Povežite se sa nama

MONITORING

Mali, za velike stvari

Objavljeno prije

12 godina

na

parovi

Nakon godinu dana unutar-partijske selekcije, preko četiri stotine delegata VI Kongresa Savjeta mladih DPS-a, izabralo je predsjednika. U duhu slogana njihovog izbornog procesa – čovjeka za velike stvari. Đukanovićev SKOJ, nedvosmisleno je donio odluku: Nikola Pešić. Karijera može da počne.

Dvadesetpetogodišnji Pešić (rođen u Zadru), član DPS-a od punoljetstva; tokom pet godina predsjednik Savjeta mladih podgoričkog naselja Stari aerodrom; angažovan u Direktoratu DPS-a za analizu i obradu podataka – u uspinjanju po partijskoj ljestvici ima na koga da se ugleda. Njegovi prethodnici će zauvijek pamtiti fotelju prvog čovjeka Savjeta mladih – bila im je to odskočna daska koja ih je lansirala u svijet velikih, privilegovanih i šefu bliskih. Za prosječnog depeesovca to je – sve.

Novoizabrani lider podmlatka za jednog od uzora u stranačkoj alpinistici, ima tekućeg portparola DPS-a Časlava Vešovića. Prije nego će marta prošle godine stići Đukanovićev poziv da na poziciji glasnogovonika zamijeni Rajka Kovačevića, Vešović je obavljao brojne funkcije. Ozbiljnije je startovao upravo kao predsjednik Savjeta mladih, gdje je biran dva puta. Ostao je na tom mjestu pet godina: od 2002. – 2007. Danas kaže: ,,Tada nijesam slutio da ću danas biti u ovoj poziciji.”

Kako partija brine o kadru, Vešović 2002 postaje i odbornik u Skupštini glavnog grada (do decembra 2010. godine). Šta napredak u stranci znači, lijepo pokazuje uvid u imovinu – iz godine u godinu. Tako je 2005, kada je prvi put prijavio svojinu, imao poslovni prostor površine 40m2, automobil marke Golf II ( iz 1991. godine ), 240 eura od studentskog kredita, 600 eura godišnje po osnovu članstva u UO „Muzeji i galerije”, te 3600 eura naslijeđene penzije godišnje.

Dvije godine poslije – 2007, prijavljuje platu od 550 eura. Onda počinje uspon. Te godine podiže kredit (rok otplate 10 godina; hipoteka upisana na poslovni prostor; teret broj 13617 ) od 40.000 eura. Međutim, Vešović kršeći Zakon o sprječavanju konflikta interesa, tek dvije godine kasnije (očigledno je to nakon uvida u dokumenta Uprave za nekretnine) u imovinski karton zavodi „hipoteku na kredit”. Ni tada ne bilježeći visinu kredita.

Godinu kasnije, 2008, kupuje Reno Megan (2003. godište), plata raste na 640 eura, postaje član UO Gradski stadion Podgorica od čega svakog mjeseca počinje da kapa po 160 eura. Sljedeće godine postaje član IO DPS-a, naknada od JP Stadioni raste na 180 eura, mjesečna plata se povećava na 850 eura, Vešović daje poslovni prostor u zakup po cijeni od 7200 eura, a u imovinski karton upisuje i ušteđevinu od 20.000 eura.

Ne staje tu: 2010. godine plata (stalni radni odnos: DPS) mu je 950 eura, ali uz članstvo u JP Stadioni (180 eura) postaje član i Savjeta Agencije za civilno vazduhoplovstvo od čega mjesečno počinje da prima dodatnih 1270 eura. Tu je, naravno, i pomenuti novac od zakupnine poslovnog prostora u zgradi Vektre.

Napreduje Vešović. Sljedeće godine, mjesečnoj nadoknadi iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo pridodaje i platu od 1212.58 eura, koju dobija kao direktor JP Sportski objekti Podgorica. I? Naredne, 2012. godine, stiže ono što je na početku Vešovićeve blistave karijere izgledalo kao sanak – mjesto Đukanovićevog glasnogovornika. I sve što uz to ide.

Nakon svega, prekaljeni borac Vešović podmlatku partije poručuje: „Poželjno je čak da imaju i buntovnički duh i da na taj način budu raspoloženi.” Če Gevara.

Buntovnik za svoju stvar je i Predrag Bošković. U ranoj mladosti bio je vatreni četnički Beli orao. Onda se prosvijetlio. U carstvo ovozemaljsko otisnuo sa mjesta predsjednika Savjeta mladih DPS-a. Njegovim riječima: „To je bila jedna veoma važna funkcija za mene i jedna odskočna daska koja mi je puno značila u daljoj karijeri.” Vjeruj.

Direktno sa pozicije prvog među mladima, 2001. godine postaje poslanik, pa tri godine kasnije zasijeda u fotelju zamjenika ministra spoljnih poslova bivše Državne zajednice sa Srbijom, pa ga 2005. godine vidimo u ulozi ministra ekonomije, pa opet poslanika, onda ga, 2008. godine, postavljaju na čelo Rudnika uglja Pljevlja, na koncu, prošle godine izabran je za ministra rada i socijalnog staranja. Tu je i sport: od 2006. godine vodi Ženski rukometni klub Budućnost, a od 2011. godine je i predsjednik Upravnog odbora Rukometnog saveza Crne Gore.

Trud se ispaltio. Referendumske godine Bošković navodi da mjesečno, kao ministar, prihoduje 760 eura, da još 405 eura dobija kao asistent na Ekonomskom fakultetu i predavač na Višoj poslovnoj školi, da ima ušteđevinu od 15.000 eura, te da posjeduje stan površine 63m2. Supruga Stela, pomenimo i to, te godine ima samo platu od 571 eura i pet vaučera uloženih u HLT fond.

Naredne, 2007. godine, poslanik Bošković (plata 710 eura), postaje i član Savjeta za privatizaciju, ali i član organa privrednog društva Montenegrobonus Cetinje, odakle mjesečno pirhoduje 1500 eura. Ušteđevina se skoro duplira, sada je 28.000 eura. Pod stavkom ,,ostali prihodi” te godine Bošković bilježi 3.600 eura od Ekonomskog fakulteta, 3.900 eura od Savjeta za privatizaciju, te 4.000 eura od Tenderske komisije. Supruga je u međuvremenu postala član likvidacionog odbora Ekos banke pa mjesečno kapne još 200 eura. Stela je, sada, i u radnoj grupi komisije savjeta za privatizaciju – jednokratno 2000 eura.

Sljedeća godina je u znaku kredita. Stambenih. Može se. Predrag podiže 60.000 eura kredita, Stela – 100.000 eura. Boškovićeva ušteđevina je skočila na 42.000, plata na 890 eura, dok je plata bračne saputnice sada -1228 eura.

Osim poslaničkog mjesta i pozicije u Savjetu za privatizaciju (300 eura mjesečno), Bošković je 2009. godine i u odboru direktora Rudnika uglja u Pljevljima. Plata po tom osnovu – 2100 eura. Supruga je preduzimljiva: kupila je stan površine 137m2, ali i automobil marke Mercedes (GLK 2008. godište) za koji je podigla kredit u vrijednosti od 32.000 eura! Plata joj je porasla na 3500 eura. Ušteđevina je u odnosu na prethodnu godinu veća za 10.000 eura. Ne voli samo Stela skupocjene automobile. Čim je preuzeo posao u Rudniku (tada dužnom oko 35 miliona eura), uprava je Boškoviću kupila jedan od skupljih džipova od oko 50.000.

Prema posljednjim podacima, za 2012. i 2013. godinu, Predrag Bošković nije prijavio visinu mjesečne nadoknade, Stela jeste – 2500 eura ( Societe Generale Montenegro ). Ušteđevina je sada 75.000 eura. Ministar je otvorio nekoliko privrednih društava… Ima li kraja?

Na čelu mladih DPS-a bio je i Predrag Sekulić. Onda je odskočio: za poslanika je biran u tri mandata, obavljao je i funkciju ministra kulture, sporta i medija, bio je ministar održivog razvoja i turizma, politički direktora DPS-a, predsjednik Borda direktora Pobjede, član borda direktora Barske plovidbe, član Upravnog odbora Radio-difuznog centra…

Isplatilo se: kao poslanik, 2005. godine, prihodovao je 420 eura, a ostali prihodu bili su vezani za ,,autorska prava na četiri romana”. Prema posljednjim podacima stvar je nešto povoljnija – danas mjesečno prihoduje 1258 eura. Uz to predsjednik je i Odbora za turizam, ekonomiju i prostorno planiranje za što nije naveo iznos mjesečne nadoknade. Kao predavač na Fakultetu za mediteranske i poslovne studije u Tivtu (predavačkoj katedri za veliki broj kadrova vladajuće koalicije) deset puta godišnje primi po 300 eura. Tu je i pokretna imovina, automobili: Tojota AYGO (2007. godište), ali i Mercedes GLK proizveden 2010. godine.

To su tek obrisi imovine zasnovani na onome što su sami prijavljivali. Mladi Đukanovićeve stranke postaju uspješni i materijalno obezbijeđeni kadrovi. Za rekordno vrijeme i uz svesrdnu pomoć partijske i državne infrastrukture. Na ovakvim mladima Crna Gora – nestaje.

MILAN BABOVIĆ, KANDIDAT ZA PREDSJEDNIKA SM NA PROTEKLIM IZBORIMA
Milo Đukanović jedina živa istorijska ličnost u Crnoj Gori

Zbog čega ste u DPS-u?
Član sam DPS-a od 2005. godine. Smatram da je DPS jedina politička partija u Crnoj Gori koja ima program, ideju i viziju da građanima i građankama Crne Gore omogući evropski kvalitet života. DPS je najorganizovanija i kadrovski najjača partija. DPS je bila, jeste i biće generator razvoja cijele države i društva. Smatram da su ovo više nego dovoljni razlozi zbog čega sam član DPS-a.

Što mislite o činjenici da je jedna ista partija i jedan isti čovjek u Crnoj Gori na vlasti, neprekidno, više od dvije decenije?
Podsjetiću Vas da je DPS svaki put vlast dobijala na izborima. Ne postoji demokratskiji način od mogućnosti da biračima date pravo da sami izaberu političke partije koje će upravljati državom. DPS je sve pobjede ostvarila zasluženo, uz veliku podršku građana, a legitimnost je potvrđena izvještajima međunarodnih organizacija koje nadgledaju izbore.

Što mislite o aferi Snimak?
Prije svega, mislim da nije riječ ni o kakvoj aferi. Snimci koji su objavljeni dokazuju odgovoran i državnički odnos DPS-a prema realizaciji programa, kao i brigu o svim stanovnicima Crne Gore. Smatram da sve što se dešava u posljednjih mjeseci dio je predizborne političke kampanje opizicionih partija, čiji je cilj urušavanje ugleda naše partije i države Crne Gore.

Kako bi definisali premijera Mila Đukanovića?
Milo Đukanović je, koliko god to nekoga frustriralo, jedina danas živa istorijska ličnost u Crnoj Gori, čiji je život i djelo duboko ubetonirano u temelje današnje Crne Gore. Najuspješniji političar na prostorima bivše Jugoslavije!

Marko MILAČIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo