Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MATERIJAL ZA PROIZVODNJU I SATNICA DRASTIČNO POSKUPILI: Poljoprivreda čeka  

Objavljeno prije

na

Prema najavama trend poskupljenja će se nastaviti. Naši upućeni sagovornici upozoravaju da se subvencije koje je resorno ministarstvo do sada uvelo odnose samo na sadni materijal (sjemenske kulture), ne i za preparate i proizvode za tretiranje biljnih vrsta

 

Cijene materijala koje mali poljoprivrednici u Crnoj Gori koriste za proizvodnju u samo par mjeseci drastično su porasle. Prema najavama, taj trend će se nastaviti. Pomoć koju je resorno ministarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV), do sada pružalo nije dovoljna.

„U aprilu ove godine vreća kombinovanog đubriva za poljoprivredu koštala je oko 11 eura, a u ovom trenutku njena cijena je 28 eura. To je znatno poskupljenje i nas poljoprivredne proizvođače stavlja u veoma nezavidan položaj“, kaže Sava Klikovac, poljoprivrednik iz Zete.

Osim đubriva, poskupila je i folija za rasadni materijal, za oko 30 odsto, kao i materijal za sistem „kap po kap“, za 35 odsto. I radna je snaga povećala satnicu – sa 2,5 eura na 3,5.

„U posljednjih nekoliko godina malo toga se radi da se zaštiti domaći proizvod. Uvoz je porastao za čak 85 odsto. Najavljeno je da će cijene materijala rasti, a ukoliko reakcija resornog ministarstva izostane, posljedica će biti i veće cijene poljoprivrednih proizvoda”, napominje Klikovac.

Iz Vladinog resora kojim rukovodi ministar Aleksandar Stijović kazali su Monitoru da su redovne agrobudžetske mjere koje sprovode – osavremenjene i povećane u ovoj godini za 10 odsto u prosjeku.

Do sada su subvencionisali koncentrovanu stočnu hranu (iz svih sektora stočarske proizvodnje) i ribarstvo sa 5 centi po kilogramu za avgust i septembar. Podržan je i sektor živinarstva, smanjenjem PDV-a na jaja početkom godine. No, od te mjere, tvrde Monitorovi upućeni sagovornici, više vajde imaju uvoznici nego proizvođači.

„Za oktobar, novembar i decembar subvencionišemo i sektor mlječnog govedarstva, dok je sektor svinjarstva podržan i kroz novu mjeru koja je u toku, a u okviru koje će proizvođači dobiti dodatnu podršku po nazimici u iznosu od 50 eura. Pomoć je pružena i sektoru ovčarstva i kozarstva”, kazali su nam još iz resora Stijovića.

Ovu godinu propratili su i viškovi mladog krompira i lubenice, što zbog uvećanog posađivanja, što zbog roda koji je bio iznad prosjeka za naše tržište. To je dovelo do pada prodajne cijene ispod cijene koštanja proizvodnje. Dodatno je sve pogoršala smanjena potrošnja kroz turizam, što je rezultiralo značajnijim poremećajima na crnogorskom tržištu. Iz Ministarstva kažu da su reagovali raspisivanjem Javnog poziva za dodjelu pomoći skladištenju i povlačenju sa tržišta mladog krompira i lubenice crnogorskih poljoprivrednih proizvođača. „Za krompir je opredijeljena podrška u iznosu od 6 centi po uskladištenom kilogramu, a za lubenicu pet centi”, navode.

No, prema riječima naših upućenih sagovornika koji se bave povrtarstvom i voćarstvom, subvencije koje je MPŠV do sada uvelo odnose se samo na sadni materijal (sjemenske kulture), ne i za preparate i proizvode za tretiranje biljnih vrsta. Ta je vrsta pomoći, kako kažu, neophodna.

„Riječ je o globalnom problemu i u ovim situacijama najbolje vidimo ko su jake i pametne zemlje – one koje posjeduju sopstvene zalihe i mogu da se nose koliko-toliko sa promjenama na tržištu. Male zemlje sa polurazvijenom poljoprivredom, kao što je Crna Gor, trpe najviše i najviše osjećaju ovakve promjene cijena”, ističe za Monitor osnivač i izvršni direktor portala Seljak.me Marko Maraš.

Prema njegovim riječima, ovakva nepovoljna situacija ima dva ishoda: „Ili će se poljoprivrednici zajedničkim snagama uhvatiti u koštac sa tržišnim skokovima ili će naša poljoprivreda da doživi krah. Ministarstvo definitivno treba da bude podrška, ali je nerealno očekivati da oni imaju kapaciteta da saniraju ove posljedice. Recept za rješavanje ove krize je jasno kreiranje udruženja proizvođača, bilo da je po tipu proizvodnje ili opštini”.

To je, prema riječima Maraša, jedini model koji može da obezbijedi dodatna sredstva proizvođačima kako bi uspjeli da prevaziđu krizu. „Realno gledano udruženja jedina mogu doći do nekih ekstra sredstava, a takva udruženja olakšavaju komunikaciju na relaciji poljoprivrednik-ministarstvo. Kao grupa koja daje pozitivan primjer mogu da budu itekako uticajni na širu poljoprivrednu zajednicu”, precizira.

Visoke su i cijene goriva za mehanizaciju koje, za razliku od okolnih i EU zemalja, u Crnoj Gori nije oslobođeno plaćanja akciza. Iz resora Stijovića kažu da je izrađen Pravilnik o akcizama za subvencioniranje goriva za sve poljoprivredne proizvođače u stočarskoj i biljnoj proizvodnji, kao i ribarstvu. „Poslat je sekretarijatu za zakonodavstvo i očekuje se njegovo brzo usvajanje”, najavljuju nadležni.

Prema podacima Monstata, na približno 50.000 gazdinstava, u Crnoj Gori se poljoprivredom stalno ili povremeno bavi više od 100.000 osoba. Većina starijih od 45 godina. Prema podacima iz 2019. Godine, za tržište su proizveli hranu i piće u vrijednosti većoj od 500 miliona eura, što je više od 10 odsto tadašnjeg bruto društvenog proizvoda. U uslovima pandemije virusa COVID-19 njihovo je učešće od još većeg značaja.

Zato poljoprivreda ne može da čeka.

 

Nelojalna konkurencija dodatno im otežava položaj

„Poseban je problem i što je najveći trgovinski lanac Voli u Šasu kod Ulcinja na svom zasadu zasadio biljne vrste koje tradicionalno gaje naši poljoprivredni proizvođači. Nelojalna konkurencija ugasila je pijacu. Dovoljno je par dana da ne kupe robu seljacima, pa da se tržište prezasiti”, tvrdi Sava Klikovac.

Kako nam objašnjava, Voli ima i svoju amablažu koju prodaje 10 puta skuplje, nego što to čine drugi trgovački lanci. „Ukoliko poljoprivrednik ne koristi njihovu ambalažu, ne može kod njih ni plasirati robu”.

Marko Maraš ističe da se tu radi o čistoj ekonomskoj računici. „Na kraju krajeva, Voli nije državna firma, imaju to pravo u ovom današnjem kapitalističkom vremenu, a svako mjesto u marketu nosi svoju vrijednost i oni samo valorizuju svoje kapacitete. Ako se te stvari dešavaju, može se samo postaviti pitanje da li je patriotski ne pomoći našim poljoprivrednicima”.

Smatra da bi većina poljoprivrednika na njihovom mjestu uradila isto. „Lakše je i isplativije da sami proizvedete nešto, i da imate standardizovan kvalitet i znate kolika količina vam je potrebna, nego da to otkupljujete od većeg broja proizvođača, gdje kvalitet i količina variraju od proizvođača do proizvođača. Oni su iskoristili pozive kao poljoprivredni proizvođači i krenuli u širenje djelatnosti. Takav je put svakog većeg i ozbiljnijeg trgovinskog lanca”.

Iz resora Aleksandra Stijovića Monitoru su kazali da su održali više sastanaka sa predstavnicima kompanije Voli, i da je, prema njihovim saznanjima, proizvodnja u Šasu zanemarljiva u odnosu na potrebe tog trgovinskog lanca. „Cijene proizvoda iz Šasa su tržišne, a Voli je otkupio od poljoprivrednika velike količine proizvoda”, rečeno nam je.

Sva veća privredna društva koja su u mogućnosti, od trgovačkih lanaca, poljoprivrednih apoteka ili prodavaca stočne hrane, bi, prema riječima Maraša, trebalo da, koliko je u njihovoj moći, pomognu poljoprivrednicima. „I u ovom slučaju bi udruženje moglo da igra značajnu ulogu, jer kada sa istim privrednim subjektima pregovarate, a znate da iza vas stoji par stotina ili hiljada proizvođača, lakše se dolazi do dogovora jer to odgovara i jednoj i drugoj strani. Više proizvođača, veća snaga, veće količine i veće mogućnosti. Nadam se da će poljoprivrednici uspjeti da prevaziđu neke manje bitne međusobne razlike i okrenuti se zajedničkom djelovanju”, zaključuje on.

Andrea JELIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo