Povežite se sa nama

MONITORING

Maslina Roberta Kavalija

Objavljeno prije

na

Plejadi poznatih i slavnih ličnosti koje su tokom posljednjih nekoliko godina gostovale u Budvi pridružio se početkom ove sedmice vodeći italijanski dizajner, Roberto Kavali. Modni spektakl održan u turističkoj metropoli Crne Gore privukao je pažnju medija cijelog regiona i podsjetio na visokobudžetne koncerte Rolingstounsa, Madone, na trke glisera i slične manifestacije koje su iz opštinske kase na direktan ili indirektan način odnijele milione eura, od kojih se Opština Budva teško oporavlja.

 

U međuvremenu su bankrotirali i neki od sponzora blještavih budvanskih priredbi, poput građevinske firme Miraks i njenog vlasnika, ruskog milionera Sergeja Polonskog. Sljedbenici projekta Miraks na budvanskom rtu Zavala, preimenovanom u Dukljanske vrtove, nastavljaju sa započetom praksom animiranja potencijalnih kupaca sa udaljenih destinacija.

Priređivanje spektakularnih zabava podržava moćni građevinski lobi, investitori izgradnje nebrojenih stanova, vila i apartmana na budvanskoj rivijeri čija prodaja ne ide prema očekivanjima. Stvaranje lažne predstave o Budvi kao elitnom mondenskom ljetovalištu, poput Monaka, Monte Karla ili Nice, u kome borave bogati a gostuju slavni, povoljno će, nadaju se, uticati na tržište nekretnina.

Glavni sponzor dolaska Roberta Kavalija u Budvu bio je Džon Gvozdenović Kenedi, ovlašćeni zastupnik i izvršni direktor kompanije Boka Fund LTD, registrovane na Bahamima.

Biznismen Džon Kenedi javnosti je poznat iz perioda ratnih devedestih godina, kada je bio veoma eksponiran savjetnik Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića. Zvanično tituliran kao kandidat za poslanika u britanskom parlamentu, Kenedi je lobirao za interese Miloševićeve Srbije u svijetu i pronošenje prave istine o ratu koji se u regionu vodio.

Prema podacima koji se mogu naći na internetu, tokom 1995. radio je kao privatni sekretar britanskog princa Mihaila od Kenta, kada je uhapšen zbog navodnog pokušaja ucjene jednog libijskog princa. Nakon skandala oko ucjene, osnovao je svoju PR kompaniju.

U Crnoj Gori je osnovao kompaniju Boka Fund, nepoznate vlasničke strukture, koja se bavi kupovinom, gradnjom i prodajom nekretnina.

Boka Grupa gradi naselje sa vilama na teritoriji opština Tivat i Kotor. Partner je Atlas grupe u gradnji planiranog hotelsko-sajamskog kompleksa na Slovenskoj obali u Budvi. Prema nepotvrđenim informacijama Boka Grupa je isključivi investitor na Jadranskom sajmu na kome je, navodno, došlo do promjene vlasništva.

Kompanija godinama uvećava svoju imovinu na Crnogorskom primorju. Nedavno je preuzela zakup poljoprivrednog dobra Montepranco-Bokaprodukt od holandske firme LPGD, kupovinom 100 odsto udjela u tom Društvu, na kome namjerava graditi prve golf terene u Crnoj Gori.

Džon Gvozdenović Kenedi, porijeklom iz Crne Gore, tipičan je primjer onih ljudi koji su se tokom rata i tranzicije dobro snašli. Nekako se uvijek nađu na istaknutim pozicijama, kako u ratu tako i u miru. Onomad je Džon Gvozdenović iznosio svijetu istinu o ratu, a sada, sa jednakim entuzijazmom promoviše Crnu Goru i svoje nekretnine u njoj.

Konferencija za medije slavnog modnog kreatora, održana uoči revije, bila je krajnje neobična. Zbog mjesta na kome je održana i ljudi koji su se na njoj predstavili.

Pres je održan na gradilištu čuvene Zavale u jednoj od nedovršenih vila na čijoj je terasi priređen i ručak za zvanice Dukljanskih vrtova, odnosno firme Monterra. Uz velike mjere obezbjeđenja Kavali je stigao u zakazano vrijeme, pozdravio novinare koji su ga čekali i popeo se na sprat da jede.

Bez izvinjenja organizatora, probrana se ekipa gostila vrhunskim delicijama, morskim plodovima, finim povrćem, slatkišima i voćem, na bogato aranžiranom stolu, dok su brojni novinari iz cijelog regiona strpljivo čekali preko sat vremena.

Poznati dizajner obratio se javnosti sa mjesta koje predstavlja sinonim za nelegalnu gradnju, korupciju i bespoštedno uništavanje prirodnih vrijednosti. Velike prevare kupaca stanova takođe, bankrota investitora, zatvorskih kazni i sudskih postupaka. Kada se tome doda prizor u kome se pored Kavalija pred novinarima ukazao Džon Gvozdenović, nekadašnji savjetnik Karadžića i Miloševića, utisak promašaja i površnosti organizatora bio je potpun.

U aranžiranju „specijalnih” ugođaja išlo se dalje. Uz sijevanje bliceva i veselje prisutnih, Kavali je zasadio maleno stablo masline u naselju Dukljanski vrtovi. Nisu mu rekli da su njegovi domaćini prethodno divljački posjekli i zapalili stare masline i borove, da su prekinuli i betonirali šetalište „lungo mare”, koje je uz obalu i bujno zelenilo rta Zavala, povezivalo Budvu i Bečiće.

Bilo je na pressu na Zavali sve suprotno onome što u realnom svijetu personifikuje umjetnik ranga Roberta Kavalija. Jedan od sponzora bila je i kompanija Torch beach koju je predstavio veseli Tim Majkok, šef sektora nekretnina u Future capital partnersu, engleskom partneru Atlas grupe.

Majkok je pojasnio da Torch, što u prevodu znači baklja, predstavlja putujuću diskoteku koja će ove godine četiri mjeseca biti na Slovenskoj plaži.

„Koncept Baklja je prva faza realizacije projekta Future capital partnersa, gradnje hotela i novog stambeno-sajamskog kompleksa na Jadranskom sajmu”, kazao je u jednom od ranijih obraćanja medijima Tim Majkok. Baklja će biti, uvjeren je Majkok, međunarodni brend zabave na plažama, koji kombinuje plažni bar tokom dana i zabavu zasnovanu na gostovanju poznatih muzičkih zvijezda u noćnim satima.

Važno je da je gradnja velelepnog Atlasovog sajamskog kompleksa započela, pa makar i ludom zabavom i Bakljom na pijesku.

Dolazak Kavalija u Budvu i prikazivanje više nego skromnog dijela njegove, već viđene kolekcije za žene, za ljeto 2013 godine, koštao je oko 300.000 eura. Opština Budva i Turistička organizacija priložile su 35.000 eura, što i nije neka svota kada se zna na kakve sve gluposti novac iz opštinske kase odlazi.

Za samo jedno veče stvoren je privid luksuza, blagostanja, spetakularnih zabava koje ne prestaju, lijepih žena i muškaraca, koji turiste i potencijalne kupce nekretnina u Budvi očekuju. Modni hepening na trgu ispod zidina Starog grada ispratio je uglavnom ženski dio crnogorske političke elite. Bilo je i porodičnih posjeta nekolicine uticajnih ministara, čelnica pravosuđa, gradonačelnika, nižih službenica državne administracije i publike iz svijeta mode i šou biznisa.

Događaj je bio dostupan isključivo privilegovanom dijelu crnogorskog društva jer su karte za reviju prodavane po cijeni od 50 eura, dok su za prve redove, za takozvanu VIP klijentelu, stajale i cijelih 300 eura. Toliko je koštalo uživanje u gledanju skupocjenih haljina na djevojkama koje su amateri u tom poslu, u trajanju od nepunih pola sata i snimaka Kavalija sa slavnim manekenkama i glumicama, koji su se smjenjivali na video bimu.

Ideja organizatora revije, kompanije Murano Montenegro, vlasnice Olivere Milačić, da Roberto Kavali posjeti Cetinje i izložbu Od niti do tkanja u Etnografskom muzeju, kako bi se upoznao sa crnogorskim nacionalnim kostimima, te da održi predavanje studentima Likovne akademije i FDU nije realizovana. Od Ministarstva kulture zatražena je finansijska podrška od 5.000 eura, koja je izostala, pa je i planirana posjeta prijestonici Crne Gore otkazana.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo