Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MI, NJEGOŠ I POLITIKA: Voćke čudnovate

Objavljeno prije

na

Za samo dva mjeseca Vlada Duška Markovića zasula nas je mnoštvom blagodeti: poskupilo je gorivo, možda će da poskupi struja, a i ako ne poskupi, svakako ćemo familiji Đukanović plaćati za struju iz „obnovljivih izvora”; proglašene su mjere štednje zbog kojih se umanjuju naknade za majke sa troje i više djece, ali je povećana količina novca koji će političke partije dobijati iz budžeta; nešto se muti kako bi brat bivšeg premijera zaradio malo miliona prodajom dijela rudnika uglja u Pljevljima, nekakva kola stalno eksplodiravaju. Ipak, drugom je mukom zaokupljen narod Crne Gore – šta li, zaboga, o Petru II Petroviću Njegošu i Gorskom vijencu misli Adnan Muhović, predsjednik Skupštine opštine Petnjica, funkcioner Bošnjačke stranke.

Neobjašnjeno je ostalo zašto je Vlada iznenadno odlučila da Skupštini proslijedi predlog izmjena Zakona o državnim i drugim praznicima kojima bi bio utvrđen novi državni praznik: 13. novembar, Njegošev dan, crnogorski praznik kulture. Da bi dan rođenja Petra II Petrovića, trebao je da postane praznik utvrdila je, zapravo prethodna vlada na čelu sa Milom Đukanovićem, još 24. oktobra 2013. ali se o tome nije raspravljalo u ranijem sazivu crnogorskog parlamenta.

Davno je bila 2013, svakakve su se većine za izglasavanje tog zakona mogle namaći, ali, ovako je ispalo zanimljivije. Pred sam kraj godine pukao je aber: ,,Ne postoji saglasnost Bošnjačke stranke za usvajanje predloženog zakona. Vlada je iz tog razloga povukla Prijedlog iz parlamentarne procedure”.

„Malo im je što imaju trećinu Vlade, no im sad i Njegoš smeta”, gunđala su listom prvoslavna bića.

Nikako nije moglo da prođe bez ponovljenih pitanja da li je Njegoš „genocidni pjesnik” ili jedan od temelja crnogorske nacije. Raspisali su se znani i neznani, pozvani i nepozvani. Ipak pravu buktinju zapalio je gorepomenuti Adnan Muhović.

Za predsjednika petnjičkog parlamenta javnost je prvi put čula kad je, tek ustoličen, zamijenio službeni automobil marke dacia logan koji je Opština dobila kao donaciju, za opel insigniu uz obrazloženje da ,,rumunski auto nije za predsjednika”. Automobil koji je Muhović zamijenio za skuplji, zavičaju je donirao Izet Rastoder, uspješni slovenački privrednik. On je Vijestima rekao da bi razumio takav potez ,,da je Petnjica opština prosperiteta, gdje bi stvari bile sređene i ljudi imali posao”.

Još prošlog proljeća Muhović se sa predsjednikom Opštine Petnjica Samirom Agovićem, predstavnikom DPS-a, sporečkao oko Njegoša. Agović je prigovorio da Muhović bez potrebe intrigira javnost neodmjerenim izjavama, Muhović je odgovorio da Agović guši bošnjačke nacionalne interese ,,Ako mu je žao Njegoša i Gorskog vijenca neka ga krišom čita kući, jer to ovaj narod ovdje prezire”, kazao je Muhović.

Ipak, svojih pet minuta Muhović je doživio tek nakon gostovanja kod Seada Sadikovića u magazinu Bez granica na televiziji Vijesti. Pohvalio se kako je prvi, još prije godinu dana, rekao kako je Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama. Izmozgao je kako je Petar II morao da sarađuje sa Husein kapetanom Garadševićem jer su Crnogorci mala nacija ,,Bošnjaka ima više u tuzlanskom kantonu nego Crnogoraca u čitavom svijetu” kazao je, između ostalog Muhović i objasnio kako su ,,vojnici takozvane Republike Srpske često hapšeni i u lijevom džepu svojih košulja imali su po jedan mali primjerak Gorskog vijenca”.

Sad nema druge nego da se, pod hitno, napravi još jedan razgovor sa Muhovićem kako bi javnost pravovremeno saznala – zašto baš u lijevom džepu. Premda, osnovano se može pretpostaviti da im je tako genocid bio bliže srcu.

Uslijedlila je huka izjava i saopštenja.

Lider SDP-a je kazao da ga vrijeđa što su DPS i Bošnjačka stranka, poslije svega, na pijacu svoje bestidne trgovine iznijeli i Njegoša. ,,Ljudi koji ništa ne znaju koriste i Njegoša i svoju naciju za svoja jeftina politička potkusurivanja i štete svojoj naciji. Bošnjačka stranka postaje prijetnja svojoj naciji”, rekao je Krivokapić.

Muhović je brzopotezno uzvratio da je Krivokapić

ostrašćeni crnogorsko-dukljanski nacionalista, najveća neznalica i politicki gubitnik u državi. ,,Smeta mu što Bošnjaci misle svojom, a ne njegovom prepoznatljivom po frizuri glavom. Htio bi da Bošnjake asimilira u Crnogorce, a zar i Njegoš nije rekao ‘manji potok u veći uvire'”

Petnjički DPS ocijenio je da su izjave Muhovića zgrozile sve dobronamjerne i slobodnoumne stanovnike Bihora i zapitao se za čiji on račun radi.

Na kraju se oglasio i predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović: ,,Vjerovatno je da su određeni članovi Bošnjačke stranke svojim izjavama i djelovanjem povrijedili osjećanja građana ili doprinijeli podizanju tenzija, te se zbog toga, kao predsjednik Bošnjačke stranke, izvinjavam građanima Crne Gore”. Kazao je da se, ukoliko opet ne bude priče o izmjenama zakona o državnim praznicima, BS na ovu temu neće oglašavati. Muhović se oglasio odmah: ,,Predsjednik se nije izvinio zbog mojih izjava, jer one predstavljaju zvaničnu politiku stranke”.

Još je jednu crtu pokušao da povuče Rafet Husović: ,,Bošnjačka stranka nikada nije trgovala, kako se to želi predstaviti u javnosti. Da su nam namjere bile takve i da smo brinuli samo o funkcijama prihvatili bismo ponudu opozicije, od koje nam je nuđeno mnogo više funkcija. Tada bi smo kao stanka dobili, ali bi izgubila Crna Gora”.

Tu se krije sto vragova. Svaki Muhovićev pravoslavni pandan smatra da Bošnjaci i treba da nam zabrane Njegoša, ,,kad smo ih pustili da nam odlučuju o državi”. I da, normalno, ,,u Turčina vjere nema”. Tu nema ništa sporno svi znamo da svako ima svoje muhoviće. Pitanje je samo kad će koji dobiti priliku da se istakne.

Malo kome od krštenih promiče kako vlast štimuje stvari tako da se ne uvrijede koalicioni partneri i eventualni strani investitori. Postalo je politički nekorektno reći da su se Crnogorci borili protiv Turaka. Zvanično obilježavanje kraja Balkanskih ratova službeno je formulisano kao ,,odlazak Osmanlija sa Balkana”. Eto, bili malo tu, šetali. Umnih glava koje bi Crnogorcima pomogle da saznaju kako su to posebni, ako ne po tome što su se borili protiv Turaka, nema.

Najaktuelnija je, ipak, nevolja što sve više pravoslavnih građana Crne Gore, sve Bošnjake počinje da gleda kroz postupke Bošnjačke stranke. Na nivou statističke greške su pravoslavne glave koje će za održavanje Đukanovića na vlasti optužiti Socijaldemokrate Ivana Brajovića, na Pozitivnu su svi već odavno zaboravili. Bošnjačkoj stranci se pamti i, kroz nju, svim Bošnjacima. ,,Spasili su Đukanovića i kada je izubio izbore 2012. i kad je izgubio 2016″. Nije moguće da u Bošnjačkoj stranci to ne znaju.

Drugo je DPS. Njih savršeno ne zanima ni stara ni nova zla krv. Njima treba samo vrijeme da još pljačkaju. Bošnjačka stranka im upravo to obezbjeđuje. Njegoša, pošto se, sva prilika, ne može ni privatizovati ni valorizovati, zapalo je da služi kao zastor iza kojeg oni obavljaju svoje prljave poslove.

Sve je, ionako otišlo po đavolu. Ako Njegoša treba braniti od Muhovića, neka ga nema.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo