Plašim se da vizija i ciljevi na kojima bi počivale javne politike nijesu u fokusu pregovora o novoj Vladi, a to nam onda ostavlja prostor za strah da nećemo dobiti kvalitativni napredak nakon formiranja nove Vlade

MONITOR: Započeli su sastanci mandatara Spajića sa predstavnicima partija koje su ga za tu poziciju podržale radi formiranja buduće vlade. Kako vidite taj proces?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Dosadašnji proces sastavljanja nove Vlade negdje je očekivano neizvjestan, uzimajući u obzir činjenicu da više nemamo dominantnu partiju poput Dps-a dok je bio na vlasti, a da u pregovorima učestvuju politički subjekti sa različitim programskim osnovama.

Postoje nekolika izazova formiranja nove Vlade, odnosno obezbjeđivanja potrebne većine za njen izbor. U toj kombinatorici postoji vidljiv mogući raspon podrške. Od najmanje potrebne skupštinske većine od 41 poslanika i poslanica, do većine od 49 poslanika i poslanica koja je već dugo veliki i još uvijek nedostižan cilj stvaranja uslova za izbor i  konsolidaciju u prvom redu pravosudnih institucija i konačno ostvarivanje realnih rezultata u pregovaračkom procesu sa EU.

Zabrinjava dominacija patrijskih interesa u odnosu na javni interes. Proces demokratizacije ide teško, a potrebe i interesi građanstva ostaju zamagljeni u političkim igrama aktera političke scene.

MONITOR: Koliko će biti težak Spajićev zadatak i šta su po vama najveći izazovi?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Gospodin Spajić je prepoznat kao racionalan mlad političar koji u fokus stavlja ekonomska pitanja. To bi,uz nesporan izborni legitimitet PES-a, trebalo da bude solidna platforma za pregovore o novoj Vladi. Njegova želja da dođe do što veće podrške u Parlamentu i time smanji rizike pravljenja nestabilne Vlade, ima realne prepreke u činjenici da većina manjinskih partija i koalicija ZBCG imaju prilično udaljene političke interese. Tu treba dodati i u najmanju ruku rezervisan stav evropskih partnera i SAD-a o učešću ZBCG u novoj Vladi. Naravno Crne Gora je suverena zemlja i mandatar ima puni legitimitet da kreira buduću izvršnu vlast, kao i obavezu da garantuje ostvarivanje spoljno-političkih ciljeva. Možemo zaključiti da je pred mandatarom Spajićem težak izazova sa mnogo nepoznatih.

MONITOR: Može li se onda na osnovu sadašnjih postavki formirati stabilna vlada?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Za kritiku je što javnost nije upoznata sa detaljima pregovora, kako bi se upoznali sa zahtjevima partija pojedinačno, kao i koliko se suštinski raspravlja o primjera radi hitnosti zakonskih reformi, sa akcentom na izborno zakonodavstvo i reformu prevosuđa. Plašim se da vizija i ciljevi na kojima bi počivale javne politike nijesu u fokusu pregovora o novoj Vladi, a to nam onda ostavlja prostor za strah da nećemo dobiti kvalitativni napredak nakon formiranja nove Vlade.

Mislim da će doći do dogovora o formiranju nove Vlade, i da ostaje nepoznanica da li će nova Vlada biti podržana od većine u Parlamentu koja će garantovati njenu stabilnost. Dosadašnji tok pregovora nas nije ubijedio u to, tako da ostaje da vidimo i koji politički subjekti će biti konstituenti nove većine i koliko će biti stabilna većina u parlamentu koja će podržati novu Vladu.

MONITOR: Šta to znači za trajuću institucionalnu krizu, hoće li buduća vlada moći da odgovori izazovima kada su u pitanju reforme u oblasti vladavine prava, prvenstveno deblokiranje pravosuđa?

POPOVIĆ KALEZIĆ:  Za trajuću institucionalnu krizu nije dobro što još uvijek nemamo formiranu Vladu, sa stabilnom većinom, koja bi ušla u rješavanje gorućih problema. Proces reformi i izazovi očekivano su bili teški i u periodu 42. i 43. Vlade, tako da nas i 44. teško može iznenaditi. Deblokada pravosuđa ići će teško, pogotovo ako uzmemo u obzir promjene koje su se dogodile i prije dvije godine unutar Tužilačkog savjeta, a nijesu dale potrebne rezultate. Naprotiv, pokušaji adhoc brze izmjene Zakona o Državnom tužilaštvu, protivzakoniti izbor vd VDT, a onda i pokušaj ozakonjavanja produženjem mandata na još pola godine, jeste ono što je obilježilo rad “novog” saziva TS.

Nepostojanje  suštinskih promjena kod vođenja disciplinskih postupaka i povrede načela Etičkog kodeksa, bez kritičkog sagledavanja rada tužilaca unutar tužilačke organizacije, kao i ustaljenim načinom ocjenjivanja, je sve ono što od nas nije očekivala Evropska komisija.

Napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije možemo pripisati promjeni na vrhu Specijalnog tužilaštva, ali sve te istrage i optužnice čeka sudski epilog koji sa nereformisanim pravosuđem može biti novi bolan udarac za crnogorsko društvo. Zato moramo prepoznati i odgovornost Parlamenta koji mora biti proaktivniji u stvaranju normativnih pretpostavki za tu borbu u izboru profesionalaca sa nespornim integritetom na čelne pozicije u pravosuđu, a Vlada mora obezbijediti potrebnu logistiku, posebno u dijelu uslova rada i pune reforme policijskog aparata. Protiv ovakvog zla mora se boriti sistemski.

Prethodne dvije Vlade, krenule su u pokušaj reformi unutar pravosuđa, ali smo isto tako bili svjedoci koliko je teško bez postizanja dogovora unutar parlamenta i koliko je neprimjerenih načina bilo oko izbora sudija Ustavnog suda koji ni do danas nije kompletiran. Ovo je opominjući primjer.

MONITOR: Kako vidite procese za nama u tom smislu, koliko je odgovornosti pokazala prethodna politička klasa?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Ne vidim bitnu razliku između prethodnih i onih koji slijede, neslaganja i političke igre za sada ostaju identične. Čini mi se da u ovom trenutku vrlo teško možemo povući razlike između prethodnih i budućih, ako uzmemo u obzir činjenicu da su brojni akteri pregovora o novoj Vladi potpuno isti sa istim vrijednosno partijskim kontekstom. Biće zanimljivo pratiti prioritete koje će postaviti nova Vlada i način realizacije zacrtanih ciljeva. Biće lijepo ako doživimo pozitivna iznenađenja.

MONITOR: Kako vidite to što je na poziciju v.d državne tužiteljke opet izabrana Tatjana Begović, uprkos kritikama Evropske komisije?

POPOVIĆ KALEZIĆ: To što je i uprkos kritikama Evropske komisije, ponovo izabrana za vd VDT, gospođa Begović, govori nam o nemanju želje za ključnim reformama u tužilaštvu, kao ni želji da se poštuju uputi i dobronamjerne sugestije evropskih partnera, a sve u cilju postizanja napretka u Poglavlju 23, bez kojeg se ne može ići naprijed.

MONITOR: Šta to govori o radu  novog Tužilačkog savjeta, koliko su se stvari suštinski promijenile?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Da bi se vidjele promjene unutar Tužilačkog savjeta, istina je da treba doći i do normativnih izmjena, ali i kadrovskih svakako. Ako imamo situaciju prekidanja vođenja disciplinskih postupaka iz formalnih razloga, bez želje rasvjetljavanja istine, na koju javnost ima pravo, onda je jasno da se ovo tijelo ne bavi suštinom. Bez promjene u disciplinskim, etičkim i postupcima ocjenjivanja, ne možemo reći da može doći do adekvatne kontrole i pozivanja na odgovornost. Slično je i sa Komisijom za pritužbe na račun zakonitosti rada državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava.

MONITOR: A kad je u pitanju ostatak pravosuđa?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Sve češće u javnosti čujemo inicijative da se krene sa vetingom, to je inicirao i ministar pravde i dio NVO-a, što je nesporno utemeljena inicijativa i neophodan proces.

Reformu kontinuiteta moramo pretvoriti u reformu diskontinuiteta sa lošim praksama u pravosudnom sistemu. Kontinuitet raznih obuka, pisanja strategija, uljuljkivanje u sudijskim i tužilačkim funkcijama neće dovesti do suštinske reforme pravosudnog sistema, kao što se to nije desilo ni prethodnih više od deceniju. Treba nam diskontinuitet sa tim praksama, a on se krije u uspostavljanju sistema vetinga.

Od TS i SS u najmanju ruku očekujemo predloge kako graditi pravosudne institucije, kao i koji su to potezi kako bi se što prije došlo do integriteta i vladavine prava, a ne kako izigrati Zakon kako se kontinuitet ne bi narušio.

Primjer sa GST je za sada jedan od rijetkih pozitivnih, ipak vidljiv je nedostatak institucionalnih kapaciteta, nepopunjenosti i loših uslova za rad i to se svakako treba mijenjati.

Ipak, u ovom dijelu, najvažnije je od svega da za VDT dobijemo utemeljenog stručnjaka sa integritetom, koji će biti spreman za reformu uz shvatanje važnosti da se sistemski radi na kadrovskom jačanju Tužilaštva na svim poljima.

MONITOR: Koja je formula za izlazak iz institucionalne krize i suštinske reforme?

POPOVIĆ KALEZIĆ: Dogovor među parlamentarcima su uslov bez koga se ne može napraviti reforma. To je obaveza Parlamenta, obaveza saradnje Vlade i Parlamenta uz učešće svih potrebnih društvenih subjekata i punu transparentnost procesa.

Milena PEROVIĆ