Tokom jula Crna Gora se dva puta morala suočiti sa velikim nevremenom. Žrtava, na sreću, nije bilo, a šteta nije ni izračunata. Narednih godina uragani će biti još silovitiji
“I ranije je bilo nevremena, ali ovako nešto ne pamtim. A imam punih 76 godina. Padala bi kiša, no ne sa olujnim vjetrom. Uvjeren sam da nam se priroda sveti, odnosno da ona uzvraća udarac svima onima koji joj čine zlo”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
On ističe da je već sada izvjesno da će narednih godina ovakvih pojava biti više i da će biti još razornije. “Moraćemo se naučiti da živimo sa prirodnim hazardima”, kaže Hodžić.
Samo u julu Crnu Goru, odnosno Crnogorsko primorje čak dva puta su pogodili tzv. mediteranski uragani. Vjetar je bio ogromne moći, lomio je masline, borove i ostalo drveće, bile su poplavljene ulice, zgrade i bašte restorana u svim primorskim gradovima. Kupači su zbog velikih talasa panično ćerani sa kupališta, vjetar je lomio suncobrane na plažama kao šibice, otkazane su manifestacije koje su se planirale održati na otvorenom.
I građani i turisti bili su u čudu. U Herceg-Novom je, na primjer, krajem jula zbog nevremena došlo do miješanja kišnih i fekalnih voda. “Palo je 60 litara kiše po metru kvadratnom u veoma kratkom roku. Pljusak je napravio i hidraulični udar na sistem, jer se formirao veliki poplavni talas, nekoliko puta jači nego u normalnim prilikama”, rekla je direktorka preduzeća “Vodovod i kanalizacija“ u najvećem bokeškom gradu Olivera Doklestić.
Procjena štete koja je pričinjena od nevremena tokom prošlog mjeseca saopštena je samo iz Opštine Ulcinj. I to za udar koji se desio u noći između 9. i 10. jula. Sekretar Sekretarijata za ekonomiju i ekonomski razvoj u lokalnoj samoupravi dr Agron Ibrahimi kaže da je ukupna šteta na teritoriji ulcinjske opštine iznosila preko 1,2 miliona eura.
On ističe da su najveću štetu pretrpjeli zakupci kupališta na Velikoj plaži, pa je iz tog razloga predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić uputio prijedlog Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom, sa sjedišem u Budvi, da im se naredne godine cijena zakupa smanji za petinu, odnosno za 20 odsto.
Prava je sreća što u ovim nepogodama nije bilo žrtava. Jedna osoba koja jestradala na plaži na Adi Bojani, ipak, je umrla od posljedica infrakta u vodi. Za nepunih sat vremena službenici Uprave pomorske bezbjednosti i pogranične policije u Baru iz morskih talasa su spasili sedam osoba.
“Gotovo svaku sezonu, pa čak i svaki mjesec imamo neki novi ekstrem, novi rekord. Vrlo vjerovatno je da se sve ove ekstremne vremenske pojave događaju baš zbog globalnog zagrijavanja, klimatskih promjena i varijacija“, smatra Hodžić.
Posljedice sve toga su povećanje rizika u različitim ekonomskim i društvenim situacijama i sistemima, poput rizika od požara, poplava, širenja novih ili virusnih bolesti. Naravno, na duži rok i infrastruktura je veoma osjetljiva na te mediteranske uragane (medicane).
U novembru 2017. godine takav uragan u Grčkoj je napravio nešto nalik na smak svijeta: poplavama, orkanskim vjetrom i klizištima tla pobio je 20 ljudi i oštetio ili porušio oko hiljadu domova. Uragan “Qendesa” je tri godine ranije poharao Maltu sa stalnim vjetrom od 112 kilometara na sat, na udare i 153 km/sat, što odgovara kategoriji 2 uragana.
Računarski modeli pokazuju da će u budućnosti usljed klimatskih promjena “medicanea” biti mnogo silovitiji. Brzine vjetrova često će prelaziti 150 km/sat, pa će utisak razornosti značiti i da će stanovnici cijelog južnog dijela Evrope to sve skupa vidjeti kao sve češću pojavu razornih uragana.
Podaci zvaničnih institucija pokazuju takođe da je jasan trend porasta temperature vazduha i morske vode, te da raste nivo mora. „Jadran raste, ugrubo oko 3 milimetra u godini, procjene su do kraja 21. stoljeća, znači nije upitno hoće li nivo našeg mora rasti, pitanje je samo hoće li to biti 30 centimetara ili jedan metar“, upozoravaju iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita.
Kako se navodi, u periodu od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne prestaje. Naglašava se i da plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od okeana, jer je tromost okeana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.
Stoga je sve veća mogućnost da uragani na Sredozemnom moru ubuduće prerastu u prave tropske oluje. Kao što sada svjedočimo talasima od devet metara, što se ranije nije moglo ni zamisliti.
Naučnici su izračunali da bi nas u narednih 100 godina mogao zapljusnuti i talas od čak 14 metara. Sama pomisao na tako nešto i posljedice koje bi takav val izazvao na Velikoj plaži i Adi Bojani, izazivaju nelagodu i jezu kod svakog čovjeka koji poznaje geografiju ovog prostora.
“Izvjesno jeste da će prirodni hazardi imati izuzetno veliki uticaj na živi svijet, ljude na Primorju i na njihove aktivnosti. I povrh toga naše Vlada ohrabruje istražne radove naftnih kompanija i najavljuje bušenje Jadranskog mora!?”, zaključuje Hodžić. To je samo jedan od primjera, kako halapljivošču, odmažemo sebi.
Mustafa CANKA
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice