Arnold Švarceneger, zvijezda akcionih filmova i bivši guverner Kalifornije, kupiće transformerse koje je napravio podgorički umjetnik i student Danilo Baletić.
,,Švarceneger je zainteresovan da kupi transformerse, ali tek treba da potpišemo ugovor o tome. Mislim da će se to dogoditi uskoro i transformersi će dobiti novo odredište – Beč ili Grac”, otkriva Baletić eksluzivno za Monitor.
On kaže da je do te nesvakidašnje transakcije došlo gotovo slučajno.
,,Prilikom premijere filma Terminator pet Švarcenegerov agent vidio je Baletićeve transformerse izložene u Beogradu. Oduševio se i poslao njihove fotografije Švarcenegeru, koji mu je javio da me pita da li hoću da mu ih prodam”, kaže Baletić.
Baletić je napravio osam džinovskih figura, ali nije siguran da li će slavni glumac kupiti i Megatrona, koji se nalazi u Podgorici.
Švarceneger, objašnjava Baletić, kupuje transformerse za svoj muzej koji njegov tim priprema da otvori u Austriji. U njemu će se nalaziti terminatori, predatori, konani… likovi iz njegovih filmova. Zanimljivo je da u Švarcenegerovim filmovima nema transformersa, ali on je ipak odlučio da i njima obogati svoj muzej.
Švarceneger se proslavio u Holivudu filmom Konan Varvarin, snimljenim 1982, a potom i legendarnim Terminatorom. Bio je maneken, producent, reditelj, biznismen, investitor, pisac, profesionalni bodibilder i političar.
Transformersri se trenutno nalaze u Osijeku.
,,U Osijeku mi je izložba prihvaćena izvanredno, bolje nego sve dotadašnje. Izložba je tamo organizovana na inicijativu vlasti tog grada i prema meni su se ponijeli kao da sam počasni građanin Hrvatske”, kaže Baletić.
Iz Osijeka transformersi treba da idu u Pulu, a sljedeće destinacije su Ljubljana, pa Frankfurt. Iako će transformersi biti prodati, Baletić će i dalje, kako se navodi u još nepotpisanom ugovoru, imati mogućnost da ih izlaže tamo gdje za njih pokaže interesovanje.
Za Baletićeve skulpture bio je zainteresovan i Zagreb, ali izložba je otkazana u posljednjem trenutku.
,,Zvanično mi je objašnjeno da su Trg Bana Jelačića i Cvijetni trg premali za ove džinovske skulpture. Takođe mi je rečeno da kao strani državljanin ne mogu da izlažem bez posredovanja neke hrvatske firme. Ovo posljednje sam bio obezbijedio, ali i pored toga Zagrepčani nisu imali priliku da vide moje radove”, kaže Baletić.
On se ipak nada da će njegovi transformersi boraviti i u glavnom gradu Hrvatske.
Baletić je prvi put prezentovao transformerse prije tri godine na više lokacija u Podgorici, u okviru projekta Transformersi brane Podgoricu. Prije toga, 2012. godine, u Podgorici je napravio od snijega Dinosaurusa, koji je bio velika atrakcija ne samo za djecu nego i za mnoge odrasle.
Vijest o tome kako se džinovske figure autobota i deseptikona bore na ulicama glavnog grada Crne Gore prenijeli su brojni svjetski mediji.
,,Ovo je crnogorski proizvod, koji je dobio putujući karakter i koji je dobio veliki publicitet, počev od domaćih medija do CNN-a, iako nisam očekivao da ću izazvati ovoliku pažnju umjetnika i javnosti. Nadam se da će iza ovog projekta stati država, jer ja nemam mogućnosti da sve to finansiram”, kaže Baletić.
,,Transformersi su bili izloženi cijelu godinu i ja sam prvi umjetnik kojem je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša ustupio glavni gradski trg”, kaže Baletić.
Na ideju da pravi te džinovske figure došao je prije tri godine. On kaže da je kao dijete maštao da ima pravog transformersa i da tim neobičnim igračkama usreći djecu i sebe. Pošto mu je djed Miodrag Klikovac bio poznati crnogorski arhitekta moguće da su i geni doprinijeli da se posveti ovoj nesvakidašnjoj vrsti umjetnosti.
I jednog dana otišao je na autootpad Ranka Tomanovića i kazao mu šta je zamislio da uradi. Tomanović mu je ponudio da uzme sve što mu treba bez pare i dinara. Kada je napravio prvog robota više nije mogao da se zaustavi i napravio ih je osam. Svi su urađeni od nekonstruktivnih materijala, odnosno od otpada. Prvog, kojeg je nazvao Ramtron, radio je dvadeset i jedan dan, a za sve njih potrebno mu je bilo oko dvije i po godine. Ramtron je težak četiri tone i visok šest metara. Megatron je visok četrnaest metara i težak dvadeset tona.
Jedni su zli (deseptikoni), drugi dobri (autoboti). Razlikuju se po boji očiju. Prvi imaju zelene, a drugi plave oči.
,,Roboti od otpada trebalo je da podstaknu ljude na očuvanje životne sredine u ekološkoj Crnoj Gori, ali oni su više bili atrakcija za fotografisanje nego opomena da životnu sredinu učinimo čistijom”, kaže Baletić.
Baletić je na ovim prostorima prvi ovakvim skulpturama narušio klasični spomenički koncept.
,,Treba priznati da je pojava transformersa bio najeksplicitniji, najatraktivniji i najmarkatniji kulturno-likovni događaj u crnogorskom glavnom gradu u nekoliko posljednjih decenija”, kazao je o radovima ovog mladog umjetnika poznati crnogorski slikar Slobodan Slovinić.
Stvaranje i izlaganje ovakvih skulptura zahtijeva i velike fizičke napore, umijeće i zanatske vještine. Baletić je i to uspješno savladao. Džinovske skulpture od Podgorice do Beograda, na primjer, trasportovane su vozom, a Ramtron, Baletićev, kako ga zove, prvi sin, nije mogao zbog širine da stane u voz, pa je u Beograd stigao kamionom.
Pomirio se i sa vandalskim činom kada je jednoj njegovoj figuri izloženoj u Podgorici otkinuta glava. No, oni koji znaju da cijene autentičnu umjetnost ovog mladog čovjeka dodijeli su mu dvije nagrade u Podgorici, a bio je i kandidat za Devetnaestodecemabrsku nagradu Podgorice.
Posebno su ga, kaže, oduševili Cetinjani koji su o njegovim figurama smislili ovaj vic: ,,Kako se prezivaju podgorički transformersi? – Gvozdenovići!”
Baletić kaže da mu je sljedeći plan da uradi najveću skulpturu u jugoistočnoj Evropi. ,,Biće to Tiranosaurus. Ideja mi je da bude postavljen na vidikovcu, na putu Podgorica – Cetinje. Figura će biti visoka pedeset metara, u nju će moći da se uđe i iz nje razgleda Podgorica”, objašnjava Baletić.
Baletić bi volio da njegovi radovi obiđu svijet. Sudeći prema interesovanju animatora kulture sa raznih meridijana za njegove skulpture mogla bi mu se ostvariti i ta želja.
Vladimir Ivanović, arhitekta
Toplina hladnog željeza
Arhitekta iz Podgorice Vladimir Ivanović ovako za Monitor komentariše Baletićeve skulpture:
– Jedan čovjek, skoro dječak, skupljao je predmete uglavnom od željeza. Zašto? On to ne zna. I dobro je da ne zna. Slagao ih jedan pored drugoga, jedan iznad drugoga… Ako se ukaže kakva praznina između i pod uglom popunjavao ih je i u spiralu, zatim vario da ostanu zajedno. Sva sreća i za njega i za nas da nije morao mnogo brinuti o knjigama i da se rasterećeno povinovao trenutku ne gladajući ni unaprijed ni unazad. Kad je svoj rad iznio u otvoreni prostor na radost svih, može biti ponosan što je postigao da njegova skulptura kao unutrašnji prostor u okruženju stvara energiju dejstva na okolinu: sa radošću joj prilazite, spokojno je dodirujete, osjećate mir i ljepotu svega što je oko vas i iznad vas. Prikazao nam je toplinu hladnog željeza, magiju teških elemenata „pretvorenih” u bestežinsko stanje… On je ovome prišao kao umjetnik obilježen istinskim osjećajem skulptorskog djela, slobodno stvarajući i ostavljajući fantaziji široko polje. Nadajmo se da će snaga i ljepota ovog djela prouzrokovati uticaj na skulptorsku umjetnost koja se do ovog primjera svela, gotovo bez izuzetka, na nasilno istrgnute skulpture iz galerijskog prostora postavljanja u slobodni prostor bez ikakve arhitekture.
Veseljko KOPRIVICA
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
FOKUS4 sedmice