finansijskim efektima ljeta 2021. ali to političarima ne smeta da se, unaprijed, zaogrnu plaštom pobjednika.
,,Prema podacima Uprave policije oko 740 hiljada stranaca ušlo je u Crnu Goru u julu, što je na nivou 2019. godine”, pohvalio se neki dan resorni ministar ekonomije Jakov Milatović (Crna Gora spada među izuzetno rijetke zemlje koje nemaju ministarstvo turizma iako ova privredna grana donosi oko četvrtine bruto društvenog proizvoda) pa slavodobitno poentirao da je za prvih 15 dana avgusta u Crnu Goru ušlo 380 hiljada stranaca, a to je za pet odsto više od 2019″.
Ovo je nevjerovatan rezultat i uspjeh za Crnu Goru, pohvalio se Milatović. ,,Činjenica je da nama sezona cvjeta, a za to je zaslužna Vlada Crne Gore, ali sad svako hoće dio zasluga”.
Ministar ekonomije nije ostao usamljen u svojoj radosti. „Odgovorno tvrdim da, otkad se vrši metrika u Crnoj Gori, špic sezone nikad za nikad nije bio bolji”, kazao je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović pa, da uveliča uspjeh, dodao kako smo postigli ,,najbolji mogući rezultat” od svih država na Mediteranu.
Ljestvicu je, za koji stepenik više, podigao premijer Zdravko Krivokapić. ,,Najvažnija je činjenica da je Crna Gora turistički hit u čitavoj Evropi. O tome govore činjenice. Vi znate da smo budžet projektovali na 65 odsto, projekcija MMF-a je bila na 70 odsto 2019. Sve je to prevaziđeno…”, pohvalio se Krivokapić u parlamentu, pa iskoristio priliku da opoziciji održi još jednu lekciju: ,,Da li je Crna Gora samo destinacija za ekskluzivni turizam kao što vi često želite da predstavite? Činjenica je da je u svim opštinama, čak i na sjeveru, broj turista iznenađenje za sve koji rade u turističkim organizacijama. Svi su očekivali mnogo niže brojke. Ali brojke su ovdje neupitne. One iskazuju sve i niko ih nije štelovao, a vi ste ih štelovali…”.
Oni koji od turista žive na riječima su dosta škrtiji. Mada ne spore da je posjeta, a ponegdje i potrošnja, prevazišla njihova očekivanja i omogućila da se djelimično saniraju posljedice prošlogodišnje katastrofe. Ne dijele, ipak, euforiju zvaničnika izvršne vlasti. Nego ukazuju na fakte i trendove koji upozoravaju. Počev od toga da smo, drugu godinu zaredom, ostali bez najplatežnijih gostiju iz Rusije. A završno sa podatkom da, po prvi put u ovom vijeku, zvanična statistika pokazuje da ljetnja turistička sezona nije dovela do povećanja broja zaposlenih.
Sličnu ,,anomaliju” registrovali su i u Hrvatskoj. Ali uz različita obrazloženja. Naši zapadni susjedi računaju da je dio osoblja u hotelima i restoranima, posebno onaj koji je sezonski angažovan iz BiH, Srbije i Crne Gore, uposlen na crno. Dotle se ovdašnji ugostitelji žale da u, ekstremnim situacijama, nijesu mogli da otvore objekte u punom kapacitetu zbog nedostatka kvalitetne radne snage. I pored rekordnog broja zvanično nezaposlenih.
Između se smjestilo sijaset malih i velikih problema.
Turisti troše manje, prihodi se ne mogu porediti sa 2019. godinom ustvrdio je, sredinom jula, suvlasnik Montenegrostarsa Žarko Radulović: ,,Sezona je dobra, predsezone nije ni bilo, a za postsezonu ćemo da vidimo. S obzirom na to da nema Rusa i Bjelorusa dobro prolazimo”.
Goste koji su došli teško je, ili nemoguće prebrojati požalio se direktor Turističke organizacije Ulcinj Gzim Hajdinaga, navodeći da je očigledno kako je stvarni broj gostiju u Ulcinju dva-tri puta veći od broja registrovanih. ,,Prema paušalnim procjenama, najposjećenija smo primorska opština, ali zvanično se to ne pokazuje jer je u drugim gradovima registracija gostiju bolja”.
Bolja – možda. Ali ne i dovoljno dobra. U prilog tome ide podatak koji bi valjalo predočiti i ministru ekonomije. Podaci Monstat pokazuju da je, od 11,3 miliona putnika koji su 2019. prešli crnogorsku granicu, samo njih 2,6 miliona (ili tek svaki četvrti) registrovan kao turista. Ostali su stanovnici Crne Gore, dijaspora, prolaznici kroz Crnu Goru, vlasnici ili zakupci stambenih objekata i – neprijavljeni turisti od kojih država nema ni centa prihoda. Izuzmemo li naplaćeni PDV na ono što potroše u samoposluzi, na pijaci, u kafiću ili restoranu. Zato i sadašnje brojke o stotinama hiljada regionalnih hodočasnika na ovdašnje plaže treba uzeti sa rezervom sve do momenta kada ne budemo imali i finansijski iskaz njihove posjete.
A on bi nas mogao poprilično razočarati. ,,Imamo sezonu koja neodoljivo podsjeća na turizam iz 90-ih godina”, upozorava dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković dok jedan ugostitelj ljeto 2021. sažima u prostoproširenu rečenicu: ,,Došlo je vrijeme da je ležaj jeftiniji od ležaljke na plaži”.
Ministar Milatović ne mari za te primjedbe. Nego nam podastire računice prema kojima će efekti ovogodišnje turističke sezone znatno premašiti (optimistička) očekivanja Vlade i primaći se rekordnoj sezoni 2019. ,,…Ovo znači da se prihod od turizma u drugom kvartalu 2021. godine može procijeniti na 120 miliona eura. Kada ovoj cifri dodamo 25 miliona eura, koliko je iznosio prihod od turizma u prvom kvartalu ove godine, činjenice su neumoljive: u prvoj polovini 2021. godine, ostvareno je 145 miliona eura prihoda…”. Tako smo, u samo dvije rečenice, procjene pretvorili u neumoljive činjenice. Kada su iste osporene koji dan kasnije, zvanično mjerodavnim podacima Centralne banke, ministar se nije korigovao već je CBCG optužio za fingiranje podataka.
Inače, u trouglu CBCG – Monstat – Vlada već traje tihi rat o načinu na koji će se procjenjivati broj tursita i ostvareni prihodi. Sporan je broj neprijavljenih gostiju (on se procjenjuje na 30 do 50 odsto zvanično registrovanih mada, kao u slučaju Ulcinja, može biti i mnogo veći. A još više njihova dnevna potrošnja. Za prvi podatak zadužen je Monstat a za drugi CBCG. I u oba slučaja ne baratamo stvarnim brojkama već poprilično paušalnim procjenama. I to je standard koji važi duže od 15 godina.
Prema tim procjenama, prosječan turista je 2019. u Crnoj Gori trošio skoro 80 eura dnevno. A prošle godine jedva 50. Sada se koplja lome na pitanju da li je ovogodišnji prosječni gost (moglo bi se pokazati da je to član četvoročlane porodice sa dvoje male djece) po dnevnoj potrošnji bliži prošloj ili pretprošloj godini – kada su dobrostojeći Rusi i Ruskinje i te kako dizali prosjek. Ministar se već izjasnio – naš turista troši 80 eura dnevno. Što znači da dan na moru porodicu sa dvije makanje košta 250 eura. I ko drugačije kaže taj je – protiv Vlade. Demokratske i ekspertske.
Da se, na ovom mjestu, vratimo tvrdnjama po kojima smo turistički šampioni Mediterana i cijele Evrope. Pa da pogledamo kako u susjednoj Hrvatskoj računaju prihode od turizma.
,,Od početka godine do jučerašnjeg dana u Hrvatskoj je ostvareno 74 posto noćenja iz istog razdoblja 2019, dok je vrijednost fiskaliziranih računa u djelatnostima izravno vezanih za turizam 79 posto”, saopštila je u srijedu ministrica turizma i sporta u Vladu RH Nikolina Brnjac, uz opasku da je ,,trenutno prerano za davanje procjene ukupnog prihoda od turizma u ovoj godini”. Iz daljeg teksta saznajemo da hrvatska javnost efekte sezone prati na osnovu podataka sa fiskalnih računa u djelatnostima pružanja smještaja, posluživanja hrane i pića i poslovanja turističkih agencija. I da te podatke imaju, praktično, u realnom vremenu. Dok u njihovom susjedstvu ministar finansija djeci koja prodaju limunadu na ulici traži fiskalni račun. A advokate oslobađa te obaveze.
Da je to jedina razlika.
Ko se još sjeća kako smo u ovu sezonu ušli sa Vladinim sloganom I zdravlje i ekonomija. I ko mari za to što je Crna Gora danas zemlja sa najviše kovid oboljelih na 100 hiljada stanovnika u Evropi? Premijer Krivokapić taj podatak pokušava iskoristiti u aktulenoj bici za Cetinje pa nam, skoro pa zadovoljan, najavljuje kako ćemo početkom septembra imati i hiljadu novooboljelih dnevno.
Koliko košta dan bolničkog liječenja kovid pacijenta? A koliko njegov oporavak, da ne pominjemo izgubljene živote? Mogu li se te računice priključiti saldu ovogodišnje turističke sezone?
,,Naša želja je zadržati status zemlje s najpovoljnijom epidemiološkom situacijom na Mediteranu i zato ćemo kao i dosad kontinuirano stavljati fokus na sigurnost kako bi se turistička i društvena zbivanja u ostatku godine mogla što kvalitetnije odvijati”, poručuje hrvatska ministrica turizma.
A naš potpredsjednik Vlade kaže: „Ja podržavam da mi sezonu odradimo do kraja na način koji je započet uz povećanje doza opreznosti i djelovanja svih inspekcijskih službi, ali naročito ugostitelja da nam pomognu u sistemu bolje kontrole i onemogućavanja te veće transmisije virusa…”.
Pa šta mislite, ko će imati bolju postsezonu?
Naše vlasti imaju veći problem. Kako podijeliti zasluge. ,,Zahvaljujući našim sunarodnicima iz Srbije i RS, turistička sezona u Crnoj Gori je spašena. Plaže su pune sa stotinama hiljada Srba. Upravo je DF učinio ove ključne korake ka uspjehu sezone. Zbog toga smo im iskazali poštovanje i javnu zahvalnost na putevima koji vode ka našem primorju”, objavio je Andrija Mandić, sve sa slikom bilborda na kome se DF braći Srbima zahvaljuje na posjeti.
Umjesto da se bavi ozbiljnijim stvarima, ministar Milatović je ušao u klinč sa DF-om, tvrdeći da njihove bilborde niko nije vidio. Nego da DF uz pomoć propagande pokušava da prisvoji Vladine zasuge za uspješnu sezonu. Tek da se zna, autor ovog teksta vidio je jedan DF-ov bilbord na Zlatici, i dobro ga osmotrio čudeći se količini primitivizma koju su raznorazni rialiti darovali ovom društvu.
Važnija je, ipak, priča o Vladinim zaslugama.
Vlada Zdravka Krivokapića usvojila je Plan priprema ljetnje turističe sezone za 2021. godinu u maju, na svojoj 23. sjednici. Na vrijeme? A tamo piše da ,,planirane aktivnosti, pored ostalog, obuhvataju radove na unapređenju infrastrukture, unapređenju kvaliteta usluga u turizmu i povezanim sektorima, povećanje raznovrsnosti turističkog proizvoda, smanjenje sive ekonomije i podsticanje zapošljavanja domaće radne snage“.
Dobili smo aviokompaniju koja je, samo dijelom, nadomjestila grubo prizemljenje Montenegrerlajnsa (da ne bude zabune sudbina MNA je zasluga DPS vlasti), granice u jeku korona pandemije otvorene i za zdrave i za bolesne; radove na putevima od granice sa Srbijom do Boke i Ulcinja, deponije smeća koje su, umjesto da budu sanirane, ljetos zapaljene, manjak radne snage i višak nezaposlenih. Nesmanjenu sivu ekonomiju. I, najvažnije, najavu da će broj novozaraženih kovid pacijenata, već u septembru, preći hiljadu dnevno.
Ljetnja turistička sezona bila je dobra, iako još ne znamo koliko su novca turisti ostavili u Crnoj Gori, ko će ga trošiti i koliko će nas to koštati kada je zdravlje u pitanju. Šta ćemo kada se sklope suncobrani?
Vještina nemogućeg
Jednom dimenzijom problema ne/zaposlenih pozabavio se Miloš Vuković osnivač Fideliti konsaltinga. ,,Monstat poentira podacima: broj zaposlenih u junu rekordne 2019. godine iznosio je 213.488 što je za 64.117 više nego u junu ove godine! Pošto je to prilično nemoguće, red je da pogledamo ostale javno dostupne podatke koje možemo povezati za brojem zaposlenih”, navodi Vuković u analizi objavljenoj na društvenim mrežama.
,,Prema javno dostupnim podacima, plaćeni porezi i doprinosi za zaposlene u junu 2019. godine iznosili su 55,4 miliona eura dok su u junu ove godine bili veći i iznosili su 59,5 miliona eura. Dobro ste pročitali”, zaključuje Vuković uz pitanje kako je moguće da je zvaničan broj zaposlenih manji za 30 odsto dok su porezi i doprinosi koji se plaćaju za zaposlena lica su junu bili veći za deset odsto od istog mjeseca 2019?
Jedno objašnjenje bi bilo – rast zarada. Zvanični podaci, međutim, ne ukazuju na takvu mogućnost. Prema drugom tumačenju, u pitanju su statističko-političke igre oponenata Krivokapićeve Vlade. Šta je stvarno po srijedi valjalo bi da objasni neko od nadležnih iz Vlade, Monstata, Zavoda za zapošljavanje…
Ili to treba da bude još jedna vječna tema za svakodnevna nadgornjavanja. a ne u svakom momentu neupitan podatak na osnovu koga se prave sve ekonomske projekcije jedne zemlje.
Zoran RADULOVIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
IN ENGLISH2 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
SVIJET3 sedmice
INTERVJU2 sedmice
INTERVJU1 sedmica