FOKUS
Mafija, politika i KGB na zajedničkom poslu

Objavljeno prije
11 godinana
Objavio:
Monitor online
Muk. Kao da se nije desilo ništa. Kao da policijski inspektor Predrag Vučinić nije na svom FB profilu objavio policijsku zabilješku – svojevrsno svjedočanstvo o tome kako organizovani kriminal kontroliše vrh države i institucije sistema. Taj dokument, ali i svjedočenje Vučinića, ne samo da mogu biti važan dokaz u rasvjetljavanju motiva i nalogodavaca ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića i saučesnika tog zločina u vrhu politike i institucijama sistema, već i važan prilog u rasvjetljavanju misteriozne priče o hotelu Splendid, poslu koji je spojio domaće i tajne službe, podzemlje i nadzemlje.
Vučinić je na svom FB profilu početkom decembra objavio policijsku zabilješku budvanskog inspektora Vukote Kartala iz jula 2005. godine, u vrijeme dok su trajali bombaški napadi na hotel Splendid, u kojoj se kao organizator napada označava Brano Mićunović. Prema objavljenom dokumentu, inspektor Kartal koji je prije Šćekića radio na rasvjetljavanu napada na Splendid obraća se tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću od koga traži da ga ,,zaštiti od mog načelnika Željka Vorotovića i vođe kriminalnog klana sa Maestarla Brana Mićunovića”. On u objavljenom dokumentu navodi da mu je Vorotović, nakon što mu je kao pretpostavljenom saopštio da iza napada na Splendid stoji Mićunović i njegovi ljudi sugerisao: ,,Nemoj njega da spominješ, on je mnogo dobar sa Milom i Svetom… To su neki dugovi koje Žarko Radulović ima prema Branu, a Radulović je član SDP-a pa nas to ne treba mnogo interesovati”.
Inspektor Šćekić ubijen je 35 dana nakon što je ta zabilješka sačinjena, odnosno od datuma koji na njoj stoji upisan. Šćekić je od Kartala preuzeo rad na rasvjetljavanju napada. Vučinić tvrdi da je Šćekić ubijen nakon što su pojedine strukture u podzemlju, ali i nadzemlju obaviještene o zabilješci. Kaže da je objavio dokument na svojoj stranici jer je smatrao da tako važnu informaciju mora dati javnosti i nadležnim organima na uvid. On tvrdi da je godinama pokušavao da zabilješku dostavi državnim organima i javnosti, ali da ga je to koštalo mnogo.
Niko od onih koji se pominju u zabilješci nije u javnosti niti potvrdio niti demantovao informacije iz zabilješke ili tvrdnje Vučinića.
Monitor je uspio da stupi u kontakt samo sa inspektorom Vukotom Kartalom: ,,Dao sam izjavu policiji o zabilješci koja je objavljena u medijima. Hvala što se interesujete, ali ne želim da dajem nikakve izjave medijima o tome”, rekao nam je kratko Kartal.
Istog dana kada je saslušan Kartal, a tek devet dana nakon objavljivanja zabilješke, policija je po nalogu Osnovnog tužioca u Kotoru saslušala Vučinića. Prethodno je MUP izdao saopštenje da je objavljena zabilješka falsifikat iako dokument nije uzet od Vučinića na vještačenje.
,,Zar nijesu trebali prvo da me pozovu da uzmu dokument, da ga tek onda, kao i svaki drugi dokaz, provjere, pa i vještače autentičnost”, kaže za Monitor Vučinić. ,,I konačno, zar je za to nadležno osnovno tužilaštvo, a ne Specijalni tužilac za organizovani kriminal”. Vučinić je, kaže, policiji objasnio sve detalje o zabilješci, ali o tome ne može sada da govori da ne bi ,,ugrozio istragu”. Ovaj bivši policijski inspektor je u vrijeme napada na Splendid bio i u obezbjeđenju Žarka Radulovića, jednog od vlasnika Splendida, zahvaljujući čemu je kako kaže došao do zabilješke. Radulović je saopštio da će se o zabilješci izjasniti pred nadležnim organima.
Za napade na Splendid i ubistvo inspektora Šćekića koji je radio na slučaju rasvjetljavanja tih napada osuđeni su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović – ukupno 120 godina. Sudski proces pratilo je mnoštvo opstrukcija i više kontradiktornih presuda, slučajnih propusta i razrješenja sudija koji su na njemu radili. Motivi ubistva i napada na hotel nijesu nikada u potpunosti rasvijetljeni. Bivši pripadnik specijalne jedinice Brajuško Brajušković optužio je ljetos Veselina Veljovića da je montiranjem lažnog svjedoka pokušao da od javnosti sakrije istinu o tom slučaju.
Eksplozije u Splendidu desile su se u ljeto 2005, u vrijeme kada je najluksuzniji budvanski hotel građen, a u njega uložene desetine miliona eura. Taj hotel, nekada u vlasništvu Budvanske rivijere, privatizovan je početkom 2004. godine, a privatizaciju je pratio veo sumnje o tome ko mu je pravi vlasnik. Hotel je privatizovala kompanija Montenegro star, a kao njen vlasnik javnosti je predstavljen Žarko Radulović, bivši pomorac, sa dobrim kontaktima u SDP-u. Radulović je Splendid kupio na tenderu za
2.400.000, a u hotel je ubrzo, prema izvještaju Ekonomskog fakulteta iz 2011. uloženo 14 miliona eura, što je, prema tom dokumentu čak 190 odsto preko onoga na šta se Radulović prema privatizacionom ugovoru obavezao. To je samo mali dio investicije koja je zvanično iznosila preko sto miliona. Otkud tolike pare, niko od zvaničnih organa nije ispitivao. Dok su se milioni sipali u Splendid, Radulovićeva Montenegro Stars bila je, prema nalazima Ekonomskog fakulteta, nesolventna.
Monitor je još 2005. objavio da je pravi vlasnik Splendida u stvari Viktor Ivanjenko, šef KGB-a u vrijeme raspada SSSR. Ivanjenko je trenutno jedan od najbogatijih Rusa. Nakon što je bez zvaničnog objašnjenja otpušten iz KGB-a, postao je milijarder osnivajući Menatep štedionicu iz koje je kasnije izrasla čuvena naftna kompanija Jukos. Kada se Vladimir Putin obračunao sa vlasnicima Jukosa, prije svega Hodorkovskim, jedini je Ivanjenko ostao netaknut. ,,Njega i danas zovu general Viktor i on je bio ključna veza crnogorskog političkog vrha i podzemlja sa ruskom mafijom i obavještajnim službama”, tvrdi sada za Monitor dobro obaviješteni sagovornik.
Žarko Radulović je tada demantovao pisanje Monitora, tvrdeći da se radi o isključivo ,,crnogorskoj kompaniji”. Ali ono u što se sumnjalo, odnedavno je i ozvaničeno. Prema podacima Privrednog suda, od novembra 2011. godine i zvanično vlasnik preko 85 odsto Splendida je kompanija bivšeg ruskog KGB agenta Viktora Ivanenko – Lewitt finance Montenegro, osnovana u Budvi u jesen 2011. U registru se kao sjedište te kompanije navodi hotel Splendid, a za direktoricu Ivanjenko je postavio vlasnicu frizerskog salonu u hotelu koji je takođe u vlasništvu Montenegro Stars-a. Prema podacima Privrednog suda, Ivanjenko se vodi kao vlasnik 85 odsto kompanije Montenegro Stars u čijem je vlasništvu Splendid, a Žarko Radulović tek 15 odsto.
Inače stari hotel Splendid, ponos komunističkog doba, srušen je do temelja, a potom nanovo nelegalno sagrađen iako to nije bilo planirano privatizacionim ugovorom. Prije nego je privatizovan bio je pod zakupom kompanije Splendid hotels group iz Budve, koje nema u registru, i koja je u njega, dok ga nijesu preuzeli Rusi trebalo da uloži oko dva i po miliona eura. Zanimljivo je da je u izjavi koju je najprije dao tužilaštvu, a potom povukao, Žarko Radulović kazao da ima informacije da je Splendid napadnut zbog reketa od ,,dva i po miliona eura”. Prema prvoj verziji optužnice Boreta i Bigović podstrekivali su Kožara da napadima na Splendid natjeraju Žarka Radulovića da kuću Borete koja je procijenjena na 313 hiljada eura kupi za dva i po miliona eura.
Kompanija Splendid hotels group, koja je u trenutku privatizacije upravljala Splendidom, pojavila se i kao zaintersovani kupac za hotel, ponudivši oko dva miliona eura, navodeći da u cijenu računaju i ,,uloženi novac”. Ta kompanija kojoj je u evidenciji Privrednog suda, da li zbog promjene imena, nemoguće pronaći bilo kakve podatke imala je ugovor o zakupu, prema dokumentu Ekonomskog fakulteta do 2007. Zanimljivo – ta se kompanija pominje 2004. godine kada se prijavila za kupovinu pola miliona kvadrata zemljišta u Krimovici kod Budve. Odbijeni su, jer njihova ponuda nije bila blagovremena, nakon čega su tužili Komisiju za javne nabavke, ali ubrzo i odustali od tužbe. Ubrzo potom 2006. godine Svetozar Marović, visoki funkcioner DPS-a koji gospodari Budvom, a čija je porodica u poslovima sa porodicom Brana Mićunovića, baš na toj lokaciji Krimovica je prijavio 20 hiljada kvadrata koje ranije nije evidentirao, zbog čega je bio na meti kritike opozicije i civilnog sektora.
Marović je od devedesetih u Bordu direktora Budvanske rivijere koja je bila vlasnik Splendida. Željko Vorotović, inspektor koji je u objavljenoj zabilješci označen kao neko ko je stopirao Kartala da istražuje slučaj napada na Splendid označen je u medijima kao kadar Marovića. On je 2012. godine dobio drugi stan od Opštine Budva, zbog čega je negodovala lokalna opozicija. Saslušavan je u slučaju Zavala, povezanim sa porodicom Marović, zbog propusta da obavi inspekciju.
Za kupovinu Splendida, za šta se do sada nije znalo, bio je zainteresovan i klan Darka Šarića. Njegov saradnik Blažo Dedić i kompanija Maestraltours takođe se prijavila na tender. ,,Šarićev kartel je proizvod dilova ruske mafije i crnogorskog režima i imao je punu logističku podršku proruskih struktura u bezbjednosnim službama i režimima u obje države. Veze ruske mafije i djelova obavještajnih struktura sa režimom u Crnoj Gori je kulminirao izgradnjom hotela Splendid čiji je vlasnik šef KGB”, napisao je nedavno na svom FB profilu Nebojša Medojević poslanik DF. On za Monitor kaže da više izvora tvrdi da je upravo u Splendidu ugovaran veliki posao sa švercom kokaina koji je preko naših pomoraca vodio Darko Šarić.
Jasno je: Splendid je bio mjesto gdje su se ukrštali mnogi interesi i ogroman i sumnjivi kapital. Ko kome šta duguje, nije lako utvrditi.
Nakon napada na Splendid, Brano Mićunović, Đukanovićev partner još iz duvanskog posla, postao je ,,stalni gost Splendida”. Prema nekim izvorima tu stanuje. U obezbjeđenju hotela, pošto je Vučinić napustio to radno mjesto i nakon što je skrajnut iz policije a poslije ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, našao se Dragan Giga Zindović, usko povezan sa porodicom Mićunović, sa podebljim kriminalnim dosijeom. Njegov brat je Milan Zindović koji je jedan od osnivača firme Mićunovićeve kćerke.
,,Zašto su i mene i kuma skrajnuli i iz obezbjeđenja i iz policije, a na to mjesto postavili Zindovića, osobu sa takvim pedigreom, iz Mićunovićevog svijeta”, pita se Vučinić za Monitor. ,,Kako to da smo i ja i kum u istom trenu u policiji postali višak, pa je on skrajnut u Andrijevicu, a ja isto na sjever”. Vučinićev kum, takođe policijski inspektor, koji je radio u obezbjeđenju Splendida, sada je magacioner u Andrijevici.
Vučinić je optužio i Raja Božovića, bivšeg šef budvanske ANB, da je zabilješku dostavio direktno Branu Mićunoviću. ,,Božoviću sam pokazao zabilješku 20 dana nakon ubistva Šćekića, poslije čega je on o tome obavijestio Mićunovića. Ugrozio mi je život, dva mjeseca su me čuvali specijalci, a potom sam izgubio posao u policiji”, kaže Vučinić. Prema Vučinićevim tvrdnjama, visoki funkcioner MUP-a Mićo Orlandić informisan je o zabilješci još prije ubistva Šćekića, odmah pošto je o njoj obaviješten vlasnik Splendida Radulović. Orlandić o toj zabilješci ćuti, a nije pominjao ni tokom svjedočenja o ubistvu Šćekića. Monitor je probao da kontaktira Orlandića, ali ni preko SDP-a čiji je on funkcioner, nije se mogli doći do njega.
Slavica Šćekić, sestra ubijenog inspektora Slavoljuba Šćekića pozvala je javno Specijalno tužilaštvo da uzmu izjavu od Vučinića i Kartala. Ona je kazala da je ,,sve što Vučinić tvrdi tačno” i optužila Orlandića da ćuti iako zna sve detalje o bombaškim napadima na hotel Splendid. ,,Razlog zašto o tome neće da progovori, ne znam, ali pretpostavljam da je to strah od likvidacije. Na suđenju ubicama mog brata, Orlandić ništa nije rekao. Zar je strah od mafijaša jača od prijateljstva sa mojim bratom Slavkom?”
Ona je još ranije optužila državni i policijski vrh da stoji iza tog zločina i da su radili na njegovom zataškavanju.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Komentari
IZDVOJENO
FOKUS
KONGRES, REFORMA DPS-A I DRUGE BAJKE: Višestruki povratnik

Objavljeno prije
2 danana
21 Februara, 2025
Đukanovićev izbor za počasnog predsjednika DPS potvrđuje ono što znamo. DPS se nije reformisao, niti će uskoro. Ovo društvo ostaje rascijepljeno između vlasti koja je nastavila da masovno primjenjuje Đukanovićeve prakse, a njen dio da slavi susjednog autokratu, i opozicije u sve čvršćem Đukanovićevom zagrljaju. Koliko Đukanović bude rastao rašće i Vučićeva Crna Gora. To nije koalicija, već mnogo više. Hemija. Skoro sudbina
„Učinili ste mi veliku čast”, počeo je obraćanje bivši višedecenijski vođa DPS-a i Crne Gore, Milo Đukanović, na desetom Kongresu te stranke, održanom u nedjelju 16. februara, nakon što je izabran za počasnog predsjednika te partije. Nije bilo iznenađenih što je Đukanović dobio partijsku titulu, jer je novo rukovostvo DPS –a dvije sedmice uoči Kongresa saopštilo da će vođa biti predložen za tu poziciju. Ko je pažljivo pratio, bilo je i drugih znakova pored puta.
“To ne razumijem kao poštovanje samo prema meni. To razumijem i kao poštovanje prema učincima političke generacije sa kojom sam sarađivao i kojoj pripadam, generacije sa kojom sam nastojao, a vjerujem u značajnoj mjeri i uspio da doprinesem vrijednim ostvarenjima naše partije i savremene Crne Gore”, nastavio je Đukanović, nabrajajući svoje uspjehe (ulazak Crne Gore u NATO , otvaranje pregovora sa EU, 11 miliona investicija..) u gotovo identičnom redosledu kao njegov nasljednik, aktuelni lider DPS Danijel Živković dok je na Kongresu obrazlagao izbor Đukanovića za počasnog predsjednika. Živković je u svom govoru u nedjelju bio kritičan prema Zapadu, baš kao i Đukanović u nedavnom intervjuu za Al Džaziru, pa ponovo i na Kongresu. Živkovićev i Đukanovićev govor, potom okačeni na internet stranicu partije, svakako su zanimljivo štivo za stručnjake i vještake. Laički posmatrano, čini se da su napisani iz jedne glave.
Ni Đukanović ni Živković nijesu u svojim osvrtanjima na “istorijska dostignuća” prethodne političke generacije vidjeli nijednu grešku, osim, kako je to istakao Živković, zanemarivanja standarda građana. Nijesu primijetili da je dobar dio Đukanovićeve političke generacije i onih koji su rukovodili institucijama Đukanovićevog sistema, završio u ZIKS-u i pred sudovima: bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić, njegov zamjenik Saša Čađenović, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, vioski funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović, policijski inspektori, junaci skaj prepiski – Ljubo Milović, Petar Lazović, Ivan Stamatović, Ilija Vasović. Pa ministri Đukanovićevih vlada, Petar Ivanović, Milutin Simović, Predrag Bošković. Đukanovićev ekonomski guru Veselin Vukotić i menadžment iz Plantaža, Aleksandar Mijajlović, jedan od vlasnika Bemaxa….Podugačak je spisak. Da su mogli da prisustvuju Kongresu, rukovodstvo stranke moralo bi iznajmiti stadion.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
FOKUS
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije
1 sedmicana
14 Februara, 2025
Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče
U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).
„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.
Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.
Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.
Uz njih, u kapitalnom budžetu našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.
Konačno, tu su 22 projekta za koje su tenderi ugovoreni ili raspisani u toku prošle godine. Nije, ipak, precizirano da li se tim tenderima traže izvođači ili projektanti. Ta bi informacija ukazala na stepen njihove pripremljenosti za realizaciju. U svakom slučaju, iz dostupnih podataka proizilazi da je makar trećina novih projekata u kapitalni budžet uvršćena reda radi, sa priličnom izvjesnošću da se do kraja godine neće stići dalje od kamena temeljca. Možda ni do njega.
Među pomenutim projektima od izuzetnog značaja za državu izdvaja se Stambeni kompleks na Veljem brdu u Podgorici. Status posebnog taj projekat zaslužuje kako namijenjenim novcem tako i evidentnom nepripremljenošću. Stambeno-poslovni kompleks na Veljem brdu je, danas, tek nešto više od ideje koju su javnosti prezentovali premijer Spajić i ministar urbanizma Slaven Radunović. Izazvavši, tako, brojne nedoumice i kontroverze.
Za pripremne radove na izgradnji budućeg (?) naselja na Veljem brdu u kapitalnom budžetu namijenjeno je 10 miliona. To je jedna šestina ukupne vrijednosti projekta koja je, prema objavljenim podacima Parlamentarne budžetske kancelarije, procijenjena na 60 miliona eura. Prema onome što smo do sada čuli o tom projektu/ideji, stvarna vrijednost investicije morala bi biti višestruko veća.
Najvrijednija planirana investicija u ovogodišnjem kapitalnom budžetu je početak izgradnje druge dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice. Iako je za taj posao planirano 100 miliona (više od trećine kapitalnog budžeta ali i manje od 20 odsto planirane vrijednosti tog projekta), od poslanika vladajuće većine u Skupštini čuli smo da on, možda, neće biti započet do kraja godine. Kako je muštulugdžija bio Milan Knežević, predsjednik partije (NDP) iz koje dolazi aktuelna ministarka saobraćaja Maja Vukićević, upozorenje treba shvatiti za ozbiljno. Vladini zvaničnici se i dalje drže optimističkog scenarija, po kome će davno obećani radovi (paf-paf i ašov u zemlju, najavljivao je premijer još za lanjski septembar), početi krajem ljeta ili na jesen.
Knežević je u parlamentu problematizovao mogućnost da prošlogodišnji predkvalifikacioni tender za izvođača radova na drugoj dionici autoputa bude „poništen“. Zapravo zanemaren. Suštinski, to bi omogućilo da se na tenderu za izvođača prijave i kompanije koje nijesu učestvovale u predkvalifikacijama. Knežević je insistirao da EU i EBRD (Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj) na taj način pokušavaju favorizovati neke evropske kompanije na račun firmi iz Kine, Turske i Azerbejdžana. Samo nije pojasnio zbog čega bi Crnoj Gori, kao sufinansijeru tog projekta, smetala dodatna konkurencija na strani izvođača zahtjevnog i, iz ovdašnje perspektive, prilično skupog projekta. „Nama je EBRD kredibilan partner i treba da sarađujemo sa njom, ali pitanje ovog granta mi je vrlo nejasno“, kazao je Knežević, pa dodatno razradio: „ Kada vam neko daje pare on vam postavlja i neke uslove… Šta je u pitanju, vrijeme će pokazati. Ali se plašim da prije 2026. godine, ovom dinamikom, nećemo početi da gradimo tu dionicu.“
Eventualno odlaganje početka gradnje druge dionice autoputa nije jedini razlog zbog koga bi građani koji, „jedva čekaju da vide sve te projekte“, prema očekivanjima premijera Spajića, trebalo da se naoružaju strpljenjem.
Uzmimo za primjer izgradnju neophodnih škola i vrtića u Glavnom gradu. Duže od decenije slušamo kako su podgoričke škole prebukirane. Zato neke, poput Osnovne škole Milorad Musa Burzan, rade u pet smjena. Reklo bi se da su u Vladi prepoznali zlu priliku, pa krenuli da problem riješe. Ili koliko-toliko ublaže. U kapitalnom budžetu nailazimo na šest objekata obrazovanja koji će se graditi, odnosno rekonstruisati i nadograđivati uz pomoć kredita Evropske investicione banke. Gradiće se: Druga Gimnazija, osnovne škole na Zabjelu, u City kvartu i Karabuškom polju, a rekonstruisati i nadograditi vrtići na Zabjelu i Momišićima.
Isti objekti, istim redosljedom, uz istog sufinansijera, navedeni su i u kapitalnom budžetu za 2023. Prije nego počnemo klicati hvala vladi i aplaudirati skorom završetku radova – nije škola autoput da se radi duže od tri godine – nekoliko bitnih informacija. Prema Izvještaju o reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2023, koji je prošle godine uradila Državna revizorska institucije (DRI), procenat izvršenja planiranih radova na ovim školama i vrtićima iznosi – 0,00 odsto. U kapitalnom budžetu za prošlu godinu na istim objektima planirani su isti radovi, samo je njihova vrijednost podignuta sa nepune 3,5 na pet hiljade eura. I opet ništa.
Treća –sreća. Iste škole i vrtići na popisu, ista vrijednost planiranih radova (pet hiljada eura) i plan koji mora obradovati svakog dobronamjernog stanovnika Podgorice: od opredijeljenih pet hiljada eura, za konsultantske usluge, projekte i studije namijenjeno je, šest puta po 4.998 eura (tekući izdaci). Ostatak od dva eura ide na izdatke za kapitalne objekte.Do kraja godine valjda saznamo šta se to može sagraditi za dva eura. Ako se posao, ponovo, ne prenese u narednu godinu.
Za izgradnju i rekonstrukciju dječjih vrtića u Podgorici (četiri), Baru, Beranama, Bijelom Polju i Plavu u kapitalnom budžetu za ovu godinu umjesto nekadašnjih 3.451 euro sada je planirana investicija teška pet hiljada (kapitalni izdaci –dva eura). I tako sedam puta. Tu je i jedno iznenađenje: za izgradnju vrtića u City kvartu Vlada je u ovogodišnjem kapitalnom budžetu namijenila 105.002 eura. Na sto hiljada i jedan euro procijenjena je vrijednost neophodnih konsultantskih usluga, projekata i studija. Pet hiljada i jedan euro biće utrošeni pod stavkom izdaci za građevinske objekte. Eto, konačno, i jednog kamena temeljca. Ako opet ne iskrsne nešto preče.
I u zdravstvu ista priča. Planovi o izgradnji Univerzitetsko kliničkog centra u Podgorici i bolnice u Pljevljima našli su svoje mjesto još u kapitalnom budžetu za 2022, koji je u ime Vlade Zdravka Krivokapića, pripremio i u parlamentu branio tadašnji ministar finansija Milojko Spajić. Tender za izradu tehničke dokumentacije i izvođenje radova u Pljevljima raspisan je sredinom prošle godine. U ovogodišnjem kapitalnom budžetu za pljevaljsku bolnicu namijenjena su dva miliona. I jedan euro pride, valjda da ne zafali. Pošto je vrijednost radova za izgradnju i opremanje bolnice u Pljevljima procijenjena na 40 miliona, ovom dinamikom posao bi mogao biti završen za nekih 20 godina. Ako požure.
Podgorički Univerzitetsko klinički centar malo je komplikovanija priča. Procijenjena vrijednost 199 miliona, za ovu godinu opredijeljen milion. Namjena ista kao i prethodnih godina – konsultantske usluge, projekti, studije…
„Zakonom o budžetu Crne Gore za 2023. godinu planirani su radovi na ukupno 63 projekta“, navodi se u Izvještaju DRI o realizaciji budžeta za 2023, poslednjem koji imamo. „Bilo je ukupno 25 aktivnih projekata od kojih je 8 okončano, 17 su u toku, dok za 38 projekata za koje su planirani radovi nije bilo realizacije sredstava“. U međuvremenu, promijenili su se vlada i vladajuća većina, ali je praksa planiranja kapitalnog budžeta, izgleda, ista. Obećanja političara bila su i ostala jeftina roba.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
FOKUS
OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

Objavljeno prije
2 sedmicena
7 Februara, 2025
Dok se u polupraznom državnom parlamentu bez opozicije usvaja budžet, u Budvi su otvorena vrata za aranžman DPS-a sa dijelom tamošnjeg bivšeg DF, koji su za novog predsjednika budvanskog parlamenta iz redova Evropskog saveza glasali sa tri prsta
Desilo se gotovo sinhronizovano. Odblokirani su procesi u državnom i budvanskom parlamentu, iako opozicija i vlast nijesu zvanično sjeli za sto i postigli dogovor o prevazilaženju političke krize.
Šef parlamenta Andrija Mandić u ponedjeljak je izrekao mjeru od 15 dana udaljavanja većini opozicionih poslanika, čime je otvoren put za usvajanje budžeta i deblokiran parlament, koji opozicija od penzionisanja Ustavnog suda Dragane Đuranović krajem prethodne godine drži kao taoca. Neki opozicioni poslanici znak protesta zatvorili su put poslaniku PES-a Vasiliju Čarapiću do svoje kancelarije iz koje je htio da pokupi stvari, ali na tome se završilo. Sjednica državnog paralemnta naknadno je zakazana, a usvajanje budžeta je u toku.
Istovremeno, u Budvi je u ponedeljak izabran Petar Odžić iz Evropskog saveza za predsjednika tamošnjeg parlamenta. Tako je otvoren put da se u tom gradu formira vlast Budva naš grad Nikole Jovanovića, Evropskog saveza i Građanskog pokreta URA, uz podršku Demokratske partije socijalista. Budvanska sjednica je prošla u međusobnim uvredama Jovanovićevog krila bivšeg DF, koje se vezuje za gradonačelnika Budve iz Spuža Mila Božovića, i onog koje predvodi Mladen Mikelji, čija je centrala i dalje blok Andrije Mandića. Ipak, na tome se stalo.
Rezultat: dok se u polupraznom državnom parlamentu pripremao teren za usvajanje budžeta, u Budvi su funkcioneri Jovanovićeve stranke za Odžića glasali sa tri prsta. Navodno, svi su i dalje ljuti protivnici jedni drugima. Iako su gdje treba svi sa svima. Ljepota poroka.
Iako su procesi u državnom i budvanskom parlamentu odblokirani, sudeći po saopštenjima i izjavama predstavnika vlasti i opozicije, politička kriza i dalje traje. Izostao je zvanično definisan i potpisan sporazum opozicije i vlasti, iako se krajem prethodne sedmice činilo da bi mogao biti usaglašen i potpisan.
Na sjednici Kolegijuma predsjednika Skupštine predstavnici vlasti iznijeli su u petak prošle sedmice opoziciji ponudu za prevazilaženje aktuelne političke krize. Ta sjednica je prekinuta, kada je opozicija napustila salu, pa je nastavljena u ponedeljak ujutru, nakon ponovnog sazivanja Kolegijuma od strane Mandića.
Parlamentarna većina je u petak prošle sedmice izašla sa dokumentom pod nazivom Sporazum parlamentarne većine o prevazilaženju blokade Skupštine. U tom dokumentu, između ostalog je stajalo da će Skupština “konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i parlamentarne opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji (VK) za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstataciji prestanka funkcije sutkinji Ustavnog suda Crne Gore, Dragani Đuranović”, te da će sadržinu zahtjeva koji se upućuje VK usaglasiti po jedan predstavnik parlamentarne većine i parlamentarne opozicije. Sporazum je predviđao i da je mišljenje VK obavezujuće za Skupštinu, te da će se implementirati sedam dana od dostavljanja mišljenja.
Opozicija je saopštila da taj Sporazum ne donosi nikakve novine u odnosu na njihovu raniju poziciju i da je za njih neprihvatljiv. “Njihova namjera nije dijalog i kompromis već uslovljavanje”, poručili su.
U petak i tokom vikenda, dešavalo se ,izgleda, nešto iza kulisa. “ Spajić je htio dogovor, ali da Mandić nije dozvolio”, kazali su u ponedjeljak predstavnici opozicije, nakon što je Andrija Mandić posle kratkog kolegijuma Skupštine, izrekao petnestodnevnu kaznu izgnanstva iz skupštinskih klupa opozcionim poslanicima zbog blokade parlamenta. Opozicija je navodno imala pripremljen novi dokument, kao odgovor koji im je vlast ponudila krajem sedmice, koji su trebali da u ponedjeljak prezentuju u Skupštini.
DPS je naknadno saopštio da je predlog opozicije za rješavanje krize imao šest tačaka. Prva tačka – zaustavljanje procedura izbora sudije Ustavnog suda, uz usaglašeno obraćanje vlasti i opozicije Venecijanskoj komisiji u cilju pribavljanja mišljenja u vezi odluke Ustavnog odbora od 17. decembra 2024. godine. Do dobijanja mišljenja VK , opozicija je tražila da se omogući rasprava o Predlogu zakona o budžetu i povezanim zakonima, ali da se osim toga parlament ne sastaje do izjašnjenja VK. Prema verziji opozicije, mišljenje VK bi se takođe implementiralo nakon sedam dana od dobijanja. Tražili su i potpisivanje političke platforme između vlasti i opozicije kojom se parlamentarne stranke obavezuju da, bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa, neće predlagati rješenja koja dijele javnost, uključujući izmjene Ustava i Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Skupština je tokom sedmice krenula sa usvajanjem budžeta, a na dnevnom redu su i brojni drugi zakoni. Nakon što je poslanicima opozicije izrekao sankcije, Mandić je saopštio da “crnogorska javnost zna da parlamentarna većina nastupa jedinstveno prema opoziciji”, i da je toj većini “neprihvatljivo da neko iz opozicije pravi parcijalne dogovore s bilo kojim dijelom parlamentarne većine”, te da to moraju da znaju kolege iz DPSa. Tako je i šef parlamenta zvanično potvrdio da mu se nijesu dopali neki razgovori o rješavanju političke krize koji su se odigravali mimo njega.
On je kazao da je postojao, kako se izrazio, mali, lukavi, dječački plan opozicije. “Postojao je plan da će naći kolege iz PES-a, pa s njima napraviti poseban dogovor na štetu ostatka parlamentarne većine…Oni koji su to osmišljavali su mnogo naivni”, zaključio je.
Zvanično, PES tvrdi da opozicija nije htjela dogovor. “ PES je u petak ponudio konkretan sporazum opoziciji. Tada smo vidjeli možda i neke signale, da su oni možda raspoloženi da postignu sporazum. Međutim, juče (ponedeljak) smo bez ikakvog objašnjenja dobili informaciju da opoziciji nije prihvatljivo da idemo na Venecijansku komisiju…”, saopštio je poslanik PES-a Vasilije Čarapić. „U međuvremenu je Vlada kao znak dobre volje za dijalogom, a na prijedlog opozicije sa prethodnog Kolegijuma promijenila zaključak o održavanju sjednice Skupštine opštine Budva. Umjesto da to bude korak ka usaglašavanju stavova, dobili smo bez obrazloženja javno saopštenje parlamentarne opozicije da im je Sporazum parlamentarne većine neprihvatljiv” . Čarapić je pozvao opoziciju da se vrate za pregovarački sto, da nastave dijalog.
“Dijalog je da i jedna i druga strana imaju prijedlog, pa da se pokuša naći rješenje. Ja bih volio da ostanete pri onome što ste pričali u petak”, replicirao mu je lider Evropskog saveza Boris Mugoša. On je kazao da je „ovo bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je pripremljen odavno”. Mugoša je kazao da je u petak, “kad je jedan subjekt vlasti davao naznake da je dogovor moguć, Mandić naprasno prekinuo kolegijum”.
Nastavljeno je ratovanje saopštenjima. IZ PES-a su pozvali opoziciju da se vrati konstruktivnom djelovanju. Saopštili su da je neprihvatljivo uslovljavanje iz predloženog Sporazuma opozicije, da se nakon više od mjesec dana blokade, dodatno uspori dinamika rada Skupštine.
“U potpunosti shvatamo žal Pokreta Evropa sad (PES) što im je vođa parlamentarne većine Andrija Mandić poražen u Budvi i što on i Vučić nijesu uspjeli da “reše” Budvu, kako je to Vučić obećavao svojim plaćenicima u Crnoj Gori. Prvi naredni grad u kojem će Mandić i Vučić doživjeti poraz je Nikšić, a onda ćemo vas ubrzo i na parlamentarnim izborima poslati u političku prošlost”, uzvratili su iz Demokratske partije socijalista.
Dok iz opozicije stižu sinhronizovani glasovi da je Mandić preuzeo kormilo nad parlamentarnom većinom, i to vide kao ključni problem u nemogućnosti rješavanja aktuelne političke krize, dio opozicije kao da ne vidi da kormilo onog praznog dijela parlamenta drži DPS, u koji se, kako je najavio lider te partije, kao počasni predsjednik uskoro vraća Milo Đukanović. Živković ne da nije napravio otklon od Đukanovićevog nasljeđa, nego mu odaje slavljeničku počast. Pod tim kormilom pokušava se blokirati Ustavni sud, koji da bi bio blokiran, naravno mora ostati partijski. Tako se blokira i evropski put.
Naravno i da je Mandićev dio parlamentarne većine koji na dnevni red uporno stavlja identitetske teme, odvlačeći Crnu Goru od evropskog puta. Rezolucija o Jasenovcu, koju su podržali i poslanici PES-a i Demokrata, već je Crnu Goru koštala dobrosusjedskih odnosa. Veze Vučića i njegovog krila u Crnoj Gori mogle bi je koštati još više. PES i Demokrate se pred Mandićevim naletima uglavnom povlače.
Ukoliko glas Đukanovića bude glas opozicije, a glas Mandića, glas vlasti, Crna Gora će biti daleko od Evrope. Zarobljena u bespuću svoje prošlosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
Kolumne

Novi broj


ODJECI SASTANKA TRAMPOVIH I PUTNOVIH TIMOVA O UKRAJINI: O diktatorima i ljudima

Odisej u Gazi

SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
Izdvajamo
-
Izdvojeno4 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
Izdvojeno4 sedmice
ZAPOČETA PRVA FAZA PRIMIRJA NA BLISKOM ISTOKU: Težina mira
-
Izdvojeno4 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS4 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno4 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre
-
INTERVJU4 sedmice
ANDRIJA RAŠOVIĆ, REDITELJ: U svaki segment predstave utkana je ljubav i iskrenost