Jasno je predsjednik Demokratske partije sa prvog predizbornog skupa na Cetinju pozvao birače da njegovoj partiji obezbijede 41 mandat. Osim što mu je dosta „političkih krpelja”, po svemu sudeći rado bi izbjegao i situaciju u kojoj se našao nakon prethodnih izbora – da njegova vlast, makar formalno, zavisi od partija manjinskih naroda.
U oktobru 2012. koalicija Evropska Crna Gora – Milo Đukanović nije osvojila apsolutnu vlast. Od 81 imali su 39 mandata. Doduše, dodatak je mogao da bira. Tri mandata je imala Bošnjačka stranka, dva su osvojile dvije koalicije manjinskih lista albanskog naroda, jedan HGI. Oni su, kako je zamišljeno ,,autentični” predstavnici manjina. Zapravo se autentičnost, ma šta to bilo, glumi, radi se za vlast.
Već tokom pobjedničkog slavlja Đukanović je izjavio da je lista Evropska Crna Gora pobijedila ,,kao što su i obećali”, te da su osvojili 180 hiljada glasova, znatno više nego na prošlim izborima kada ih je zaokružilo 168 hiljada birača. Budući da je njegova koalicija zapravo dobila 165.380 glasova, bilo je očito da je, bez ikakve zadrške prisvojio 15.124 glasa Bošnjačke stranke.
Nije pogriješio. Potrkali su se predstavnici albanskih i hrvatske liste da se ponude „prirodnom savezniku”. Predstavnici Bošnjačke stranke govorili su da očekuju veći broj Bošnjaka na pozicijama gdje se odlučuje i tražili veću pomoć sjeveru gdje uglavnom žive Bošnjaci. „To nam je prioritet u odnosu na ministarske fotelje ili neka personalna rješenja”, objašnjavao je tada Rafet Husović, predsjednik BS-a.
Četiri godine kasnije, ne bi se reklo da je sjeveru išta bolje. Bošnjačka stranka najviše je glasova osvojila u Rožajama i Bijelom Polju, baš to su bili gradovi iz kojih je najviše ljudi početkom 2015. pokušalo da potraži azil u zemljama zapadne Evrope. Njihov pokušaj da se pridruže onima koji decenijama odlaze sa sjevera je ovoga puta propao, zbog migrantske krize, većina evropskih zemalja uvela je strože propise za doseljenike, naročito one koji traže azil. To ne znači da će ljudi koji žive bez ikakve perspektive prestati da pokušavaju da odu.
Milo zvuče priče o suživotu i multinacionalnom skladu, ali brojke kažu da je sve to – tandara mandara. Prema rezultatima popisa iz 2003. godine, najveće procentno učešće građana Crne Gore u inostranstvu je u opštinama Plav – 35,9 i Ulcinj – 23,6 procenata. Bošnjaci, Muslimani i Albanci te godine su činili 16,8 odsto ukupnog stanovništva zemlje, a njihov udio među crnogorskim građanima u inostranstvu iznosio je 67,3 procenta. Niko od dobra ne odlazi. Sa popisa iz 2011. brojke su skrivene.
Da, pažnju prema područjima gdje žive Bošnjaci vlast je pokazala dodjeljujući im samostalnost. Činjenica da su Petnjica i Gusinje dobili status opštine, živote ljudi u tim mjestima slabo je promijenila. Tokom prošle godine prosječna zarada ni u jednom mjestu gdje pretežno ili u većem broju žive manjinski narodi nije dostizala republički prosjek od 480 eura. Osim Tivta u kojem živi najviše Hrvata u Crnoj Gori. Njih 2.300 čine oko 16 odsto stanovnika tog grada.
Budući da živimo u Crnoj Gori, uslovi u kojima ljudi žive tek u naznakama utiču na to kako će glasati. I kod većinskih, a naročito kod manjinskih naroda u ovoj zemlji često presuđuje strah – da ne bude gore. Upravo taj strah je nezaobilazan osnov na kojem se grade praktične predizborne manipulacije: ucjene oko dobijanja ili gubljenja posla, socijalne pomoći, svega ono što čini baze sigurnih glasova.
Drugo su funkcioneri. Nepodijeljeno je mišljenje među pripadnicima manjinskih naroda da su „njihovi” predstavnici dobro naplatili drugovanje i poslovanje sa Đukanovićem nakon prošlih parlamentarnih izbora, zapošljavajući članove svojih familija i obezbjeđujući sebi bliskima razne protekcije.
Kako će se sve to odraziti na izbore koji su pred nama, teško je prognozirati. Partije manjinskih naroda dobijaju tek dio glasova svojih sunarodnika, ostali glasaju za vlast. Na ovim izborima pokazaće se, pored ostalog, koliko je glasova manjina koaliciji DPS-a i SDP-a donosio SDP.
Sudeći po rezultatima lokalnih izbora – pravila nema. U Petnjici je na lokalnim izborima DPS osvojio 15 mandata, SDP 11, Bošnjačka stranka četiri i SNP jedan. Vlast su formirale DPS i BS.
U Gusinju su DPS, BS i SDP bili na istoj listi, i dobili najviše glasova, za njima je bila koalicija Partija za Gusinje – SNP-LP, potom Demokratski savez, Albanska alijansa i DUA. Vlast je u toj opštini od početka bila nestabilna, na kraju se raspala.
U Plavu je 2014. najviše glasova dobio DPS, ali su vlast formirale SDP, BS i SNP.
U Rožajama je pobijedila Bošnjačka stranka sa 17 mandata, DPS je imao 12, SDP – četiri i Bošnjačka demokratska stranka jedan. Vlast su formirale BS i SDP.
,,Moj narod generalno pati od demencije, zaboravlja sve što je bilo i, nažalost, ‘najbošnjačkija’ stranka je DPS. Do skoro je DPS na lokalnom nivou samostalno bio na vlasti u Rožajama, a nije ni na Cetinju. Krivo mi je što moji sunarodnici zaboravljaju sve što se desilo onda kad je DPS radio to što je radio i ko je bio uz nas. Bilo ih je malo, ali ih je bilo. SDP i nekadašnji liberali”, kaže u izjavi za Monitor poslanik SDP-a Džavid Šabović.
Prema Šabovićevom mišljenju, Bošnjaci ovoga puta treba da glasaju sve, samo ne one koji će direktno ili indirektno da služe DPS-u. „Mi na sjeveru očekujemo i glasače Bošnjačke stranke jer se nadamo da su vidjeli za koga su glasali – bolje da su direktno Milu dali glas. Na prethodnim izborima, razočarani politikom DPS-a glasali su za Bošnjačku stranku, neće valjda sad glasati DPS broj dva. Konkurencija iz opozicije nam nije niko, sve će to biti manji broj”.
Širok je spektar posrednika kroz koji Bošnjaci mogu dati glas Đukanoviću: Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, Pozitivna… Računa se da URA može koaliciji Ključ donijeti određen broj glasova manjinskih naroda. Zanimljivo je, međutim, da su pregovori Bošnjačke demokratke zajednice sa Demosom oko uključivanja te partije u koaliciju propali.
Hazbija Kalač, predsjednik BDZ u Crnoj Gori, kazao je, kako piše Sandžak pres da su se razgovori sa Demosom završili nakon nepostizanja konsenzusa unutar trojne koalicije oko prijedloga Demosa o proširivanju koalicije uključivanjem manjih političkih subjekata u ovaj politički savez. ,,Očigledno je da je ova koalicija odbijanjem uključivanja BDZ-a kao i Albanske alternative, u stvari, poslala poruku da i ne očekuje glasove Bošnjaka i Albanaca.”
Bošnjačka stranka, kaže Kalač, odbila je svaki razgovor o zajedničkoj listi. ,,Očito je da je BS i ovdje pokazala da ima zadatak očuvanja političkih interesa DPS-a i njegovog šefa, gospodina Đukanovića. Ovo iz razloga jer se BDZ potvrdio da ima jasnu namjeru dati doprinos smjeni postojećeg režima, te bi ovakav koalicioni ugovor doveo u sumnju i njihovu bezrezevnu servilnost DPS-u”, ocijenio je Hazbija Kalač.
DF u prošlom sazivu nije imao nijednog poslanika pripadnika iz manjinskih naroda, vidjećemo hoće li i sada biti eskluzivno hrišćanski klub.
Uoči ovih izbora Albanci su napravili dvije koalicije. Jednu će činiti Forca i Demokratska unija Albanaca, u drugoj će se naći Demokratska partija, Demokratski savez u Crnoj Gori, Građanska inicijativa i Građanski pokret Perspektriva.
Monitorovi dobro obaviješteni izvori procjenjuju da će, kao i na prošlim izborima, uzeti po jedno poslaničko mjesto. „Biće još jedna ‘solistička grupa’ koja će prosuti nešto glasova. Samostalni ogranci Demokratskog saveza Albanaca u Crnoj Gori u Malesiji i Rožajama imaju u tim mjestima više glasova od partije od koje su se ‘odmetnuli’, ali najvjerovatnije nedovoljno za ulazak u parlament”.
„Poslanici sa manjinskih lista albanskog naroda biće kao i do sada Milovi produžni kablovi. Na prošlim izborima pali su za oko 1500 glasova, na ovima će jedan dio otići DPS-u, jedan Građanskom pokretu URA, odnosno Dritanu Abazoviću. Nepovjerenje u nacionalne stranke još je veće nego što je bilo. Ogromno nezadovoljstvo Albanaca nema ko da kanališe, Albanci više nijesu politički faktor u Crnoj Gori”, kaže naš izvor.
Cenzus za manjinske liste albanske nacionalne manjine po zakonu je 0,7 odsto. Na prošlim izborima, na primjer, 2.848 glasova Demokratskoj uniji Albanaca nije bilo dovoljno da uđe u parlament.
U potrazi za glasovima manjinskih naroda, naročito Bošnjaka, vlast je tokom proteklih mjeseci veoma agilno obilazila dijasporu. Upućeni objašnjavaju kako svi koji dođu iz inostranstva, glasaju za DPS. „Dio ljudi iz dijaspore pod velikim je pritiskom. Oni ih dovedu, plate im put, ali u rukama su im i drugi instrumenti osim ljubaznosti. Dovoljno je, na primjer, da vam MUP nekoliko dana zakasni sa produženjem pasoša, vi ćete u inostranstvu izgubiti posao”, objašnjava jedan od Monitorovih sagovornika.
Da bi dobila poslanički mandat, Hrvatska građanska inicijativa treba da dostigne cenzus od 0,3 odsto. Već smo pisali o tome da je to ,,najjeftiniji” poslanički mandat na koji DPS može da računa.
Većinski narodi u Crnoj Gori vole da grinjaju kako im kapu u njihovoj, pravoslavnoj zemlji, kroje pripadnici manjinskih naroda. Misaoni proces, međutim, nikako da im stigne dotle da čak i pristojnost nalaže da ka onome ko je manji i slabiji, onaj ko je jači treba da napravi prvi korak. Po mogućnosti, iskren.
Miloš BAKIĆ
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
Izdvojeno1 sedmica
INTERVJU3 sedmice
OKO NAS3 sedmice