Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Maslinovo ulje – lijek ili otrov

Objavljeno prije

na

Širom Crne Gore, na pijačnim tezgama, tokom ljetnje turističke sezone po ulicama i uz magistralne puteve, ali i po kućama – prodaju se domaći proizvodi. Najčešće – med i maslinovo ulje. Oba proizvoda su vjekovima poznata kao izuzeteno ljekovita. Kod nas se većina ovih proizvoda iz domaće radinosti iznose na tržište bez imena proizvođača i deklaracije pa je pitanje koliko su i da li su ljekoviti i bezbjedni. Rijetko se analiziraju domaći proizvodi pa njih prodavci reklamiraju usmenim putem, tvrdeći da ih i oni ,,daju svojoj djeci”.

I ono što je najzanimljivije u čitavoj priči – najčešći naručilac analiza maslinovog ulja je Uprava policije! Naime, njihov Sektor za zaštitu ličnosti i objekata, prema dostupnim podacima, najzainteresovaniji je za kvalitet maslinovog ulja iz domaće radinosti. Njih zanima da li je ispravno ulje u restoranima koje posjećuju štićene ličnosti, odnosno crnogorski funkcioneri i njihovi gosti. Za to šta jedu ostali građani – državne institucije nijesu mnogo zabrinute.

Tako je tokom protekle tri godine maslinovo ulje iz domaće proizvodnje kontrolisano pet puta za potrebe Uprave policije. U istom periodu, za cijelu Crnu Goru, u akreditovanim laboratorijama Instituta za javno zdravlje i Centra za ekotoksikološka ispitivanja, inspekcijske službe su analizirale taj proizvod samo iz uvoza i to u svega 15 slučajeva. Domaće ih – izgleda – nije interesovalo.

No, da razloga za brigu zbog slabe kontrole ovih proizvoda ima, pokazalo je i istraživanje koje je sprovela TV Vijesti. Naime, pokazalo se da su od četiri uzorka maslinovog ulja kupljenih na pijaci i direktno od proizvođača, tri neispravna. U akreditovanoj laboratoriji Centra za ekotoksikologiju rađene su analize sadržaja vlage, nečistoća, prisustvo tragova teških metala, pesticida, radioaktivnost, sadržaj slobodnih masnih kiselina. Od četiri uzorka tri su imala povećane masne kiseline i to – duplo. Tek jedan uzorak bio je ispravan.

Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtjevima za jestivo maslinovo ulje, iz 2004. jasno propisuje da slobodnih masnih kiselina u maslinovom ulju može biti najviše do 3,3 odsto. U Evropskoj uniji granična vrijednost je dva odsto. U uzorcima koje je CETI analizirao taj procenat bi trebalo maksimalno da bude 1,5 odsto za djevičansko maslinovo ulje. Laboratorijski nalaz pokazuje da je sadržaj slobodnih masnih kiselina dvostruko, trostruko i više uvećan. To znači da analizirana ulja crnogorskih proizvođača, ne samo da nemaju blagotvorna dejstva na organizam, već, ako se redovno koriste, mogu biti i štetna.

Prema riječima stručnjaka takvo ulje utiče na oštećenja masnih struktura u našoj koži i njegovo korišćenje nije preporučljivo. Veći unos masti u ishrani može dovesti do poremećaja lipidnog statusa, holesterola, triglicerida, povećane vrijednosti lipida u krvi, koje dovodi do oštećenja krvnih sudova i utiče na sve druge sisteme.

Stvar je još gora ako se maslinovo ulje nalazi u plastičnoj boci. A u korišćenim bocama od sokova i vode, uglavnom se i prodaje po našim pijacama. Stručnjaci upozoravaju da ulje reaguje na plastiku, a štetan uticaj je višestruk.

No, razloga za povećan procenat slobodnih masnih kiselina ima još mnogo. Masne kiseline posljedica su hidrolize, pravljenja od prezrelih plodova, plodova koji su ležali na zemlji, vlage u prostoru za čuvanje.

Sado Peričić, maslinar iz Bara tvrdi da ne treba da bježimo od istine i da je tačno da je do prije 10 godina maslina ležala na travi 15 dana, pa po uljarama još 15. ,,To je ulje lampante s preko tri odsto kiseline i nije za ljudsku upotrebu”. On upozorava da još ima takvih ulja, da je vjerovatno 50 odsto barskog ulja s više od tri posto masnih kiselina. Udruženje maslinara iz Bara, čiji je on član, radi na unapređivanju znanja maslinara i time poveća standarde u proizvodnji i kvalitetu ulja. Tako su, na primjer, odlučili da ulja više ne pakuju u plastične boce. No, sve dok država ne uspostavi jasna pravila za domaće proizvođače, pooštri kontrolu i proizvođača i prodavaca – sve će ostati na savjesti onih koji proizvode i prodaju.

Na problematičan sadržaj ulja koji se kod nas služi upozoravali su i stranci. Iako je još prije četiri godine u medijima izašao tekst u kojem jedan italijanski stručnjak upozorava na visok nivo slobodnih masnih kiselina u našem domaćem ulju, niko nije odreagovao.

U Centru za ekotoksikološka ispitivanja ustvrdili su da se loš sadržaj u analiziranim uljima nije odrazio na loš ukus i miris, tako da kupac ne može sam procijeniti da li je ulje koje želi da kupi dobro ili ne. Šta je u bocama ulja koje smo kupili nije se moglo zaključiti ni po deklaraciji – pola ih nije uopšte imalo, a ostale su bile nepotpune. Tako, na ambalaži nije pisalo koliko je staro ulje, a samo ono staro najviše godinu, godinu i po može se koristiti.

A ne samo da se ne zna tačno kakvo se ulje prodaje, nego se ne zna ni ko ga proizvodi. U Crnoj Gori trenutno postoji samo 14 legalno registrovanih uljara. Ipak, na svim primorskim pijacama, kao i na većini kontinentalnih – prodaje se ulje različitih proizvođača. Uglavnom – neimenovanih. A izrada registra po evropskim standardima tek je u planu. Zasad funkcioniše takozvani „aplikativni”, u koji se upisuju uljari da bi im bile dostupne državne subvencije. Ulje proizvodi, kažu maslinari, svaka porodica koja ima maslinjak, a prodaju ga gdje stignu – u marketima, na pijacama, kući.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Branko Bulatović tvrdi da oni ne mogu zabraniti da ulje koje je neko napravio u svojoj kući iznese na tržište. ,,To je posao tržišne i sanitarne inspekcije”, objasnio je Bulatović. A u tržišnoj inspekciji, opet, tvrde da su njima ruke vezane jer pravna regulativa nije zaokružena pa je nadzor prepun šupljina.

Umjesto da iskoristi, kao ostale mediteranske zemlje, prirodne uslove i stvori prepoznatljiv Made in Montenegro – država okreće glavu od problema i propušta šansu ne kontrolišući proizvodnju i trgovinu maslinovim uljem. Pa iako najbolji crnogorski maslinari dobijaju međunarodna priznanja za kvalitet – zbog nerada institucija mnogi građani iznose na svoje trpeze domaće proizvode koje niko ne kontroliše.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo