Povežite se sa nama

OKO NAS

MARATONSKI SPOR VANJE ĐURIŠIĆA SA OPŠTINOM PODGORICA: Ni zemlje, ni para

Objavljeno prije

na

Vanja Đurišić iz podgoričkog naselja Zabjelo godinama istjeruje pravdu po crnogorskim sudovima zbog dijela imanja svog oca, koje je sada vlasništvo njegovo i bratovo, a, kako tvrdi, uzurpirala ga je Opština Podgorica još 1985. godine. Zbog nepravde, maratonskih sudskih procesa i brojnih uzaludnih zahtjeva raznim državnim organima da riješe njegov problem, Vanja je nekoliko puta blokirao Jerevansku ulicu, čiji se dio nalazi na uzurpiranom imanju Đurišića, a prijetio je i da će se zapaliti ispred gradonačelnikovog kabineta.

,,Moj problem se može riješti za nekoliko sati. Samo treba da se dogovorimo da mi se plati oteta zemlja, odnosno da se ispoštuje zakon, i ništa više”, kaže Đurišić.

On objašnjava da se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodio vanparnični potupak radi određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost između njegovog oca protiv Glavnog grada Podgorice i Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice.

,,Taj postupak trajao je preko 25 godina, a nastavili smo ga, nakon očeve smrti, moj brat i ja. Sudovi su odbili zahtjeve moje porodice za isplatu nadoknade za oduzeto zemljište, a zanimljivo je da je drugostepeni sud odbio naš zahtjev zbog zastarjelog potraživanja. A sudovima je trebalo punih 25 godina da utvrde zastarjelost”, kaže Đurišić.

Tokom sudskih procesa o ovom predmetu izmijenjalo se šest sudija i brojni vještaci. Đurišić kaže da su svi poštovali ono što je odgovaralo Opštini Podgorica, a nisu uvažili nijedan dokaz koji je išao u njegovu i bratovu korist.

Đurišić je, sa porodicom, prvi put blokirao dio Jerevanske ulice 19. decembra prošle godine, na Dan oslobođenja Podgorice. Tada je upozorio nadležne da neće prestati sa protestima sve dok ne ostvari prava koja mu pripadaju po zakonu. On je tada ponovio svoj zahtjev da mu se isplati nadoknada za 1.023 kvadrata zemlje, preko koje je izgrađena ta ulica. Pozvao je i gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića da u skladu sa zakonom ispuni njegov zahtjev. Đurišić je tada zaprijetio da će se zapaliti ispred Stijepovićevog kabineta ukoliko ne ostvari svoja prava, uz napomenu da je spreman da se dogovori sa predstavnicima nadležnih organa.

Prošlog mjeseca porodica Đurišić uputila je pisma predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Dušku Markoviću i predsjedniku Skupštine Crne Gore Ivanu Brajoviću u kojima ih obavještava o svom problemu.

Đurišić se ranije pismima obratio ambasadama Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Delegaciji Evropske unije.

,,Do sada sam uputio dvjesta molbi raznim državnim institucijama u kojima sam tražio da se sa mnom razgovara o kršenju mojih ljudskih prava, ali niko mi nije odgovorio! Obratio sam se, pored, ostalih, Dušku Markoviću, Zoranu Pažinu, Vesni Medenici, Ivici Stankoviću i Miloradu Katniću, ali ni od njih još nisam dobio odgovor. Samo tražim da mi se moje plati. Ovo je lako rješivo, sa-mo ako imaju dobru volju. Ne prijetim nikome, ali mora da se plati moja zemlja, to je vlasništvo moje i mog brata”, kaže Đurišić.

Parcele zbog kojih porodica Đurišić protestuje i traži da im se isplati za njih naknada su svojina Glavnog grada, što je potvrdio i sud, saopšteno je prošle godine iz Direkcije za imovinu.

„Navedeni predlog je odbijen presudom Osnovnog, Višeg i u konačnom, Vrhovnog suda 25. oktobra 2016, čime je postupak okončan u korist Glavnog grada. Dakle, te katastarske parcele su upisane kao svojina Glavnog grada, što se može provjeriti listom nepokretnosti broj 1048 KO Podgorica III”, saopšteno je iz Direkcije.

Stoga, navodi se u saopštenju Direkcije, ne postoji obaveza Glavnog grada da eksproprijaciju sprovodi nad svojom imovinom, koliko god korisnika bilo upisano u listu nepokretnosti.

,,Trotoar i saobraćajnicu, kao objekte u opštoj upotrebi, imaju pravo da koriste svi građani, pa i gospoda Đurišić, ali tim svojim pravom ne smiju ograničavati druge u korišćenju”, naveli su iz Direkcije, uz napomenu da će Direkcija poštovati konačne sudske presude u bilo čiju korist da budu donesene.

„Tačno je da su presude donesene u korist Glavnog grada, ali ne za ovu zemlju. Presude se apsolutno ne odnose na ovu zemlju. Oni su samo donijeli presudu za isplatu i rekli da je zastarjela”, tvrdi Đurišić.

Na presudu Vrhovnog suda od oktobra prošle godine braća Đurišić uložili su ustavnu žalbu. U njoj navode da su sudskim odlukama iz vanparničnog postupka povrijeđena sljedeća prava: pravo na pravni lijek zajemčeno Ustavom Crne Gore, pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku, pravo na svojinu, pravo na pravično suđenje zajemčeno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pravo o jednakosti građana pred zakonom i zabrana retroaktivne primjene zakona.

Evo, na osnovu žalbi Đurišića, nekoliko objašnjenja o tome kako su povrijeđena neka od navedenih prava. Sudski postupak se vodi 25 godina. Porodična imovina porodice Đurišić oduzeta je bez saglasnosti i učešća bilo kog člana porodice u tom postupku, a u postupku kada su tražili isplatu za zemlju sudovi su mijenjali praksu na štetu tužioca, a u korist tuženog. Drugim građanima koji su tražili identičnu naknadu ona je dosuđena prije 2014. godine promjenom pravnog stava, a u odnosu na njih ispalo je da su Đurišići građani drugog reda. Vrhovni sud je svoj stav o zastari izmijenio prije tri godine u toku postupka koji se vodi od 1992. godine iako se s tim u vezi mora primijeniti sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, na koju su se Đurišići pozvali. Odnosno, pošto sud blagovremeno nije okončao postupak koji se vodio preko 20 godina zahtjev stranke ne može biti odbijen zbog promjene pravnog stava ili zakona. I na kraju – stav Vrhovnog suda ne može se primijeniti u konkretnom slučaju jer se radi o retroaktivnoj primjeni koja nije dozvoljena.

Šta će na sve to reći Ustavni sud još se ne zna, jer Đurišić od tog suda još nije dobio nikakav odgovor na ustavnu žalbu.

Vanja Đurišić kaže da je nedavno razgovarao sa direktorom Direk-cije za imovinu Mladenom Ilićem, ali da nijesu mogli da nađu za-jednički jezik.

,,Ilić me pitao koliko tražim za tu parcelu na što sam mu odgovorio da tražim samo ono što me sleduje po zakonu. Čim me je to pitao zaključio sam da su oni svjesni da treba da mi plate zemlju. Rekao sam mu da samo tražim da potpišemo sporazum i nema problema. Rekao sam mu i da poruči gradonačelniku da jedino tako možemo riješiti ovaj problem. Razgovarao sam i sa menadžerom glavnog grada Dragutinom Đekovićem, ali još nema nikakvih rezultata. Oni, izgleda, ne žele da mi plate zemlju, a moraće. Ova zemlja je je-dan kroz jedan moja”, kategoričan je Đurišić.

Ukoliko mu Opština, kaže, ne ispuni ono što mu pripada po zakonu podnijeće krivične prijave protiv gradonačelnika Podgorice Stijepovića i ostalih odgovornih u Opštini koji krše zakon. A spreman je i da u znak protesta izbuši Jerevansku ulicu i ogradi svoju parcelu.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo