Za desetak dana berači borovnica preplaviće Bjelasicu. Na planini će ih biti na stotine različitih godina, zanimanja i vještine u branju, ali sa zajedničkim motivom – da zarade što više do kraja septembra ili koji dan duže, dok prvi mrazevi ne unište tamnoplave plodove. Od prije pet-šest godina, branjem i prodajom borovnica nakupcima, mnoge porodice iz Kolašina, Berana, Andrijevice, Mojkovca i Bijelog Polja „krpe rupe” u kućnom budžetu i obezbjeđuju novac za zimnicu i spremanje djece za školu. Teško da se krajem ljeta, radeće fizički, igdje može više zaraditi nego u „borovnjaku”. Berači, kažu, da su to za ovdašnje prilike, prilično „jake” dnevnice. Količina ubranog izuzetno ljekovitog i cijenjenog šumskog voća zavisi od vještine i iskustva berača, ali i od alata. Vičniji i snažniji berači tvrde da mogu ubrati i od 50 do 80 kilograma dnevno, a ostali se zadovoljavaju dnevnom zaradom od 20 do 40 eura. Teško da iko može zaraditi manje, ukoliko u borovnjaku provede šest, sedam sati i koristi „greben”, kojim se prilično brzo skupljaju plodovi.
Korišćenje te alatke od prije pet, šest godina postalo je masovno, a ekolozi i botaničari tvrde da se njime surovo i zauvijek uništava stablo borovnice. Minule dvije godine, kako kažu, upotreba „grebeni” je prevršila svaku mjeru i može se nazvati „zločinom prema prirodi”. Apeli da se branje „grebenima” zabrani stizali su minulih godina od mnogih, ali gotovo ništa se nije moglo učiniti.
Takvo stanje zahtijeva hitnu akciju nadležnih, tvrde u NVO Natura, jedinoj kolašinskoj aktivnoj organizaciji koja se bavi zaštitom prirode. Direktor te NVO Mikan Medenica, kaže da će u najskorije vrijeme biti upućena inicijativa lokalnim vlastima svih opština oko Bjelasice, u kojoj će se tražiti od nadležnih službi da strogo kontrolišu način berbe borovnica.
„Krajnje je vrijeme da se reaguje. To što se svakog ljeta čini na Bjelasici masovni je zločin prema prirodi na koji do sada nije bilo poželjne reakcije od onih od kojih bi trebalo da reaguju. Razumijem da su u opštoj besparici mnogi primorani da na taj način zarađuju, razumijem i da to donosi solidnu zaradu, ali ne možemo tako bahato i bez odgovornosti da se odnosimo prema prirodi. Stručnjaci tvrde da se alatkama kojima se beru borovnice potpuno uništva stablo biljke, tvrdi Medenica.
U Naturi očekuju da će odgovorni iz lokalnih uprava biti spremni da reaguju na njihovu inicijativu, pa da će se berba borovnica uskoro biti kontrolisana. Medenica smatra da veliki dio odgovornosti snose i oni koji otkupljuju grebenima ubrane plodove.
„Razlika u plodovima borovnica ubranih ručno i uz pomoć alata očigledna je. Oni koji otkupljuju tako voće takođe treba da snose odgovornost. Sve je to rezultat opšte ekološke neosviještenosti. Na žalost, imamo naviku da ne mislimo na budućnost, već, prije svega na kratkoročnu korist “, kažu u Naturi.
Prije nekoliko godina i poznati botaničar Danijel Vincek apelovao je na nadležne, ali i na sugrađane, iznoseći istu argumentaciju. On je poslije toga još nekoliko puta upozoravao na štetu koja nastaje masovnim branjem borovnica metalnim i drvenim alatom. No, „riječ stručnjaka” nije odjeknula kako treba, a besparica je sve više ljudi tjerala da uzmu greben u ruke.
U lokalnim upravama tvrde da do sada nijesu imali načina da spriječe uništavanje borovnjaka po Bjelasici. Ne znaju tačno ni ko treba da kontroliše berače niti koji zakon regulišu tu oblast. Svjesni su jedino, kažu, da se nešto mora mijenjati, te da se već od sljedeće godine treba uvesti red.
„Postojalo je više inicijativa s različitih adresa i mi smo svjesni pogubnosti nekontrolisane berbe. Međutim, do sad niti je bilo kadra niti novca da se nešto učini. Moguće da bi zajednička akcija svih opština dovela do nekih rezultata i na tome treba raditi. S druge strane, ne može se osporiti činjenica da, zaista, znatan broj socijalno ugroženih porodica nađe bar na kratko posao. Vjerovatno je i to razlog što do sada nije bilo odlučnije akcije”, ocjenjuju u kolašinskoj Opštini.
„Uvođenje reda” , tvrde berači, uskratilo bi mnogima neophodne prihode pred kraj ljeta. Kažu i da je briga ekologa o borovnjaku pretjerana. „ Prije brige o borovnjacima, trebalo bi se zapitati ko brine što u nekim porodicama niko ne radi, a treba spremiti đake za školu, kupiti drva, zimnicu… Šume isjekoše koncesionari, šljunak i pijesak bez kontrole vade iz kolašinskih rijeka, pa to nikom ne smeta. Mi beremo plod, ne čupamo stabljike. Vrlo je mali procenat borovnjaka oštećen grebenima. Branje ručno se ne isplati, jer se ne može ubrati ni pet kilograma dnevno”, tvrdi jedna od iskusnijih beračica.
Ona kaže da je prošlog ljeta kilogram borovnica prodavala po cijeni od 1, 1 do 1, 3 eura. Svjesna je da nakupci višestruko zarađuju, ali drugačije se ne može. Cijena ručno ubranih borovnica na kolašinskoj pijaci je oko pet eura, no, kad nema turista, vrlo je mala potražnja.
„Ucjenjuju nas na razne načine. Nekad odbijaju da kupe ubrane borovnice, a svi smo svjesni da višestruko zarađuju. No, dobro je jer dolaze na planinu, pa ne moramo još dodatno da trošimo transportujući do grada ono što smo ubrali. Ima tu još troškova, ko nema svoja kola mora platiti taksi kombije, a karta s Bjelasice do Kolašina je pet eura. Treba kupiti i ‘greben’ i to ne bilo kakav”, kaže naša sagovornica.
„Grebeni” su se u kolašinskom kraju prvobitno koristili za češljanje vune. To je alataka za drvenom ručkom, koja se na jednom kraju širi i u nju se zakucavaju metalni zupci. Razmak između zubaca tačno je određen, kako se ne bi skupljalo previše nedozrelih sitnijih plodova, insekata, lišća i grančica. Kako broj berača iz godinu u godinu raste, nekoliko Kolašinca se specijalizovalo za pravljenje grebena, čija je cijena od 15 do 50 eura.
Majstori koji su i sami dugogodišnji berači, su svo svoje iskustvo iskoristili da naprave najefikasnije i najskuplje alatke. Kod njih se „grebeni” naručuju mjesecima unaprijed.
Iako se, možda, može polemisati o tome koliko se stvarno „grebenima” štete nanosi borovnjaku, neosporna je činjenica da berači svake godine za sobom bezobzirno ostave mnogo gomila smeća. Tako su pašnjaci, kroz koje prolaze pješačke staze, godinama „prošarani” djelovima plastičnih posuda, boca, najlon kesa, djelova odjeće… Smeće često uklanjaju strani turisti, zaprepašteni domaćom nebrigom o planini.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Izdvojeno2 sedmice
INTERVJU3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
FOKUS3 sedmice