Povežite se sa nama

MONITORING

MALVERZACIJE VESELINA PEJOVIĆA: Svoj kredit garantovao tuđim stanovima

Objavljeno prije

na

Vlasnik Uniproma Veselin Pejović dao je pod hipoteku privatne stanove i poslovne prostore u podgoričkoj stambenoj zgradi Lijepa Kata, bez saglasnosti i znanja njihovih vlasnika, saznaje Monitor nakon uvida u njihove liste nepokretnosti! Hipoteke za kredit – koji je Pejovićevom preduzeću, u iznosu od 15.430.000 dolara, odobrila Zapad banka (u pitanju je posljednja rata kupovine KAP-a) – uknjižene su u zvaničnim dokumentima Uprave za nekretnine koje potpisuje Predrag Femić, načelnik područne jedinice za Podgoricu, dana 10. 08. 2015. godine.

Monitor posjeduje listove nepokretnosti više privatnih vlasnika u kojima su nezakonito uknjižene hipoteke drugog i trećeg reda. Precizno, vlasnik privatne imovine, koji je insistirao na anonimnosti, pokazao nam je da su mu na nju, volšebno, upisane sljedeće hipoteke: drugog reda (broj 588/15) od 04.08.2015. gdje je povjerilac Zapad banka, a dužnik Uniprom, u iznosu od 15.430.000.00 dolara, na period od 12 mjeseci plus zabrana prometa nepokretnosti bez saglasnosti (hipoteka drugog reda upisana je dva puta!) i hipoteka trećeg reda (broj 589/15) od istog datuma, na ime Liya Morokhovska, pod istim uslovima ograničenja. Ona je suvlasnik Zapad banke.

Ugovor o kreditu, koji je potpisan 4. avgusta, između Uniproma i Zapad banke kojima su obuhvaćene sporne hipoteke, upisan je u Upravi za nekretnine 10.08. 2015. u 10.40 (hipoteke drugog reda), a ugovor o hipoteci trećeg reda između Uniproma i Morokhovske u 12.41, istog datuma.

Isti vlasnik ustupio nam je i listove nepokretnosti za istu imovinu koje je iz Uprave za nekretnine podizao 2001. i 2007. godine (dokument 1). U njima nema nikakvih ograničenja. Nikada nikome nije, kaže, davao hipoteku za pomenuti prostor.

Lijepu Katu, jednu od većih zgrada u glavnom gradu, prije više decenija gradio je Kombinat aluminijuma, za potrebe stanovanja svojih radnika, ali i za tržište. Stanovi su godinama nakon toga otkupljivani i postajali privatna imovina, a poslovni prostori su većinom prodavani putem javnih licitacija, tako da danas KAP, odnosno novi vlasnik – Uniprom – u svom posjedu ima samo nekoliko.

Poslovni prostor našeg sagovonika je od Kombinata kupljen na javnoj licitaciji 30. septembra 1998. godine, po oglasu objavljenom u dnevnom listu Pobjeda. Od tada nema dodirnih tačaka sa KAP-om. Riječ je o privatnoj svojini.

Za Monitor vlasnik nekretnine kaže kako je njegov komšija prethodnih dana izvadio list nepokretnosti za imovinu u Lijepoj Kati i šokirao se kada je vidio da je data pod hipoteku za kredit Zapad banci koji je podiglo preduzeće Uniprom, bez njegovog znanja i pitanja.

„Došao je kod mene i pokazao mi papire. To me je navelo da i ja izvadim list nepokretnosti. Kada sam podigao dokument vidio sam da u njemu stoji ista hipoteka kao i komšiji. Očigledno je neko bez moje saglasnosti, na moju privatnu imovinu koju sam davno kupio, stavio tri hipoteke i to za kredit ni manje ni više od 15.430.000 dolara, na rok od 12 mjeseci, plus da mi se zabranjuje promet nepokretnosti za taj rok.”

Naš sagovornik se pita šta ako se kredit ne vrati u roku ili se djelimično vrati, pa dođe do otimanja njegove imovine.

„Da li je moguće da meni na ovakav način potpuno ugroze pravo raspolaganja ličnom, privatnom imovinom, što je osnovno i planetarno ljudsko pravo. Ja sam, bez moje krivice, postao talac ovih radnji. Ne mogu ovu imovinu stavljati u funkciju i namjenu mojih životnih potreba: ko će meni sada odobriti kredit, kako taj prostor mogu prodati, ko će ga kupiti pod ovolikom hipotekom.”

Izvor Monitora se pita da li je Uprava za nekretnine imala uvid u stvarno stanje kada je mogla da izda ovakav dokumenat; da li Zapad banka zna za hipoteku na privatnoj imovini i kako je mogla da je prihvati; kako su vještaci banke prilikom procjene prihvatili da procjenjuju njegovu imovinu, i da li su je, uopšte, procjenjivali; kako Uniprom može da da njegovu imovinu pod hipoteku za kredit koji on podiže za sebe.

Zbog tih sumnji on poziva tužoca da se uključi i sve provjeri, kako bi ustanovio ko je sve i koja krivična djela ovdje učinio.

,,Znam da je i nekoliko drugih ljudi iz zgrade, za svoje prostore i stanove, ovih dana izvadilo listove nepokretnosti sa istim teretom po osnovu hipoteke, kao i meni. Radi se o jednoj od većih zgrada u Podgorici sa ogromnim brojem stanova i prostora, tako da se ovo možda i pokaže kao mnogo veća prevara.”

Monitor je kontaktirao i drugog stanara koji je takođe prezentovao svoj list nepokretnosti (vidi fotografiju 2). Osim upisanih hipoteka identičnih kao i kod prvog Monitorovog sagovornika, bez njegove saglasnosti i znanja, kod njega se dogodila promjena i u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” gdje se uz Glavni grad, pojavilo preduzeće Uniprom.

„Ovaj poslovni prostor kupio sam prije 15 godina i od njega izdržavam četvoročlanu porodicu. Da sam znao da će me ovo snaći i bez moje krivice me zaboljeti glava zbog tuđe hipoteke nikada ga ne bih ni kupovao. Skandalozno da se ovim bave i varaju građane koji pošteno rade. Ko zna što se sve krije iza ovoga i koje su razmjere ove prevare.”

Naš list se zvaničnim dopisom obratio Upravi za nekretnine. Pitali smo: ,,Zbog čega ste stanove i prostore u zgradi Lijepa Kata, koji su privatna svojina, opteretili hipotekama drugog i trećeg reda za kredit koji je preduzeće Uniprom, u iznosu od 15.430.000 dolara, podiglo kod Zapad banke i fizičkog lica Liya Morokhovska?”

Iz Uprave za nekretnine su odgovorili, potpisuje Predrag Femić: ,,U listu nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III, upisana hipoteka II reda u korist Zapad banke AD Podgorica kao hipotekarnog povjerioca, rješenjem ovog organa broj 954-101- UP-7226/15 od 07. 08. 2015. godine, a na osnovu Založne izjave UZZ broj 588/2015 od 04.08.2015. godine, ovjerenog od strane notarke Tamare Čepić. Vezano za list nepokretnosti broj 5702 KO Podgorica III hipoteka je upisana na svim nepokretnostima u A listu u suvlasničkom obimu od 2210/4713 na teret hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ i u V listu na posebnim djelovima objektima broj, počev od PD414 do PD424, a koje su evidentirane na ime hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ kao svojina 1/1.”

U odgovoru stoji i da je tako sa hipotekom III reda, koja se tiče Morokhovske, te da je i ona upisana na nepokretnosti koje su evidentirane na hipotekarnog dužnika UNIPROMA DOO NIKŠIĆ „sa osnovom prava i u obimu kako je hipotekarni dužnik upisan”.

Uprava zaključuje: „Napominjemo da su navedenim hipotekama opterećene samo nepokretnosti koje su upisane kao susvojina u A listu i svojina u V l.n.br 5702 KO Podgorica III na UNIPROM DOO Nikšić.”

Listovi nepokretnosti koje prezentuje Monitor pokazuju suprotno: hipoteka je upisana ne na vlasništvo UNIPROMA, već na tuđe vlasništvo! Još više: u slučaju našeg drugog sagovornika (dokument 2), ne samo da mu je bez njegovog znanja upisana hipoteka za kredit Veselina Pejovića, već je, kao što smo pomenuli, u rubrici ,,Podaci o vlasniku ili nosiocu” uz glavni grad, kao susvojina naprasno osvanulo preduzeće Uniprom.

Kontaktirali smo i bankarskog ombudsmana, Halila Kalača koji nam je saopštio da nije u toku sa problemom o kojem se intresujemo jer se ,,niko nije obraćao ovoj instituciji tim povodom.” Na dio pitanja – šta će ovim povodom preduzeti – nije odgovarao.

Vlasnici nekretnika u Lijepoj Kati, ali i javnost, čekaju odgovore.

Pejović: To je laž, donesite dokaz.

Monitor je kontaktirao Veselina Pejovića. Pitali smo ga zašto je, i kako je to moguće, za svoj kredit dao hipoteku na tuđe stanove. ,,Čista laž i neistina. A vi donesite dokaz toga. Ja imam svoje lične poslovne prostore u prizemlju Lijepe Kate, ima Uniprom. Šta ću ja da radim sa svojom imovinom, to niti imate vi pravo, niti bilo ko na svijetu da me pita. Hipoteka je upisana samo na moje poslovne prostore u toj zgradi.” Pejovića smo pitali i da li je dao bilo kakvu zemlju koja se tiče Lijepe Kate kao hipoteku: ,,Ne. Zemlja nije založena. Samo moji poslovni prostori, što je moja privatna stvar.”

Zapad banka nije prihvatila hipoteke

Zapad banku, čiji je prvi čovjek Mladen Rabrenović, pitali smo zašto je prihvatila hipoteke, drugog i trećeg reda, na privatne stanove i poslovne porstore u zgradi Lijepa Kata.
Odgovor prenosimo u cjelosti:
,,Zapad banka AD Podgorica nije prihvatila hipoteke na koje se pogrešno ukazuje pismom, odnosno hipoteke na koje se ukazuje pismom ne predstavljaju (i ne mogu predstavljati) sredstva obezbjedjenja naplate potraživanja Banke prema klijentu DOO Uniprom Nikšić. Ukazujemo na nespornu činjenicu da samo i jedino vlasnici nekretnina mogu dati saglasnost za konstituisanje hipotekarnog obezbjeđenja, pri čemu takva saglasnost mora imati pisanu formu i mora biti potvrđena od nadležnog notara. Kako vlasnici stanova i poslovnih prostora koji se nalaze u objektu (u tzv. Lijepoj Kati) nijesu dali bilo kakve saglasnosti za uspostavljanje hipoteka u korist Banke na ime obezbjeđenja duga Uniproma, to se iz kruga mogućih hipotekarnih dužnika u konkretnom slučaju logično moraju isključiti vlasnici stanova i poslovnih prostora na koje pogrešno ukazujete. Dakle, u konkretnom slučaju založena je samo i jedino imovina AD Kombinat aluminijuma Podgorica u stečaju, o čemu je moguće pronaći nesumljive dokaze pregledom internet stranica Uprave za nekretnine Crne Gore, odnosno stranica Registra zaloga Crne Gore.”

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo