Povežite se sa nama

INTERVJU

MARIJANA KADIĆ-BOJANIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA VIJESTI: Relevantnost nikada neće prestati biti u modi

Objavljeno prije

na

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji

 

MONITOR: Proslavljeno je 25 godina Vijesti. Koji su bili najveći izazovi?

KADIĆ-BOJANIĆ: Četvrt vijeka trajanja nezavisnih dnevnih novina nije samo veliki praznik za sve nas iz Vijesti, već za cijelu Crnu Goru. Imamo dokaz da znanje, posvećenost, istrajnost, dobre namjere, profesionalnost i odanost vrijednostima mogu da daju rezultate i u društvima kakvo je naše.

Ovo je četvrt vijeka istorije nakrcane događajima koji su donosili neizvijesnost. I time je uloga profesionalnih medija postajala sve​ važnija i snažnija. U kriznim situacijama je posebno važno da svi imaju prave informacije šta se dešava, kako u javnom, tako i u tajnom prostoru. Kad su institucije slabe i nemaju povjerenje građanki i građana snažna je uloga profesionalnih medija koji daju tačne i pravovremene informacije na osnovu kojih svako od nas pojedinačno donosi važne odluke. To je najočiglednije dokazalo doba nesigurnosti u vrijeme kovida kada su Vijesti doslovno postale primarni servis za informisanje cjelokupnog građanstva, ispred čak i državnih institucija.

Najveći uspjeh Vijesti je to što i dalje postoje i što im se najviše vjeruje. Toliko brutralnih prepreka je stavljano pred Vijesti svih ovih godina da je prosto nevjerovatno da su opstale i da su i dalje najuticajniji medij u zemlji. Pogledajte samo naše okruženje. Gdje možete naći tako snažne medijske platforme pod jednim brendom, a da tako dugo opstaju i da im građani najviše vjeruju. Na smanjenje ili i gubljenje uticaja uglednih medija u regionu nerijetko je uticalo to što se nakon promjene vlasti u svojim zemljama nisu snašli u novim okolostima kada je dojučerašnja opozicija postala vlast i kada je trebalo istom snagom preispitivati njene postupke kao onih ranijih. Vijesti nemaju taj problem. Činjenice su za nas neprikosnovene i ne podliježemo pritiscima vlasti ma ko je činio.​

MONITOR: Koje uspjehe biste izdvojili?

KADIĆ-BOJANIĆ: Jedan od najvećih usjeha Vijesti je velika kulturna revolucija kojom su knjige – djela najvećih svjetskih književnika – vraćene u domove naših sugrađanki i sugrađana. Mrak ratnih devedesetih, nacionalizam, sankcije, turbo-folk i pustoš na svim poljima društvenog života su natjerali ljude da se bore za golu egzistenciju i zanemare kulturu. Preko dva i po miliona knjiga je ušlo u crnogorske domove u velikim akcijama Vijesti.

Nakon štampanog izdanja osnovana je i televizija Vijesti koja je dvije i po godine bila pod sankcijama državnih institucija koje nijesu željele da nam daju nacionalnu frekvenciju kao bi spriječile da istina i preko malih ekrana dođe do građanstva. No, ubrzo nakon što smo dobili frekvenciju, postali smo televizija sa najgledanijim informativnim programom, a zadnjih godina smo i ubjedljivo najgledanija televizija u zemlji. Portal je posljednji u nizu medija koji je pokrenut pod brendom Vijesti. I iako je najmlađi – u pitanju je snažna medijska platforma čije nevjerovatne brojke ruše sve rekorde čitanosti. I ne samo da je daleko najčitaniji u Crnoj Gori već bilježimo i veliki broj posjeta iz cijelog regiona, ali i svijeta – ex yu dijaspora je naša čitalačka publika.

MONITOR: Koliko je bilo teško opstati finansijski a često i fizički u burne dvije i po decenije?

KADIĆ-BOJANIĆ: Koliko god mi radili društveno važan posao – snažno smo i organizovano bili napadani sa svih strana. Bombama na redakciju, bejzbol palicama na osnivače, drškom pištolja na urednika, šakama na foto-reportera, pucnjima na novinarku… Bogata je lepeza torture. Preživjeli smo. Nije bilo lako. Mnogi su i odustajali. Ne zamjeramo im. Onima koji su nas napadali možemo danas poslati i svojevrsnu zahvalnost jer su nas tjerali da budemo snažniji i bolji i da pomjeramo sopstvene granice.

Finansijski opstanak nije rijetko dovođen u pitanje. Na globalnom nivou print je nešto što je u zalasku i što je sve manje traženo. S druge strane, ozbiljne medijske kuće koje imaju svoje digitalne platforme – portale – teško se bore sa nelojalnom konkurencijom koju čine društvene mreže i pretraživači, a malo crnogorsko tržište je temeljno urušavano. Danas se informacija tretira kao besplatna roba i nije više ni važno ko je njen autor i koliko je kredibilan izvor. Širom svijeta mainstream mediji imaju problema sa funkcionisanjem. No, u Crnoj Gori je taj prblem još daleko složeniji zbog toga što je trodecenijska vlast DPS-a na sve načine gušila slobodu izražavanja i fizičkim ali i finansijskim pritiscima pokušavala da onemogući one koji profesionalno rade svoj posao da opstanu. Zato je bilo važno osmišljavati nove biznis modele ali i praviti najbolje timove medijskih profesionalaca u svim oblastima djelovanja medija. Kada imate motivisane zaposlene, onda je sve lakše. Njihova motivacija je važna jer svi želimo društvo jednakih šansi i demokratiju na mnogo višem nivou nego što je danas imamo. Svi želimo institucije koje funkcionišu i socijalnu pravdu.

MONITOR: Da li nova struktura vlasništva u Vijestima može dovesti do promjene uređivačke politike?

KADIĆ-BOJANIĆ: Vrlo smo ponosni što su osnivači Vijesti ljudi koji su stvarali i Monitor i koji su do dan danas ostali dosljedni ideji razvoja profesionalnih medija. S nama je sve ove godine bila i međunarodna organizacija sa sjedištem u Njujorku MdIF. Naši  novi partneri – United Media – su moćna grupacija čiji mediji širom regiona predstavljaju kičmu profesionalnog novinarstva –  6 televizija sa nacionalnom frekvencijom, 50 kablovskih tv, 29 web portala, 5 radio stanica, 6 dnevnih novina…

Mi smo profesionalci koji rade svoj posao po najvišim standardima koje nalaže naša profesija. Naravno, kao i svi, i mi pravimo greške, ali one su proizvod slučajnosti, a ne namjere. Kakva god da je uređivačka politika, mediji se moraju pridržavati kodeksa i primjera dobre prakse. Kada uđete na portal Vijesti, pronaći ćete etičke smjernice za novinarke i novinare. Ovo je, vjerujem, najsveobuhvatniji ovakav dokument koji jedna medijska kuća u jugoistočnoj Evropi ima. To je naš vodič, naš pravilnik i naš orijentir. Pisali su ga ozbiljni novinari i dugogodišnji urednici kao i naša ombudsmanka. Takođe, kada uđete na portal, na dio gdje su rješenja naše ombudsmanke, vidjećete da je među njima dosta i onih gdje ona utvrđuje da se usvaja žalba osobe o kojoj smo pisali. Mislim da sve ovo sasvim dovoljno govori o načinu na koji mi funkcionišemo. I nastavićemo tako da radimo jer promjena vlasničke strukture nije nešto što je nama koji radimo u Vijestima nepoznato. S partnerima ulazimo u nove poduhvate s punom vjerom u to da su profesionalni mediji stub demokratije koji dominira u zemljama slabašnih institucija, poput naše.

MONITOR: Često Vijesti optužuju da se miješaju u politički život, čak i da osnivate partije. Koliko su te kritike tačne i koliko ima pokušaja uticaja politike na rad Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Kada žele da vas oslabe oni kojima se ne dopada što odlično radite svoj posao, oni koriste, osim pištolja, i bejzbol palice – od administrativnih i finansijskih prepreka do brutalne javne i tajne kampanje. Ovo je jedna od omiljenih kampanja koja se pojavljuje kad god se pokrene neka partija koja ima predznak građanske. Crna Gora je zemlja sa malo stanovnika, glavni grad je iznimno mali, normalno je da ljudi koji su u javnom životu godinama poznaju jedni druge. Ako sa nekim dijelite građanske vrijednosti, onda je time veza među vama jača. Ali, to ne znači da ste nekome osnovali partiju ili da se miješate preko granice koja je javno-interesna, u smislu kritike činjenja ili nečinjenja moćnih u društvu. Vijesti na svom putu borbe sa najvećim društvenim problemima imaju i saveznike, a oni koji su generatori tih problema pokušavaju da spriječe promjene tako što pokušavaju da Vijestima pripišu postupanje koje je van okvira medijskih standarda, što se iznova i iznova dokazuje kao netačno i dio kampanje koju sam pomenula.

Naravno da ima pokušaja uticaja politike na naš rad i to na različite načine. Jedan od omiljenih je bojkot. Više partija je za sve ove godine bojkotovalo Vijesti – njihovi funkcioneri nisu davali izjave i dolazili u naše emisije. Valjda su mislili da će nas tako oslabiti. Pokazalo se da građanke i građani na izborima mogu glasati različito. A kada ih u anketama upitaju u koje od medija najviše vjeruju – odgovor je uvijek isti – dominantno Vijestima. Nejasno je kako političari koji su se odlučili na bojkot Vijesti, ne razumiju da tako sebi presijecaju jedan značajan, najznačajniji uticaj u zemlji, kanal komunikacije koji imaju prema sopstvenim biračima. Oni vrše loše procijene ali to nas ne ugrožava niti nas mogu ucjenjivati.​

MONITOR: Mediji se mijenjaju i utrkuju sa društvenim mrežama. Kakvi su planovi za dalji rad i razvoj Vijesti?

KADIĆ-BOJANIĆ: Mediji se mijenjaju čini se brže nego ikada u istoriji čovječanstva. Brzi su i efikasni. No, i laž putuje brže nego ikada i lako obilazi cijelu zemljinu kuglu i kontaminira javni prostor. Zato su tradicionalni mediji važni. Morate imati vremena da dobro provjerite svaku informaciju jer od brzine je važnija tačnost. Na mrežama možete naći razne opskurne likove koji su uz pomoć savremenih trendova postali idoli masama. I to je nešto što nećemo spriječiti. Niti možemo. Ali, relevantnost nikada neće prestati biti u modi. Na kraju dana – kad se dobro zabavite – želite znati šta je istina jer samo tako možete upravljati svojim životom i donositi važne odluke.​

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

INTERVJU

MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Logika Skarlet O’Hare

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi

 

 

MONITOR: Dobili smo prijedlog budžeta za 2025. godinu, sa tri dana kašnjenja u odnosu na zakonsku normu. Kakvi su prvi utisci?

VUJOVIĆ: Da je Budžet koncipiran sasvim surotno od onog što je obećavala ova vlast kada je bila opozicija. On je prepun stavki koje govore o povećanju privilegija i beneficija za one koji su na vlasti, a dozirana su sredstva prava iz oblasti socijlne zaštite. Druga impresija je da se isuviše nonšalantno predstavljaju trenutna i buduća budžetska opterećenja.

Dva paramtera nam dosta govore. Prvi: uvećana su sredstva za reprezentaciju sa oko 650 hiljada eura koliko je planirano za ovu, na preko miliona eura za narednu godinu, službena putovanja su uvećana sa 5,8 na oko 8,2 miliona, dakle uvećanje od 41 posto dok je za porodiljsko odstvo uvećanje bilo sa 35 na 36 miliona, ili manje od 3 posto. Stavka ostala prava iz oblasti socijalne zaštite nepromijenjena je u odnosu na 2024. godinu. Poseban komentar ne treba.

Drugi: nedostajuća sredstva na nivou od 1,14 milijardi eura prilično su velika, bez obzira na zavodljivost određenih parametara o sveopštem rastu. Dionica autoputa Smokovac – Mateševo je koštala znatno ispod tog iznosa sa svim mogućim propustima, finansijskim nepromišljenostima i nedorečenostima. Naravno da nova vlast nasljeđuje dugove prethodne i da ih mora servisirati, ali to je ne lišava odgovornopsti da sistem uvede u stabilnije okvire. Jednog dana će i neka buduća vlast morati da menadžeriše vraćanja nekih ranijih dugova. Vidjeli ste trendove u socijlanim davanjama, to je indikator da stvari nisu ružičaste ni sada.

Ova dva parametra izazivaju nelagodu i sve je vidjivija površnost u prikrivanju problema koji su očigledni: postepena ekonomska marginalizacija socijalno ranjivijih, sveopšti pad preduzetničkog elana i dolazak na naplatu nagomilavanja zaposlenih u državnoj upravi.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

BODO VEBER, SAVJET ZA POLITIKU DEMOKRATIZACIJE, BERLIN: Šolcov poziv Putinu je štetan – samim tim što se desio

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako EU zaista želi štititi Zapadni Balkan od Trampa, ima samo par sedmica za sveobuhvatni strateški politički preokret prema regiji, baziran na čvrstoj i dosljednoj odbrani svojih demokratskih vrijednosti

 

 

MONITOR: Razrješenje ministra finansija Kristijana Lindnera iz liberalne FDP, povod je za gubitak većine njemačkog kancelara Olafa Šolca u Bundestagu. Šta su pravi uzroci raspada vladajuće „semafor koalicije“?

VEBER: Vladajuća semafor koalicija prva je u istoriji Savezne Republike Njemačke koja nije bila sastavljena od dvije nego od  tri stranke, što je značilo vise ideološko-programskih razlika nego što je uopbičajeno. A onda su svjetski politički tokovi-konkretno rat u Ukrajini, suštinski promijenili okvir vladavine naspram dogovorenog, kompromisnog vladinog programa. U prvoj godini, 2022. to je značilo uspješan krizni manadžment oslobođenja ovisnosti od ruskih energenata. Medjutim, ekonomske poslijedice i prethodne korona pandemije te tog skupog preobrata, bili su inflacija te ekonomska recesija zbog rasta energetskih troškova naše industrije. Politički se s time nositi zatijevalo je dogovor između ideološko suprotnih finansijskih politika koalicijskih stranaka – liberali sa politikom štednje, socijaldemokrati i zeleni s politikom novog zaduživanja. Našli su izlaz u triku – preusmjeravanje 60 milijardi eura predviđenih a nepotrošenih od prethodne vlade. Taj je kompromis 2023. godine iznenadno srušen od Ustavnog suda, kome se bila obratila opoziciona CDU. Od tada traje rat koalicijskih partnera – u 2023. su još uspjeli dogovoriti kompromis za budžet za 2024. Ove jeseni  spremnosti za kompromis oko budžeta došao je kraj.

MONITOR: Vanredni parlamentarni izbori se predviđaju za februar 2025., a ankete pokazuju veliku prednost CDU Fridriha Merca od oko 32 posto a prema njima, SPD ima oko 15 posto. Ako rezultat na izborima bude sličan, ko bi bio vjerovatan partner CDU-sem očekivane CSU?

VEBER: Već godinu sve tri stranke sada raspadnute koalicije imaju manje  nego opozicioni CDU-CSU. Međutim, pošto se koalicija razišla zbog ideologijskih razlika, mi u Njemačkoj- prvi put u najmanje dvije decenije, imaćemo izbornu kampanju između političkih vizija i programa građanskih parlamentarnih stranaka. To je  već smanjilo postotak populističkih stranaka, konkretno novoformirane stranke Savez Sarah Wagenknecht (BSW)  sa prethodnih 10 na šest pa sad pet posto, i blizu su- prvi put rizika da neće ući u Bundestag, dok tradicionalno prirodni partner CDU-a – liberali (FDP) i dalje rizikuju da ispadnu iz parlamenta. Pod tim okolnostima, CDU-CSU će imati koalicijsku opciju samo između Socijaldemokrata i Zelenih.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR NADIJA REBRONJA, DOCENTKINJA NA DRŽAVNOM UNIVERZITETU U NOVOM PAZARU: Brisanje bošnjačke književnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbacivanje predmeta iz bošnjačke književnosti i profesorke bošnjačke književnosti jasan je koncept. Protiv brisanja sam se  pobunila. Za svoj angažman brutalno sam kažnjena jer nisam pristala na cenzurisanje knjiga prema kojima osjećam ljubav

 

Nadija Rebronja je pjesnikinja i esejistkinja. Doktorirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Predaje književnost kao univerzitetski docent. Njena poezija je prevođena na engleski, španski, italijanski, francuski, njemački, poljski, turski, persijski, makedonski, albanski i slovenački jezik. Kao naučnik-istraživač boravila je na Univerzitetu u Beču (2009) i Univerzitetu u Granadi (2010—2011). Kao predavač književnosti održala je nekoliko gostujućih predavanja na univerzitetima u Panami na španskom jeziku. Govori engleski, španski i turski, služi se ruskim i poznaje arapski jezik. Školovala se, duže ili kraće živjela u Novom Pazaru, Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Granadi, Beču, Istanbulu. Ne vjeruje u adrese ni mjesta boravka.

MONITOR: Na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru radite od 2007. Očekivali ste da vas nakon odličnih preporuka stručne komisije izaberu u zvanje vanrednog profesora. Umjesto toga, odbijen je vaš reizbor u docenta, pa nakon isteka ugovora u januaru 2025. očekujete otkaz. Kako je došlo do svega ovoga?

REBRONJA: To nisam očekivala. Ispunila sam sve uslove za vanrednog profesora i od traženih 24 boda, koliko je potrebno za napredovanje, imam 76. Komisija je ocijenila da ja višestruko premašujem tražene uslove i da u svakom aspektu koji se vrednuje kao uslov pokazujem izvrsnost. U poslednjih 10-13 godina izbori u više zvanje na DUNP više liče na montirane procese protiv ljudi nego na ono što je akademska praksa. Izmišljaju se izgovori da kolege ne mogu da napreduju i biraju ih 2-3 puta u docentsko zvanje iako imaju uslove za napredovanje. Dešavalo se da kolegama traže da od matičnog odbora koji funkcioniše pri Ministarstvu prosvjete dostave potvrde koje ne postoje jer ih taj odbor ne izdaje. Neke kolege  pristaju na sve to da zbog egzistencije. Mnogi zbog svega napuštaju univerzitet, izgubili smo dragocjene kadrove, vodeće intelektualce. Mi koji smo gradili ovaj univerzitet od njegovog početka u želji da emancipujemo podneblje u kom živimo, što je valjda suštinski nagon intelektualca, u nekom trenutku osjetili smo da smo dio Potemkinovog sela, da igramo u teatru apsurda čiji je cilj da se uhljebe pojedinci a da se adekvatan razvoj tog kraja ne desi.

Praksa maltretiranje ljudi pri izboru u zvanje dovela je do toga da su jedine osobe koje su gradile svoju karijeru na DUNP od asistenta, a koje su uspjele da pređu put do redovnog profesora zapravo rektorka Zana Dolićanin i njen brat Edin Dolićanin. Oni su djeca prvog rektora koji je učestvovao u osnivanju univerziteta, Ćemala Dolićanina. Nakon svega, Zana je izabrana za rektorku jer nije bilo mnogo redovnih profesora koji su konkurencija.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 22. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo