Povežite se sa nama

FOKUS

MANDATAR PRED IZBOROM: Partijske kvote protiv ekspertske vlade

Objavljeno prije

na

Obećanje lidera pobjedničkih lista da će Crna Gora dobiti ekspertsku Vladu se topilo i evo smo stigli do koncepta vlade skovane po partijskom ključu, čije ministre predlažu konstituenti nove većine, a stručnost ispituje mandatar uživo. Kakvu god Vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret iznevjerenog obećanja

 

Mandatar Zdravko Krivokapić stalno pomjera rok za formiranje nove vlade, pa se obećanje da će ona biti uspostavljena krajem septembra, potom krajem oktobra, pretvorilo u sredinu novembra. A nije izvjesno ni da li će biti ispunjeno obećanje lidera trojice pobjedničkih lista dato odmah nakon izbora – da će Crna Gora dobiti ekspertsku, ili vladu spasa. Jedini jasno vidljiv kriterijum u dosadašnjem toku pregovora – od podjele resora, do imena koje stranke planiraju za ministre, koje mediji objavljuju iz nezvaničnih izvora, a stranke zvanično demantuju je – partijski ključ.

Krivokapić je ove sedmice uputio pobjedničkim listama poziv da dostave predloge za ministre resora koji su im pripali, po Nacrtu koji je prethodno sastavio. Krivokapićev Nacrt sastavljen je po partijskim kvotama. Listi Koalicija Za budućnost Crne Gore, koju je predvodio na izborima, mandatar je ponudio  potpredsjedničko mjesto i devet ministarstava – MUP, ekonomija, planiranje prostora, saobraćaj, prosvjeta, zdravstvo, nauka, sport i javna uprava. Za Mir je naša nacija planirao je četiri resora – pravde, kulture, održivog razvoja  i ministarstvo rada i socijalnog staranja. Za Crno na bijelo predvidio je jedno potpredsjedničko mjesto za sektor bezbjednosti i tri ministarstva – za ljudska i manjinska prava, poljoprivredu i odbranu. Krivokapić je za svoj ekskluzivni odabir ostavio ministarstvo finansija.

Ekspertska vlada postala je tek opcija, ukoliko pobjedničke liste ne prihvate njegovu ponudu, ili on ne bude zadovoljan predloženim kandidatima.

Ako liste prihvate njegov Nacrt i predlože kandidate, Krivokapić će, kako pišu mediji – sam  ispitivati njihovu stručnost. Mandatar će navodno razgovarati pojedinačno sa svakim kandidatom koga su partije predložile, kako bi procijenio njegovu kompetentnost jer, kako je naveo, ne namjerava da ih „šalterski” konstatuje. Tako se ekspertska vlada svela na ispit partijski izabranih kadrova kod profesora Krivokapića.

Mandatar je na svom zvaničnom tviter nalogu kazao da provjere kompetencije mora biti. „Ostajem pri stavu da svi kandidati za ministre u novoj vladi moraju proći provjeru kompetencija za funkciju na koju su predloženi. To ne isključuje učešće političara u vladi ukoliko svojom biografijom zadovoljavaju kompetentnost za predloženu funkciju”.

Lista Koalicija za budućnost Crne Gore, u kojoj je najveći politički konstituent Demokratski front, za sada je jedina javno – „načelno” podržala Krivokapićev Nacrt. Lideri Demokratskog fronta odmah nakon izbora, pošto su trojica lidera potpisala Sporazum koji je i predvidio ekspertsku vladu, složili su se da će takvu vladu prihvatiti. No, ubrzo je postalo je jasno da DF želi vladu formiranu po političkom, odnosno partijskom ključu, te da želi ministarska mjesta za neke od svojih najviših funkcionera (vidi box). Lideri Demokratskog fronta tokom protekle dvije sedmice, otkako su se pregovori oko formiranja vlade zahuktali, gotovo sve one koji insistiraju da se obećanje o ekspertskoj vladi ispuni, označavaju saradnicima DPS, tajkunima, kriminalcima…

Demokrate nijesu javno komentarisale Nacrt mandatara Krivokapića. Monitor je pitao lidera Demokrata i liste Mir je naša nacija Aleksu Bečića, da li se odustalo od ekspertskog koncepta vlade. Bečić je kratko odgovorio – uputivši nas na ocjene trojice lidera nakon potpisivanja Sporazuma. Tada je ekspertska vlada bila jedina opcija.

Dritan Abazović, lider liste Crno na bijelo, nije odgovorio našem nedjeljniku na isto pitanje. Oglasio se na twitteru: „Koncept ekspertske Vlade je najbolje rješenje i Građanski pokret URA ostaje u potpunosti privržen toj ideji”. Lider URA nije kazao šta će ta lista učiniti ukoliko se od tog koncepta ipak odustane.

Takođe, on je saopštio da oko sektora bezbjednosti nema diskusije, a da to podrazumijeva da i MUP pripadne listi koju predvodi. Mandatar Krivokapić je taj resor dodijelio Koaliciji Za budućnost Crne Gore. Od početka formiranja nove vlasti, sektor bezbjednosti je jedan od glavnih kamenova spoticanja u pregovorima. Abazović je više puta saopštio da na čelu tog resora ne mogu biti „neozbiljni ljudi”, aludirajući na lidere Demokratskog fronta. Učešće lidera DF u resorima u novoj vladi problematizuje se sa aspekta njihovih tereta u sudskim procesima, poput državnog udara, ili optužnice za pranje novca Nebojše Medojevića. Za neke od njih i zbog odnosa prema spoljnopolitičkom opredjeljenju Crne Gore, te bliskim vezama sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Lideri DF su nakon potpisivanja Sporazuma saopštili da će poštovati princip tog dokumenta koji se tiče spoljnopolitičkog opredjeljenja Crne Gore. No, u međuvremenu su pokazali da im Sporazum nije Sveto pismo.

U pokretu URA su se i najbliži Abazovićevi sradnici izjasnili oko sprovođenja koncepta ekspertske vlade. Božena Jelušić je nakon što je mandatar dostavio Nacrt listama, poručila da „jedino ekspertska vlada dolazi u obzir”. Ona je navela da ta politička grupacija ni sa jednom partijom nije ušla u predizbornu koaliciju da bi se govorilo o procentima i odnosu snaga.

Prethodno je, u kontekstu priče o ekspertskoj vladi, funkcioner URA Zoran Mikić poručio: „Mi očekujemo da se taj naš princip ispoštuje, ali smo svjesni da će u vladi biti ljudi koji su predstavnici političkih partija i jesu na neki način političari. Mi te ljude ne možemo isključiti iz procesa podjele vlasti i resora samo zbog toga što su članovi političke partije jer mnoge partije imaju stručnjake u svojim redovima “.

Koliko je to pitanje za pokret URA važno vidi se i po tome što se o ekspertskoj vladi u ove sedmice oglasio i Žarko Rakčević, predsjednik političkog savjeta GP URA i njen bivši lider. On je u intervjuu za RTCG kazao da je politički savjet URA insistirao da vlada bude ekspertska, sa oročenim mandatom, koja bi sprovela demontažu sistema, usvojila zakone o porijeklu imovine i lustraciji i stvorila uslove za prve fer izbore.

„Bilo je zalaganje moje i drugih članova političkog savjeta da Dritan Abazović bude predsjednik te prelazne Vlade i da se nikako ne smije prihvatiti logika osvojenih procenata u raspodjeli resora”, rekao je Rakčević. Podsjećajući da je GP URA građanima obećala ekspertsku vladu, on je kazao da će ako prevagnu drugi interesi on glasati protiv.

Analitičari su većinom saglasni da trenutno stanje ukazuje da će nova vlada biti pimarno politička. „Ako se sve informacije koje dobijamo ovih dana iz medija i izjava političara pokažu kao tačne, onda će ta vlada primarno biti politička ili stranačko-ekspertska sa određenim pozicijama koje će biti čisto ekspertske. Ipak, treba sačekati završetak pregovora jer su u međuvremenu moguće i određene promjene“, ocijenio je politički analitičar Sergej Sekulović.

Direktorica CGO Daliborka Uljarević smatra da je vlada eksperata bila dobar politički potez, ali da je taj koncept u praksi neodrživ.

„Niko od ozbiljnih analitičara nije imao dilemu da li je to izvodljivo ili da je potrebno Crnoj Gori. Nema ni komparativnih primjera koji bi u tom dijelu bili podržavajući, jer se takvim vladama u prošlosti pribjegavalo u specifičnim okolnostima i u oročenom periodu. Za neke resore se može tražiti da ih pokrivaju eksperstka lica, ali ministarske pozicije su prvenstveno političke i to se prosto ne smije gubiti iz vida “, ocijenila je ona za Radio Slobodna Evropa.

Neke od ozbiljnih međunarodnih adresa su nakon izbora, međutim, smatrale da je upravo ekspertska vlada najbolje rješenje. „Ekspertska vlada u Podgorici dala bi prostora budućim koalicionim partnerima da izbjegnu teme kod kojih imaju različite stavove kao što su priznanje Kosova, članstvo u NATO i pristupanje Evropskoj uniji (EU), ocjenjuje njemačka Fondacija Konrad Adenauer (KAS) u analizi ishoda izbora u Crnoj Gori.

Niko nije isključivao kompromise prilikom formiranja ekspertske vlade i mogućnosti da neki od eksperata imaju i političku biografiju. No, ovo što je trenutno na sceni, daleko je od obećanja trojice pobjednika o vladi spasa.

Kakvu kod vladu da Krivokapić sastavi, ukoliko ne bude ispunjeno obećanje krunisano Sporazumom trojice lidera, o ekspertskoj vladi, nova vlast nosiće teret nespunjenog obećanja. Taj teret posebno bi teško nosila koalicija Crno na bijelo, koja je koncept ekspertske vlade uvela kao uslov buduće saradnje sa predstavnicima nove većine.

Jasno je: ako se novi pobjednici ne dogovore, alternativa su novi izbori. Od kojih mnogi, najgrlatiji, najviše zaziru. Možda će taj strah proizvesti dogovor. Ekspertska vlada uz razumne kompromise.

 

KAKO SU GOVORILI O EKSPERTSKOJ VLADI
Obećanje koje se topi

 

Evo hronologije izjava o ekspertskoj vladi lidera Demokratskog fronta i mandatara Zdravka Krivokapića.

ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ:

  1. avgust: „Najbolje rješenje za Crnu Goru je ekspertska vlada sa ograničenim rokom”
  2. septembar: „Rukovodili smo se glasom naroda, a ne glasom politike. Ništa ne može da bude važnije od ovog sporazuma, ovo je Crna Gora htjela i na izborima je glasala za promjene… Ekspertska vlada je princip koji je ustanovljen i oko kog neće biti dilemma… Onaj ko je najbolji u zdravstvu će biti ministar zdravlja… Crna Gora ima neponovljivu šansu i istorijsku priliku da napravi sistem koja ne zavisi od jedne partije i jednog čoveka. Nikakve političke kombinatorike nisu poželjne”, emisija Načisto na TV Vijesti, u kojoj su gostovala sva trojica lidera pobjedničkih lista
  3. septembar: „Do kraja oktobra mogla bi biti formirana ekspertska, ili „vlada spasa”, u kojoj bi se našli brojni stručnjaci porijeklom iz Crne Gore koji su spremni da se vrate iz inostranstva i pomognu novu vlast.”

Krivokapić je tada kazao i da za model ekspertske vlade ima podršku lidera Demokratskog fronta, koji čine najveći politički konstituent liste koju predvodi.

„Mi smo kroz mnogobrojne razgovore došli do onoga što je najbolje. Oni su čak spremni da podrže manjinsku vladu, što je veliki doprinos ovom trenutku. Oni su političari koji su imali težak period koji je stvorio političke frustracije, ali nije vrijeme za to, ovo je poseban trenutak kojem svi moramo odgovoriti.”

  1. oktobar: „Nemoguće je u našem ambijentu da vlada bude potpuno ekspertska, ali političari koji uđu u Vladu moraće da pokažu stručnost u resorima koje vode.”
  2. oktobar: „Crnu Goru čekaju teški i istorijski izazovi koje samo vlada sa ekspertskim karakterom može prevazići.”
  3. oktobar: Krivokapić je listama podijelio po političkom ključu resore, tražeći da ministri budu stručni ljudi, čiju će struku on u razgovorima sa kandidatim procijeniti.

LIDERI DEMOKRATSKOG FRONTA

  1. septembar:

Nebojša Medojević: „Ko su eksperti? Nama ne trebaju zubari ni hirurzi, jer mi nećemo da vadimo zube i jetru. Nama trebaju eksperti u politici, koji znaju kako se to radi i nadam se da ćemo doći do kompromisa između iskusnih političkih lidera i eksperata. Ovaj rezultat smo ostvarili najviše djelovanjem DF-a, ali i aktivnim učešćem SPC i mitropolita Amfilohija.”

  1. septembar:

Andrija Mandić: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj neće biti Demokratske partije socijalista. Važno je da Vlada bude reformska, patriotska i da ima širu podršku ne samo domaće, nego i međunarodne zajednice”.  Mandić saopštava da Vlada ne mora nužno da bude sastavljena samo od eskperata, ali da će je DF podržati ako to bude neophodno. Naglašava i da će „ukoliko uslov koalicije koju predvodi Dritan Abazović bude ekspertska Vlada, svi će podići ruke i izabrati takvu Vladu.”

Nebojša Medojević: „Demokratski front će podržati svaku vladu u kojoj nema DPS. Ova vlada ima karakter tranzicione i prvi joj je zadatak demontaža totalitarnog režima.”

  1. oktobar:

Milan Knežević: „Zamolio bih ove eksperte koji se ovih dana javljaju, da mi se ne javljaju. Jer ja imam obavezu prema onima koji su gutali suzavac sa mnom. Imam obavezu prema onima koji su ležali ispred Skupštine, prema onima koji su hapšeni i procesuirani. A svi ti eksperti neka stanu u red.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Nova crnogorska vlada bi već trebalo da bude formirana po jednostavnom principu, a to je da svakom pripadne ono što je osvojio na izborima.”

  1. oktobar:

Nebojša Medojevič: „Ukoliko mandatar za sastav Vlade Zdravko Krivokapić, odluči da Vlada bude iskjučivo ekspertska bez lidera DF-a, Pokret za promjene će glasati za Vladu, ali neće učestvovati u njenom radu.”

  1. oktobar:

Andrija Mandić: „Iz javnog nastupa Miodraga Perovića, vlasnika medijske grupe Vijesti i antisrpskog nedeljnika Monitor, i Žarka Rakčevića, nekadašnjeg predsjednika SDP i bliskog saradnika Mila Đukanovića, a sada vlasnika više privatizovanih velikih preduzeća, prepoznao sam tri načela antidemokratskog manifesta… Pred očima čitave javnost čini se sve da se demokratija porazi, a na vlast, u ime grupe ovdašnjih milionera, dovedu „eksperti” koji treba korisno da posluže za uvećavanje njihovog ličnog bogatstva.”

LIDERI KOALICIJE CRNO NA BIJELO I MIR JE NAŠA NACIJA nijesu nikada javno odustali od koncepta ekspertske vlade

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KOČANI, NOVI SAD, DONJA JABLANICA, CETINJE: Tragedije koje ne opominju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bol i tugu usljed tragedije u Makedoniji, u kojoj je život izgubilo 59 osoba, a povrijeđeno 190,  zamijenio je bijes kada su otkrivene činjenice o radu diskoteke sa falsifikovanim licencama i bez osnovnih bezbjednosnih standarda. Urušene institucije i neodgovornost  stoje iza još jedne tragedije u regionu. Nova krvava opomena koju nema ko da čuje, nakon Novog Sada, Donje Jablanice, Cetinja…

 

Dugogodišnji vozač Hitne pomoći u Kočanima Ile Gočevski, u noći između subote i nedjelje, prevozio je povrijeđene iz diskoteke Puls. U požaru koji je izbio u diskoteci oko tri sata ujutru poginulo je 59 osoba, a povrijeđeno je preko 190. Mladih od 15 do 24 godine. Kolege Gočevskog iz Opšte bolnice Kočani kazali su da je radio cijelu noć i dan i prevozio povrijeđene, a da je kući otišao samo da se odmori. Nije se probudio.

,,Cijelu noć je pomagao mladima iz diskoteke smrti, a juče je iznenada preminuo. Otkazalo mu je srce, nije izdržao te krvave slike. Ne postoje riječi koje mogu opisati tebe, gromadu od čovjeka. Planino naša, čovječe velikog srca i duše. Dao si sve od sebe da spasiš mlade, nevine duše, na kraju si i ti otišao”, jedno je od oproštajnih poruka za Gočevskog.

Na snimcima iz diskoteke, koji su ubrzo nakon tragedije plasirani na društvenim mrežama, vidi se da je pirotehnika, prskalice koje su aktivirane na bini izazvale požar na niskom plafonu. Bend je nastavio da svira, a publika u prvi mah nije bila svjesna šta se dešava. ,,Većina stradalih je umrla od posledica stampeda izazvanog panikom nakon što je izbio požar u diskoteci”, izjavila je direktorka Opšte bolnice Kočani Kristina Serafimova.  

Za ministra unutrašnjh poslova Panča Toševskog nema dileme ko je krivac za nezapamćenu tragediju: požar su izazvala pirotehnička sredstva koja su donijeli članovi popularne grupe „DNK“. Ali, i oni su nastradali, tako da je taj dio istrage zatvoren.

Snimci diskoteke – oronule zgrade, sa uskim ulaznim vratima, rešetkama na prozorima izazvala su brojna pitanja javnosti o diskoteci koja je radila 12 godina, a nalazila se u objektu koji je ranije bio magacin za tepihe. Pitanja za nadležne su se ređala – kako je u gradu od 25.000 stanovnika toliko dugo radila diskoteka u koju su dolazili maloljetnici, a koja nije imala valjanu dozvolu, u objektu u kom nije ispoštovan nijedan standard, gdje su se održavali koncerti s puno pirotehnike i vatrenih efekata, a u kojem su gosti bili policajci i inspektori…

,,Svako koga vidite ovdje ima nekog bliskog ko je stradao”, izjavio je jedan od mještana malog grada nakon tragedije. ,,Imam unuku koja je trenutno u Sofiji i ima problema sa opekotinama po licu, tijelu i respiratornom traktu. Ali me ne boli samo zbog nje, izgubio sam dijete komšinice, dijete od sestrične moje žene, izgubio sam djecu mnogih prijatelja, jako mi je teško”, izjavio je Kočana.

Bol i tugu usljed tragedije, ubrzo je zamijenio bijes kada su počele da se otkrivaju činjenice o radu diskoteke. Utvrđeno je da je radila sa falsifikovanim licencama, bez osnovnih bezbjednosnih standarda. „Diskoteka nije imala hidrante, dovoljan broj protivpožarnih aparata prema kvadraturi, dovoljno izlaza za evakuaciju, kao ni pristup sa obje strane za vatrogasce. Ovo je dokaz erozije sistema”, rekao je državni tužilac Ljupčo Kocevski.

Slagalica neodgovornosti i korupcije nema kraja, pa očevici tvrde da je lokal bio prekriven jeftinom izolacijom, koja je planula u sekundi. Blagoja Georgiev, koji je dvije godine radio na obezbjeđenju kluba, otkrio je: ,,Gazda diskoteke je nevjerovatno pohlepan čovek. Unutrašnjost je bila obložena sunđerom! Ko je izdao dozvolu za ovu rupu od diskoteke? Prijavljivao sam da unutra dolaze maloljetnici, ali nikoga to nije zanimalo. Rekao sam mu: ,,Alo, dolaze ti djeca od 15 godina!“, a on mi je odgovorio: ,,Neka, neka ostave pare, da zaradimo”. Svjedoci su potvrdili da su samo jedna vrata bila otvorena, što je izazvalo paniku i dodatno doprinijelo broju žrtava.

Kobne noći u diskoteci je bilo 500 gostiju iako je prodato duplo manje ulaznica.

Mediji u Makedoniji prozivaju  nekadašnju državnu sekretarku u Ministarstvu finansija Sjeverne Makedonije Razmenu Čekić Đurović, za koju tvrde da je mimo zakona registrovala diskoteku i dala joj status noćnog kabarea, za šta je od vlasnika „Pulsa“, koji nisu htjeli da idu preko organa lokalne samouprave, već direktno preko Ministarstva finansija, navodno uzela 7.000 eura.  Zbog ovih navoda uveliko se vodi istraga, u kojoj učestvuje devet tužilaca: po dva iz Kočana i Štipa i pet iz Skoplja. Tu je i Tužilaštvo za organizovani kriminal.

Premijer Makedonije Hristijan Mickoski najavio je krivično gonjenje za sve umiješane, bez obzira na partijsku i drugu pripadnost. Uhapšeno je preko 20 ljudi. Među kojima i vlasnik diskoteke Dejan Jovanov. Gradonačelnik Kočana Ljupčo Papazov dao je neopozivu ostavku.

Državni tužilac Kocevski izjavio je u ponedjeljak da se privedeni sumnjiče za ,,teška krivična djela protiv opšte bezbjednosti”, za šta je zaprećena zatvorska kazna od tri do 20 godina, kao i da se istražuju i primanja i davanja mita, kao i nezakonita nabavka pirotehničkih sredstava.

Državno tužilaštvo Sjeverne Makedonije saopštilo je u srijedu da je sedam policajaca iz Štipa i Kočana osumnjičeno u istrazi požara u kočanskoj diskoteci “Puls. ,,Kao službena lica u Upravi unutrašnjih poslova Štip i Policijskoj stanici Kočani kao saizvršioci, osumnjičeni su da su pripremili, potpisali i dali saglasnost i omogućili pravnom licu dobijanje dozvole za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – kabarea, iako objekat nije ispunjavao zakonske uslove za rad”, precizira tužilaštvo.

Dan nakon tragedije i šoka, mještani Kočana zasuli su jajima zgradu Opštine Kočani, a zatim demolirali kafić koji je u vlasništvu vlasnika diskoteke. Uzvikivali su – ubice, ubice. Uputili su se i do kuće gradonačelnika. ,,Hajde da prvo sahranimo djecu…”,smirivao je sveštenik okupljene ispred kuće gradonačelnika.

Na ogradi mosta preko Kočanske rijeke građani su postavili transparente – Zbog prokletih para ostali smo bez naše djece! Očajni i ljuti  nosili su transparente – „Koliko života treba da se izgubi da bi nam proradila savjest“, „Ne umiremo od nesreća, već od korupcije“… ,,Makedonija je korumpirana država!”, Koliko još djece mora da izgubi život da bi sistem proradio”, vikali su okupljeni.

U utorak je održan i protest u Skoplju: Građani su nosili transparente – “Korupcija pali, nevini gore”, “Naša mladost je izgorjela u korupcijskom kazanu”,  “Sve godine ćutanja završavaju se minutom ćutanja”…

Brojna pitanja koja su se otvorila nakon tragedije u Kočanima opomenula je i zemlje u regionu koliko je korupcija smrtonosna. Mediji podsjećaju da je u manje od godinu dana korupcija u regionu odnijela brojne živote.

Početkom oktobra prošle godine u katastrofalnim poplavama  stradalo je 27 osoba. Najteže je pogođena Donja Jablanica u kojoj je poginulo 19 osoba. Njih je usmrtila lavina kamena iz kamenoloma za koje su vlasti odmah potvrdile da je radio ilegalno.Iako su mnogi ostale bez članova porodice, komšija i prijatelja, ali i bez svoji domova, niko još nije uhapšen, niko nije podnio ostavku, nema krivične odgovornosti. Po izveštajima iz BiH sve je i dalje u predistražnoj fazi iako je obdukcija pokazala da su većinu stradalih u Donjoj Jablanici ugušili zemljani nanosi a ne vodena bujica.

Manje od mjesec dana od tragedije u BiH, 1. novembra, u Novom Sadu je pala nadstrešnica renovirane Željezničke stanice i usmrtila 15 osoba. Nepuna tri mjeseca kasnije, osam života odnio je požar u staračkom domu u blizini Beograda, koji je radio nelegalno.

Sudenti i građani u Srbiji od pada natstrešnice protestuju i traže temeljnu istragu i odgovornost. Vlast ih optužuje za destabilizaciju zemlje.

Ogrezli u korupciji se i rugaju žrtvama. Najnoviji primjer je PR slikanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je na intenzivnoj njezi Vojno medicinske akademije u Beogradu posjetio stradale iz Kočana koji se tamo liječe. Predsjednik Srbije obišao ih je dok leže u sobama intenzivne njege, i to sa cjelokupnom svitom fotoreportera i kamermana, i to prije nego što su priliku da ih posjete imali njihovi najbliži.Fotografije sa obilaska objavio je na svom Instagram profilu, a one su izazvale burne reakcije na društvenim mrežama, kako u Srbiji, tako i u Sjevernoj Makedoniji.

Makedonski ljekar Nenad Lazarov upozorio je da ovakve scene nijesu samo neetične, već i potencijalno opasne po pacijente: ,,Nemojte držati konferencije za medije pored pacijenata, to nije ispravno, a pogotovo ne kod onih sa teškim opekotinama. Bez ikakve politike u mom komentaru – opekotine se tretiraju kao otvorene rane, a tolika gužva nije dozvoljena. Od srca vam zahvaljujemo na pomoći, najiskrenije, ali ovo ne smijete da radite”.

Prisjetimo se i da je u velikoj željezničkoj tragediji 23. januara 2006. na Bipču stradalo 47 putnika, dok je preko 200 povrijeđeno. Porodice stradalih i danas opominju da nema odgovornosti za ovu tragediju. Krivica je svaljena na mašinovođu.

U ovu godinu smo ušli sa krvoprolićem na Cetinju, masovnim ubistvom 12 osoba. U gradu kojem je u avgustu 2022. ubijeno 11 osoba. Tek nakon druge tragedije na Cetinju saznali smo brojne propuste i nemanje pomoći za porodice žrtava nakon prve tragedije. Tri mjeseca od nove tragedije nemamo informacija o brojnim pitanjima u vezi zločina. Nema ostavki, ni odgovornosti.

U četvrtak, 20. marta, u Kočanima je sahranjeno 59 djece ovog grada. Jedan od transparenata na protestima bio je – ,,Mora postojati odgovornost, pravda za sve žrtve”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Kako bi tek izgledao ovdašnji jaz, kad bi se listi priključili i oni o čijem se bogatstvu samo šuška u kuloarima. Decenijama.Ne računajući brojne medijske članke, pa i  svjedočenja, poput onog pokojnog  predsjednika Crne Gore Momira Bulatovića, koji je u knjizi Pravila ćutanja iz 2004, govorio  tome kako mu je Svetozar Marović priznao da je na nezakonit način zaradio prvi veliki novac. Bulatović je napisao kako mu je Milica Pejanović-Đurišić, bivša DPS ministarka odbrane, navodno dostavila dokumenta Službe državne bezbjednosti iz kojih se vidjelo da je Marović izvjesnom Ćupiću, biznismenu iz Budve, omogućio da bez plaćanja bilo kakvih dažbina, četrdeset šlepera natovarenih cigaretama prođe kroz Crnu Goru i uđe u Srbiju. Maroviću je usluga navodno plaćena – 40 hiljada eura po šleperu.

O švercu cigareta, te onima koji su od toga zarađivali javno je govorio koju godinu kasnije i Ratko Knežević, nekadašnji  šef  trgovinskog centra Crne Gore u Vašingtonu i kum Mila Đukanovića. Kumu je posvetio priličan dio te priče. Koja do danas nije potvrđena.

Nešto kasnije, 2015. godine, pročitali smo u svjetskim medijima da je crnogorski višedecenijski vođa   među dvadeset najbogatijih državnika svijeta, sve skupa sa šeicima i prinčevima.  Zvanični registri su nas istovremeno ubjeđivali da Đukanović živi kao obični državni službenik, iako je ne samo svjetskim medijima,  nego i golom oku ovdašnjeg građanina, bilo jasno da se nešto opasno ne poklapa sa zvaničnim tragovima novca i onim drugim.

Ovih dana, institucije su utvrdile da je Đukanović imao VIP karticu sa koje je tokom više godina  potrošio nešto oko 200 hiljada eura.  Postupak je pokrenula Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) pod novim rukovodstvom.  Specijalno državno tužilaštvo (SDT) saopštilo je da su formirali krivični predmet, nakon što su im dostavljeni spisi iz Agencije. Iz medija smo saznali  da je Đukanović novac trošio na skupe svjetske  brendove, ali nijesmo dobili  odgovor na  suštinsko pitanje – ko je Đukanoviću uplaćivao novac na tu VIP karticu. Ili, ako je to činio sam  – otkud mu novac.

Francuski ambasador u Skoplju Kristijan Timonije ocijenio je krajem 2019.  da je Crna Gora prerano počela otvarati poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, a da suštinski napredak nije ostvarila. Kao primjer naveo je to da se se u Crnoj Gori konstantno bogati deset do dvanaest porodica. “Da li akumulacija bogatstva u Crnoj Gori pokazuje evropske vrijednosti? Je li to neko s kim želimo da dijelimo našu suverenost? Bogatstvo u Crnoj Gori koncentrisano je na 10 ili 12 porodica. Zbog toga želimo ponovo pročitati i prekontrolisati pravila o proširenju”, kazao je.

DPS je pao koji mjesec kasnije, ali o bogatstvu tih 12 porodica nijesmo zvanično saznali mnogo toga. Osim da neki crnogorski funkcioneri i njihove porodice  imaju da plate i milione kada treba dati za jemstvo i puštanje iz pritvora.

Postupak koji je pokrenula Agencija protiv Đukanovića potvrda je početka ozdravljenja te institucije, koja je decenijama služila moćnicima. No,  nije baš za radovanje to što je nakon više  decenija, a petu godinu od pada DPS, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem jednog dijela političke klase  koja je u njegovo doba iz džempera ušla u Armani odijela. Sa sve zvanično prijavljenim prosječnim državničkim platama.  Tu je i klasa biznismena, uglavnom izrasla iz kruga prijatelja i kumova nekadašnje  vladajuće politčke klase. I na nekadašnjoj rasprodatoj državnoj imovini.  Procesa o sumnjivim privatizacijama nema ni u najavi.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković prokomentarisala je da je uvjerena da je “250.000 eura koje je, po inicijativi MANS-a od prije šest godina, ASK pronašao na jednoj kartici Đukanovića u Atlas banci, samo djelić ogromnog bogatstva koje je on decenijama nezakonito sticao”. Konstatovala je da su ovom odlukom  crnogorske institucije prvi put utvrdile tragove nezakonito stečene imovine Mila Đukanovića.

„Bojim se da će to što su mediji objavili detalje o tome na šta je Đukanović trošio novac, obeshrabriti funkcionere da daju uvid u svoje bankovne račune“, prokomentarisao je nedavni slučaj Stevo Muk, član Tužilačkog savjeta.

Problem je još veći. Prošle je godine usvojen novi Zakon o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da to bude obaveza funkcionera, a ne da  im se kao do sada ostavlja na volju da li to da učine ili ne, ali do danas ta zakonska novina nije zaživjela u praksi. Odgovornost je na novoj vlasti.

Osim što postavgustvovska vlast do dana današnjeg, nakon brojnih političkih poena koje su dobili pričajući o tome kako će unaprijediti zakonodavstvo koje se tiče nezakonitog bogaćenja, nije po tom pitanju uradila ništa, isto se dešava i sa obavezom funkcionera da daju Agenciji za sprečavanje korupcije  uvid u bankovne račune. Još je nema.

Prošlog ljeta usvojen je novi Zakon o sprečavanju korupcije, a nadležni su nas uvjeravali da će od tog trena  svi funkcioneri morati dati na uvid bankovne račune. Umjesto toga, u zakonskom roku od šest mjeseci nijesu donijeta podzakonska akta koja su trebala biti usvojena da bi ta odredba i zaživjela. Kad je taj rok istekao, u decembru prošle godine,  Ministarstvo pravde  opet je raspisalo poziv za javnu raspravu o izmjenama i dopunama istog zakona.  Tako je valjda sve krenulo iznova.

Rasprava je završena ovih dana, a iz Ministarstva pravde nas skoro godinu kasnije opet ubjeđuju da će javni funkcioneri u skladu sa novim zakonom imati obavezu da daju na uvid bankovne račune.

„Više  neće biti neophodna saglasnost funkcionera kad je u pitanju provjera njegovih računa. To će se koristiti samo u određene svrhe i u određenim situacijama, ali definitivno je ono što će biti podležno provjerama“, kazala je početkom sedmice direktorica Direktorata za krivično i građansko zakonodavstvo Ministarstva pravde Jelena Grdinić.

 Sad opet čekamo podzakonska akta da bi crnogorski funkcioneri za pola godine imali obavezu da daju na uvid svoje bankovne račune. Možda

Rijetki su oni koji to čine dobrovoljno. Premijer Milojko Spajić nije među njima. Ni predsjednik Jakov Milatović. Bankovne račune na uvid, kaže statistika, nije dalo više od polovine ministara, i gotovo dvije trećine poslanika.  U onoj manjini koja je dobrovoljno dopustila institucijama uvid u bankovni račun je  predsjednik parlamenta Andrija Mandić.

Istraživanja pokazuju da godinama broj funkcionera koji daju na uvid bankovne račune opada. Istraživanje CIN CG pokazalo je da je u godini kada je Agencija zvanično počela sa radom – 2016, saglasnost za pristup računima dalo tadašnjih 73 odsto javnih funkcionera. Već godinu kasnije taj broj je smanjen na 60 odsto javnih funkcionera i 68,5 državnih službenika, da bi na kraju 2019. bilo svega 57 odsto javnih funkcionera i 65 procenata državnih službenika koji su dozvolili da se kontrolišu njihovi bankovni računi.

Prema podacima iz 2023. godine, podsjetile su nedavno Vijesti,  od 7.041 javnog funkcionera, koliko ih je popisano po posljednjim podacima, Agenciji saglasnost za uvid u bankovne račune nije dalo njih 3.960.

Od 22 čelnika sudstva  samo petoro je dalo saglasnost za pristup podacima na računima bankarskih i drugih finansijskih institucija. A U 17 tužilaštava, tek sedmoro rukovodilaca.

Dejan Milovac iz MANS-a, smatra da je posebno problematično to što su pristup računima ograničavali funkcioneri bivše opozicije, a sadašnje vlasti. Podsjeća da se njihov politički diskurs oslanjao na obećanja o punoj transparentnosti “jednom kad oni dođu na vlast”.

“Samo na primjeru žiro računa možemo da vidimo do koje mjere se mijenja percepcija odgovornosti prema javnosti sa prelaskom iz opozicije u vlast”, smatra.

Bilo bi lijepo da Crna Gora konačno dobije političku klasu odgovornu  prema svojim građanima.  Tako što će za početak biti transparentna.

Milena PEROVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo