Povežite se sa nama

DRUŠTVO

MARIO MILOŠEVIĆ – ZATVOR, SLOBODA, ZATVOR: Tri i po godine bez presude

Objavljeno prije

na

 Podgorički Viši sud pustio je na slobodu Maria Miloševića, osumnjičenog za ubistvo Radomira Đuričkovića, nakon čega je uhapšen zbog sumnji za drugo ubistvo

 

Troipogodišnja drama oko suđenja Mariu Miloševiću nastavlja se u formi novog tužilačkog procesa. Milošević, optužen za ubistvo Radomira Đuričkovića, od 2020. godine čeka presudu podgoričkog Višeg suda. Kako tri godine nakon podizanja optužnice nema prvostepene presude, stekao se zakonski uslov za ukidanje pritvora.

Međutim, malo nakon što je Milošević prošao kapiju spuškog zatvora, uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Ispostavilo se da je ovog puta uhapšen zbog sumnje da je ubio Miodraga Krušića, vlasnika diskoteke Beagle, povezivanim sa takozvanim „škaljarskim klanom“. Sudija za istragu mu je odredio pritvor do 30 dana, čime je Milošević is sudskog uplivao u još jedan tužilački proces protiv njega.

“Nakon saslušanja osumnjičenog M.M., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo oštećenog M.K. i nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija, specijalna tužiteljka je donijela rješenje o njegovom zadržavanju do 72 časa, od sata lišenja slobode”, saopštio je državni tužilac i portparol Vukas Radonjić.

Kruščić je ubijen za stolom jednog podgoričkog lokala, 21. maja 2018. godine. Uprava policije i podgoričko Više tužilaštvo, 19. februara 2019. godine pred novinarima su saopštili da su ravijetlili njegovo ubistvo.

Milošević je prvobitno optužen da je direktni izvršilac ubistva  Radomira Đuričkovića na Cetinju, a osim njega, okrivljeni su i Igor Mašanović i Vukan Vujačić.  Kako je navedeno optužnicom, okrivljeni su za 2.100 eura kupili vozilo “reno megan” koje je korišćeno prilikom ubistva, konkretno da je optuženi Vujačić preuzeo vozilo 9. oktobra 2016. u Podgorici. U tom trenutku, okrivljeni Milošević je ispalio dva metka u pravcu Đuričkovića, koji je dan kasnije podlegao povredama. Miloševića su uhapsili na Kosovu i izručili ga Crnoj Gori.

Ponovno hapšenje, međutim, nije prva kontroverza koja prati suđenje Miloševiću i njegov boravak iza rešetaka. Otkad se našao iza rešetaka navodnog ubicu za račun „kavačkog klana“ više puta su pratili novi incidenti sa zakonom.

Na početku njegovog boravka u zatvoru, nakon izručenja, zatvoreniku Lazaru Nedoviću slomljena je vilica, jer je, navodno, želio da progovori pred istražiteljima. Policija je ispitivala da li su ga pretukli cimeri Mario Milošević, Goran Vukčević i Davor Avdić. Svi su negirali da je došlo do tuče, dok je i sam Nedović svjedočio da je pao i slomio vilicu.

Novinarka  Vijesti Jelena Jovanović podnijela je 2021. godine krivičnu prijavu protiv Miloševića za ugrožavanje bezbjednosti. U prijavi je navela da je osumnjičeni za ubistvo Kruščića uputio ozbiljne prijetnje i pokušao da je zastraši i diskredituje, jer se u pismu koje joj je dostavila Miloševićeva advokatica Natalija Karadžić, nalazi i informacija o tome gdje novinarka stanuje, a koja nije javna. Osnovna državna tužiteljka Ivana Petrušić Vukašević, odbacila je krivičnu prijavu novinarke.

Bivši načelnik istražnog zatvora Predrag Spasojević prijavio je policiji da mu je Milošević prijetio smrću. Tu je informaciju saopštio javnosti nakon što mu je u dvorište kuće bačena bomba. Spasojević je za bombu u njegovom dvorištu optužio Miloševića. Tvrdi da je zatvorenika isprovociralo to  što je, po njegovom nalogu, iz kolektivne sobe premješten u jednokrevetnu. Osnovno tužilaštvo je na kraju optužilo Miloševića zbog ugrožavanja bezbjednosti Spasojevića.

Tu , pak, nisu zaustavljene prijetnje Miloševića  drugim osobama. Odlazeći premijer Dritan Abazović saopštio je ranije da osumnjičeni za dva ubistva u zatvoru prijeti njegovom bivšem saradniku i direktoru Uprave poreza i carina Radu Miloševiću. Međutim, iako su zatvorski stražari čuli galamu, obojica su negirali prijetnje.

Poseban incident vezan je za– Nataliju Karadžić Perković advokaticu Marija Miloševića. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv  Karadžić Perković u januaru nakon zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da se utvrdi da li u Skaj komunikaciji Milošević i ta advokatica dogovaraju pružanje lažnog alibija.

Ti spisi predati su kao dokaz u sudskom postupku protiv Miloševića, Igora Mašanovića i Vukana Vujačića. Tada je objašnjeno da su im spisi dostavljeni kako bi ocijenili da li su u radnjama Natalije Karadžić Perković i drugih osoba, ostvarena obilježja nekog od krivičnih djela koja su u njihovoj nadležnosti. Nakon informacije o mogućim nezakonitostima u njenom djelovanju, Natalija Karadžić Perković nije se pojavila na nekoliko glavnih pretresa nakon čega je Miloševiću postavljen branilac po službenoj dužnosti, a potom i po izboru.

Iz dokumenata Europola zaključuje se da je advokatica tokom 2020. godine koristila nalog Miloševićeve supruge u kriptovanoj telefonskoj komunikaciji. Tim povodom odlazila je i na Kosovo, gdje je, kako piše, usaglašavala izjave sa plaćenim svjedocima koje je prethodno obezbijedio jedan od šefova kavačkog kriminalnog klana Slobodan Kašćelan, čiji zadatak je bio da lažno potvrde da je Milošević večerao sa njima u Gračanici u noći ubistva Đuričkovića.

Iako je Milošević po drugom osnovu zadržan u zatvoru, crnogorsko sudstvo je i neke opasne kriminalce puštalo na slobodu od kojih su mnogi kasnije pobjegli iz zemlje. Takav primjer je vođe „škaljarskog klana“ Jovana Vukotića, koji je kasnije ubijen u Turskoj. Na slobodu su se nakon hapšenja našli i drugi šefovi klanova poput Radoja Zvicera, Slobodana Kašćelana i drugih. Tužilaštvo je ovog puta odlučilo da ne dopusti dvostrukom ubici da šeta slobodno.

 

Sportista koji je krenuo krivim putem

Mario Milošević, bivši karatista Budućnosti, više od dvadeset godina punio je stupce crne hronike. Prije više od dvadeset godina uhapšen je zbog ubistva Podgoričanina Andrije Mijovića (24) u Budvi, na šetalištu koje je bilo puno turista. Zbog tog ubistva proveo je  šest godina u zatvoru. Tada je teško ranio sugrađanina Aleksandra Bokana.

Bio je osumnjičen i za otmicu dvojice švedskih državljana u namjeri da od njih iznudi 250.000 eura. Hapšen je i zbog sumnje da je na Bulevaru Ivana Crnojevića pokušao da ubije Iliju Popovića. Milošević je tada, nakon kraće prepirke, u Popovića ispalio tri hica iz pištolja i pobjegao. Meci su ga pogodili u noge.

U oktobru 2015. godine godine hapšen je zbog sumnje da je u Siti pabu u centru Podgorice pretukao sugrađanina Đorđa Milačića. Milošević je drškom pištolja udario Milačića ispod oka.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo