Povežite se sa nama

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN ROMA U CRNOJ GORI, IZ GODINE U GODINU: Ista meta – isto odstojanje

Objavljeno prije

na

Rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri pokazali su – svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje – najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori

 

Još jedan Međunarodni dan Roma je za nama. Dan kada se političari i drugi donosioci odluka zabrinuto osvrću na viševjekovnu neravnopravnost, stigmatizaciju i getoizaciju jednog naroda. I sjutradan – zaborave. Do sljedećeg 8. aprila.

Svako romsko dijete u Crnoj Gori je pretrpjelo neki oblik diskriminacije. To su pokazali rezultati video ankete koju su, povodom dana proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemima s kojima se Romi svakodnevno suočavaju, nedavno sproveli UNICEF-ovi mladi reporteri.

,,Živio sam po kontejnerima, na ulici, i nijesam imao podršku roditelja. Tu i tamo, našao bi se dobar čovjek koji bi mi pomogao da nešto zaradim. Sjećam se kada su me u jednom restoranu zadužili za izbacivanje smeća, a zauzvrat sam dobijao besplatne obroke. Mnogo je loših stvari bilo u mom životu, i sve su ostavile posljedice”, kaže za Monitor Sabedin Salihi.

Rođen je u Podgorici. Od kuće je otišao  vrlo mlad, i sada živi na vrhu Sutormana, oko 20 kilometara od Bara.  Ima petoro djece, a jedno je i usvojio. Najveća mu je želja, kako ističe, da im pruži dobro obrazovanje. ,,Želim im drugačiju budućnost, i dajem sve od sebe da idu u školu, kako bi kasnije mogli da nađu posao i da stvore sebi nešto”.

Pored predrasuda, siromaštvo, nedostatak ličnih dokumenata i nerazumijevanje najveće su nevolje Roma u Crnoj Gori.

Prema UNICEF-ovoj studiji Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori, stigma siromaštva značajno utiče na živote djece i adolescenata.

,,Izloženost djece psihičkoj agresiji jer ne mogu da priušte društvenoprihvatljivu odjeću ili obuću može doprinijeti njihovoj odluci o napuštanju škole. Prema našim nalazima, posebno su ranjiva romska djeca starosti do šest godina kojoj su uskraćeni adekvatan smještaj i hrana”, saopštili su iz UNICEF-a u Crnoj Gori.

Salihijeva djeca, kako ističe, sporo napreduju u školi, gdje nerijetko trpe šikaniranje i uvrede od vršnjaka. Dešava se i da izostaju, jer on i njegova žena nemaju uvijek uslova da ih odvedu u grad. Nakon časova – prose. Tako sakupljaju novac za gorivo.

Prema MIKS istraživanju (Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori iz 2018.), samo 16 odsto romske djece pohađa predškolske ustanove, 77 odsto završi osnovnu, a sedam odsto srednju školu. Oko 29 odsto Roma uzrasta od 20 do 24 godine stupilo je u brak prije 15. godine.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Huan Santander pozvao je na sprovođenje politika koje mogu prekinuti međugeneracijski ciklus siromaštva. ,,To podrazumijeva pružanje kvalitetnog obrazovanja svakom romskom i egipćanskom djetetu od ranih godina, obezbjeđivanje pristupa adekvatnoj ishrani i pristojnom smještaju. Pozivamo i na podizanje minimalne starosne granice za stupanje u brak na 18 godina, bez izuzetka”, saopštio je on.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kazali su da je sistemska zapuštenost obrazovanja romske djece dodatno pogoršana tokom trajanja pandemije virusa COVID-19. ,,Pružala im se pomoć uglavnom samo kroz projekte međunarodnih organizacija, na šta ukazuje i izvještaj Evropske komisije (EK). Predrasude drže romsku populaciju na marginama. Kontinuirano loš položaj ove društvene grupe i naglašava značaj razvoja učinkovitih mjera obrazovne politike i funkcionalnog opismenjavanja, kao ključnih elemenata za prevazilaženje socijalne isključenosti Roma”, saopštili su iz te nevladine organizacije.

Romi i Egipćani u Crnoj Gori, prema riječima zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ombudsmana Siniše Bjekovića, većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost predrasudama i diskriminaciji. Kvalitetno obrazovanje RE zajednice, kako je istakao, uslov je bez kojeg je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, prvenstveno rada. ,,Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja. Očekujemo da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju njihovog radno-pravnog statusa”, kazao je Bjeković.

Romi nemaju autentične predstavnike ni u jednom lokalnom niti nacionalnom parlamentu, preko kojih bi imali priliku da utiču na stvaranje zakonodavnih i drugih politika. Iz Institucije Zaštitnika su, u posljednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini Crne Gore, preporučili da se pristupi stvaranju pretpostavki za zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i lokalnim skupštinama, saglasno principu afirmativne akcije.

Kako je još saopšteno iz Kancelarije Bjekovića, potrebno je promovisanje uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji inspirišu svoje okruženje. Jedna među njima je djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije.

Sistem obrazovanja Roma u Crnoj Gori, u kvantitativnom smislu, napredovao je. Kvalitativno, nije. Mnoga djeca završe osnovnu školu, a da nijesu elementarno pismena.

O identitetu, istoriji i kulturi Roma, podgorički srednjoškolci ne znaju gotovo ništa, pokazalo je prošlogodišnje istraživanje NVO Phiren Amenca čiji je izvršni direktor Elvis Beriša. Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju je predviđen i slobodni nastavni plan i program, u okviru kog bi nastavnici trebalo da, u saradnji sa lokalnom zajednicom, mrežom roditelja i djecom, problematizuju socijalno osjetljiva pitanja. U praksi, rijetko se događa da to budu ,,romska” pitanja.

Iz NVO Phiren Amenca, krajem januara ove godine, uz pomoć Ambasade SAD-a u Crnoj Gori, organizovali su posjetu Jasenovcu za srednjoškolce različitih nacionalnih pozadina, kako bi ih informisali o stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu. Na tu temu, uz utiske mladih sa ovog mjesta, snimili su i dokumentarni film, čija je premijera u subotu, 16. maja, u Crnogorskom narodnom pozorištu (CNP).

,,Nije važno jesam li ja Rom. Važno je kakav sam čovjek”, zaključuje Salihi. Rom – čovjek.

Andrea JELIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo