MONITORING
Mafija opet lomi državu

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Mučna sudanija oko tragičnog događaja – ubistva hrabrog policijskog inspektora koji je vodio najkrupnije istrage – nastavlja se u izvedbi vrha domaćeg pravosuđa. Šefica sudske vlasti, Vesna Medenica, te vicepremijer i ministar pravde Duško Marković – oboje članovi Sudskog savjeta, instance koja bi trebalo da nadgleda zakonitost rada sudija – obaviješteni su da je postupajuća sutkinja Specijalnog vijeća Višeg suda u Podgorici Slavka Vukčević u pismenoj presudi za ubistvo Slavoljuba Šćekića (predmet Ks. br. 4/10) napravila omašku prilikom kucanja presude. Vijeće sutkinje Vukčević je 9. maja ove godine Ljubu Bigoviću, Saši Boreti, Ljubu Vareniki Vujadinoviću i Milanu Čili Šćekiću odrezalo po 30 godina zatvora za organizovanje i učešće u ubistvu Slavoljuba Šćekića, pokušaj reketiranja i bombaške napade na budvanski hotel Splendid. Kao direktni izvršilac ubistva označen je Čila Šćekić, pomagač mu je bio Vujadinović, dok su Bigović i Boreta u presudi kvalifikovani kao organizatori grupe koja stoji iza ubistva (teško ubistvo u podstrekivanju) i bombaških napada. Njihov ortak, Alen Kožar, osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od 6 godina i 10 mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilištu hotela Splendid.
Presuda Ks-br 4/10 je pismeno (na preko 300 strana) dostavljena strankama 21. jula. U njoj sutkinja Vukčević u jednom dijelu nije navela Čilu Šćekića i tačan naziv djela za koje je osuđen; Alenu Kožaru je pripisano teško ubistvo, iako je tužilac od te kvalifikacije odustao a Kožar u krajnjem osuđen samo za bombaške napade.
Na scenu je stupio jedan od advokata odbrane, Dragoslav A. Ognjanović iz Beograda, inače zastupnik Saše Borete, alarmirajući visoke adrese: Markovića i Medenicu. Njegova ideja je bila da se, pozivajući se i na propuste u dijelu za Čilu Šćekića i Kožara, obori kompletna presuda sutkinje Vukčević, uključujući i osuđujuće inkriminacije protiv njegovog klijenta Borete – koje su valjano napisane.
Razmotrimo o čemu se radi. Advokat Ognjanović se obratio vicepremijeru i ministru Dušku Markoviću, emeritusu tajne službe, koji se o navodnim propustima u slučaju presude Ks-br 4/10, duboko zabrinutim tonom reformiste pravosuđa, oglašava 21. septembra. „Sa tim sam se prvi put upoznao preko predstavke advokata i to proslijedio predsjednici Vrhovnog suda i Sudskom savjetu”, kazao je Marković i objasnio da je „zaključak sjednice Sudskog savjeta kako je bilo propusta; ako su napravljene greške, mjere su jasne”.
Slično je istog dana u javnosti nastupila i Medenica. Dodala je da su ispred Sudskog savjeta „uputili na predsjednika Višeg suda da preispita slučaj, odnosno, odredi se prema sadržini pritužbe na način što će, ukoliko utvrdi da su napravljeni propusti koji ukazuju na nestručnost, staviti zahtjev za razrješenje pomenutog sudije”.
Tokom septembra su održane dvije sjednice Sudskog savjeta (10. sjednica od 9. septembra i 11. od 19. septembra), ali u objavljenim saopštenjima niti jedna tačka dnevnog reda se nije odnosila na razmatranje postupanja sutkinje u predmetu Ks.br. 4/10. Na 11. sjednici je pod osmom tačkom dnevnog reda razmatran samo zahtjev Slavke Vukčević za prestanak njene sudijske funkcije zbog naimenovanja za notarku.
Nakon što su Marković i Medenica u javnosti izašli sa kvalifikacijama i objavom zahtjeva da se u matičnom sudu preispita rad sutkinje Vukčević, oglasio se i predsjednik Višeg suda Mušika Dujović. On je odbio da postupi po zahtjevu Markovića i Medenice i pokrene postupak protiv Slavke Vukčević. „Što se tiče kvaliteta i zakonitosti ove presude, kao i rješenja o ispravci presude, odnosno propusta u izradi istih, o tome će se izjasniti Apelacioni sud Crne Gore”, saopštio je Dujović.
Iz dopisa Mušike Dujovića V-Su.br. 215/11 od 21. septembra doznajemo da je sutkinja Vukčević još 31. avgusta donijela posebno rješenje kojim „ispravlja nepravosnažnu presudu Ks.br. 4/10 od 9. maja 2011. godine, na način što se u obrazloženju presude na strani 300. u šestom i sedmom redu odozgo, izostavljaju riječi teško ubistvo iz čl. 144 st. 1 i 4 Krivičnog zakonika i izazivanje opšte opasnosti iz čl 327 st. 3 u vezi 1 Krivičnog zakonika, i u devetom; desetom i jedanaestom redu odozgo riječi prinuda u pokušaju iz čl. 165 st. 4 u vezi st. 1 u vezi čl. 20 Krivičnog zakonika, izazivanje opšte opasnosti u produženom trajanju iz čl. 327 st. 3 u vezi st. 1, a u vezi čl. 49 Krivičnog zakonika” .
Opis citiranih ispravki odgovara navodima o ,,nepreciznostima” presude koje su dramatično i uglas potegli Marković i Medenica a da prethodno nijesu provjerili da li su one od 21. jula, dana dostavljanja pismene presude strankama, u međuvremenu ispravljene – za šta postoji uredan pravni osnov na način kako je precizirano čl. 380 Zakona o krivičnom postupku.
Što nam sve navedeno govori? Najprije, da Vesna Medenica po drugi put, na sličan način, pokušava da obori prvostepene presude u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića. Naime, 7. avgusta 2009, po izricanju prve prvostepene presude u ovom predmetu, tadašnji postupajući sudija Lazar Aković bio je, kako je javno tvrdio, izložen pritiscima Vesne Medenice, predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta.
Nakon što je Boreti i drugovima odrezao ukupno 115 godina robije, Aković je preko narečenog Mušike Dujovića ,,u četiri oka” dobio poruku da se sastane sa Medenicom. Svrha sastanka je bila ,,da popričam sa njom ili da podnesem ostavku”, objasnio je Aković. Dujović je tada Akoviću navodno kazao i kako je ,,pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za moju smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje”.
Aković je odbio kontakte sa Medenicom, pa je 9. septembra 2009. Dujović Medeničinom Sudskom savjetu predao inicijativu za Akovićevo razrješenje, navodno je ,,nesavjesno radio svoj posao” u procesu za ubistvo inspektora Šćekića. Slično sutkinji Vukčević i Akoviću su onomad pronašli ,,grešku u prekucavanju” presude.
Medenica zakazuje sjednicu Sudskog savjeta za neradan dan (subota, 3. oktobar 2009) kada se i donosi odluka o prihvatanja prijedloga za Akovićevo razjašnjenje. Mada čl. 69 Zakona o Sudskom savjetu ne navodi da se sudija protiv koga je pokrenut postupak razrješenja automatski suspenduje, Sudski savjet je odlučio da sa Akovićem postupi na taj način.
Par sati nakon odluke Sudskog savjeta je povučeno policijsko obezbjeđenje sudiji Akoviću, premda su ANB (Duško Marković tada bio njen direktor) i Uprava policije u svim službenim procjenama dotad izričito tvrdili da su ugroženi životi i Akovića i njegove porodice zbog suđenja u predmetima organizovanog kriminala.
Nakon što je shvatio da je ,,žrtva kafkijanskog procesa”, Lazar Aković je 23. oktobra 2009. podnio ostavku, jer je, kako je ispričao izvještaču Monitora, ,,odluka donešena, pojavio se ja ili ne pojavio na Sudskom savjetu”.
Sve ono što se kasnije odigravalo u istom predmetu, po žalbama na Akovićevu presudu, zanimljiv je i mračan sinopsis kadrovskog uticaja Medenice i sudije Radula Kojovića, njenog zamjenika i u Vrhovnom sudu i u Sudskom savjetu, na rad sudstva u jednom od najosjetljivijih predmeta. Rad po žalbama na Akovićevu presudu (u svojstvu sudije-izvjestioca) dobio je Dragutin Čolaković, sudija Apelacionog suda koji je imao porodične i lične razloge da bude zahvalan Medenici. Naime, prethodnom odlukom Sudskog savjeta od 17. jula 2009, potpisala Medenica, Ana Čolaković, kćerka sudije Čolakovića, postala je sutkinja i dobila posao u Osnovnom sudu u Nikšiću.
No, to nije od Medenice bilo sve, jer je odlukom Sudskog savjeta 29. decembra 2009. Zoran Smolović, dotadašnji sudija Ustavnog suda, hitno ,,degradiran” na dužnost sudije Apelacionog suda. Sudija Smolović je kum narečenog Radula Kojovića.
Uslijedila je i nova odluka Medenice preko Sudskog savjeta: upravo je Dragutin Čolaković 8. februara 2010. nagrađen imenovanjem za predsjednika Apelacionog suda. Akovićevu presudu od preko 300 strana i sudske spise na preko 1.000 stranica prepušta novom sudiji-izvjestiocu: narečenom Smoloviću.
I nevjerovatno, ali istinito, za svega nešto više od tri i po neđelje, sudija-izvjestilac Zoran Smolović je apsolvirao onolike spise iz presude, pa je 4. marta 2010, na sjednici Vijeća Apelacionog suda – predsjedavao Dragutin Čolaković – srušena Akovićeva presuda; navodno, nije bilo dovoljno dokaza za donošenje zaključka da je ubistvo Slavoljuba Šćekića izvršilo zločinačko udruženje na ogranizovan način….
Apelacioni sud, kojim i dalje predsjedava Dragutin Čolaković, sada će u drugostepenom postupku da odlučuje o istom predmetu…
Hronologija
9, 21. jun i 12. jul 2005. Eksplozije na gradilištu luksuznog hotela Splendid. Na čelu istrage Slavoljub Šćekić, načelnik Uprave policije za opšti kriminal; prethodno angažovan na rasvjetljavanju smaknuća Gorana Žugića i Darka Raspopovića.
30. avgust 2005. Inspektor Šćekić sa 19 hitaca mučki ispaljenih u leđa ubijen ispred porodične kuće u Podgorici.
14. i 16. februara 2006. Po mnogima ključne iskaze specijalnoj tužiteljki dao Žarko Radulović, suvlasnik Splendida; međutim, iskaze kasnije na suđenju opovrgao.
16. februar 2006. Uhapšeni Bigović, Vujadinović, Danica Vuković, Dušanka Vujović. U ZIKS-u od ranije bili Vuk Vulević, Kožar i Boreta; Čila Šćekić u bjekstvu.
21. februar 2006. Specijalna tužiteljka Stojanka Radović podnosi zahtjev za sprovođenje istrage protiv Bigovića, Borete, Kožara, Vujadinovića, Čile Šćekića, Vulevića…
28. februar 2006. Zaštićeni svjedok, pritvorenik u ZIKS-u, Zoran Bohum Vlaović, istražiteljima nudi informacije; navodno, Boreta mu se u zatvoru povjerio o tome kako je organizovano ubistvo Slavoljuba Šćekića, što je posvjedočio i na suđenju.
26. mart 2006. Prvo ročište u Višem sudu.
7. avgust 2009. Postupajući sudija Lazar Aković osudio Boretu, Bigovića i Vujadinovića na po 30 godina zatvora. Čila Šćekić oslobođen je optužbe za ubistvo, osuđen na tri godine zatvora zbog zločinačkog udruživanja; Kožar dobio 20 godina…. presude se odnose na zločinačko udruživanje – nema presude za izvršioca ili izvršioce ubistva.
23. oktobar 2009. Lazar Aković, nakon što ga je Sudski savjet suspendovao i pokrenuo postupak razrješenja, podnosi ostavku na dužnost sudije.
4. mart 2010. Apelacioni sud ukida Akovićevu presudu.
9. mart 2010. Predmet dodijeljen sutkinji Slavki Vukčević.
19. jul 2010. Počelo ponovljeno suđenje, tužbu i dalje zastupa Stojanka Radović, sada kao zamjenica specijalne tužiteljke.
17. decembar 2010. Sedmorica advokata optuženih na konferenciji za štampu teško optužili Stojanku Radović.
26. januar 2011. Apelacioni sud odbio zahtjev odbrane da se iz spisa predmeta izdvoje iskazi svjedoka Zorana Vlaovića u istrazi i na glavnom pretresu i naložio izdvajanje samo nekih od svjedočenja Žarka Radulovića.
15. i 16 mart 2011. Završne riječi tužilaštva i odbrane.
17. april 2011. Čila Šćekić uhapšen u Amsterdamu.
9. maj 2011. Vijeće sutkinje Vukčević izriče presude na ukupno 120 godina robije; za razliku od Akovićeve presude, nema inkriminacije o zločinačkom udruživanje, nego za podstrekivanje i izvršenje teškog ubistva.
27. maj 2011. Iz Holandije izručen Čila Šćekić…
Vladimir JOVANOVIĆ
Komentari
IZDVOJENO
Izdvojeno
VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

Objavljeno prije
4 danana
7 Marta, 2025
Joanikije Mićović je nakon izbora za mitroplita ostao vjeran ideji i srpskog i ruskog sveta. Od šestorice arhijereja potpisnika pisma, kojim su dali podršku studentima u Srbiji, Joanikijev potpis je izazvao najviše iznenađenja, kako kod javnosti, tako i kod beogradskih vlasti
Kako raste nervoza srbijanskog režima zbog studentskih protesta u zemlji i povećanja uloga i tenzija u Bosni, usljed protivustavnih mjera vlasti u Banja Luci, dio arhijereja Srpske crkve (SPC) je opet javno oponirao beogradsku centralu (i svjetovnu i duhovnu). Mitropoliti njemački Grigorije Durić, crnogorski Joanikije Mićović, žički Justin Stefanović, hercegovački Dimitrije Rađenović i episkopi zapadnoamerički Maksim Vasiljević i istočnoamerički Irinej Dobrijević uputili su krajem februara otvoreno pismo javnosti. Reakcija je uslijedila nakon “različitih optužbi na račun studenata” režimskih medija ali i “crkvenih velikodostojnika…i putem zvaničnih glasila SPC”. Šestorica su pozvala na “poštovanje studenata i njihove pravedne i dostojanstvene borbe, kao i na odgovorno izražavanje i izveštavanje”. Usprotivili su se njihovom “dehumanizovanju”, “ponižavanju”, “stavljanju u kontekst ‘obojene revolucije’“ i “srpskih ustaša“. Studentima je epitet “ustaša” stigao nekoliko dana ranije sa portala Eparhije kruševačke u kojoj stoluje, režimu odani, David Perović. U svom tekstu mitropolit David je podržao tezu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da je studentski protest zapravo „obojena revolucija“. U tvrdio je da studenti imaju mentore “koji ih obučavaju kako da postanu ‘srpske ustaše’ i novi zlodusi Lubjanke (sjedište zloglasnog KGB-a ispod koga je i zatvor)“.
Mitropolit David je slovio za nasljednika Amfilohija Radovića kao kandidat Vučića i Irineja Bulovića, moćnog episkopa bačkog i uzdanicu Kremlja. Vlada premijera Zdravka Krivokapića nije bila za to rješenje i, uz lobiranje pojedinih uticajnih zapadnih ambasadora kod Vučića, ishodovano je da Joanikije preuzme Mitropoliju crnogorsko – primorsku (MCP). Vučić i Patrijaršija su ukinuli Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, uklonili mitropolitu titulu arhiepiskopa cetinjskog i sve ostale oblike autonomije koje je Amfilohije posljednjih godina počeo omeđavati u odnosu na Beograd i Vučića. Vučićev odboj prema Joanikiju je dodatno pojačan njegovim odbijanjem da predsjedniku Srbije dozvoli održati govor na sahrani u Podgorici budući da je za života s Amfilohijem bio u lošim odnosima. Vučić je javno negirao da je tražio da govori. Monitor je tada pisao da je imao uvid u brojne tekstualne poruke savjetnika predsjednika poslatih Joanikijevom najbližem okruženju u kojima se, maltene prijeteći, insistiralo da se Vučiću da riječ.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja

Objavljeno prije
4 danana
7 Marta, 2025
Za ozbiljan, zahtjevan i vrlo odgovoran posao, rad Odbora je oročen na tri mjeseca, sa mogućnošću produženja od 15 dana. Kako će se u tako kratkom roku uraditi ono što nova vlast nije uspjela za posljednje četiri godine, ostaje da se vidi. Za sada javnost nije detaljnije obavještena ni o načinu njegovog rada
Za šefa Anketnog odbora koji će se baviti istraživanjem politički motivisanih ubistava i napada na novinare i intelektualce iza kojih navodno stoje policijski službenici poznati kao Crne trojke,
Demokratska partija socijalista (DPS) predložila je šefa svog poslaničkog kluba Andriju Nikolića.DPS je to učinio nakon što im je predsjednik parlamenta Andrija Mandić uputio dopis u kom je naveo da imaju pravo da, kao najjača opoziciona stranka, predlože da čelnik odbora bude jedan od njihova dva člana tog tijela. Za drugog člana predložili su poslanika Oskara Hutera.
Iz DPS-a su razjasnili da pristanak da učestvuju u radu anketnog odbora ne znači povratak redovnom radu u Skupštini. Ponovili su svoj stav da je formiranje Anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija. Pojašnjavaju da su se za učešće u radu odlučili da ne bi ostavljali prostor manipulacijama da nemaju političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključe u razgovor o događajima koji će biti u fokusu rada ovog parlamentarnog radnog tijela.
Odgovornost za nepočinstva čelnika ove partije tokom trodecenijske vladavine još uvijek nije institucionalno utvrđena.
Mandić je ranije najavljivao da će to tijelo voditi poslanik opozicione Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin. Opozicija je poručivala da neće učestvovati u radu odbora ako ga Dobričanin bude vodio, uz opasku da on kao i njegova partija nijesu opozicioni već su dio vlasti.
Pet članova anketnog odbora biraće Administrativni odbor iz opozicije, a pet iz vladajuće većine.
Odluku o formiranju Anketnog odbora Skupština je donijela 20. februara – bez prisustva opozicije i rasprave. Najavljeno je da će se odbor baviti istragama slučajeva ubistva nekadašnjeg saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića i bivšeg urednika lista Dan Duška Jovanovića, policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, te o slučajevima napada na novinareTufika Softića, Oliveru Lakić, Željka Ivanovića, torturom u slučajevima Orlov let i Lim…
Mandić je otvarajući ove bolne teme poručio da se ne radi o političkoj priči niti prostoj proceduri već o „istorijskoj odluci“. Obećao je i rezultate kojima će se Crnoj Gori vratiti dostojanstvo.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak

Objavljeno prije
3 sedmicena
21 Februara, 2025
Premijeru Spajiću ponovo je zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone
Jednonedjeljni bojkot najvećeg trgovinskog lanca u Crnoj Gori (Voli), uz brojne polemike koje je izazvao, doprinio je makar jednom: proširio se fokus priče o previsokim cijenama i maržama u maloprodaji. Sada se, makar uz manjak preciznih podataka, pažnja pomjerila i na proizvođačke cijene, domaće i uvozne, marže uvoznika i veletrgovaca i, konačno, na poziciju države u lancima snabdijevanja i podjeli zarade ostvarene u razlici između proizvodne i prodajne cijene.
Zanimljiva je pozicija države, odnosno Vlade, u aktuelnom sukobu kupaca nezadovoljnih previsokim cijenama i trgovačkih lanaca stiješnjenih, kako tvrde, visokim troškovima nabavke i velikim državnim dažbinama. Ako bi zbog bojkota potrošača ili iz nekih drugih razloga koji sada nijesu vidljivi ni na horizontu, maloprodajni lanci značajnije snizili svoje cijene, zadržavajući profit od nekih tri odsto (zvanični podaci), država bi se našla u ozbiljnim finansijskim problemima.
Prema računici koju nam je predočio Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga, Vlada je prošle godine na ime poreza na dodatu vrijednost (PDV) prihodovala 1,22 milijarde eura. Još 370 miliona donijela joj je naplata akciza, dok je na ime poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije u državnu kasu ušlo još 60 miliona. Ukupno, 1,65 milijardi eura ili, približno, dvije trećine budžetskih prihoda.
Vlada očekuje da će se tokom ove godine, na ime istih prihoda, u državnu kasu sliti makar 200 miliona više. Uslov za ostvarenje tih planova je da potrošnja nastavi da raste a da cijene ne budu bitno niže od aktuelnih. U suprotnom, mrka kapa za državnu kasu. A možda i za neke od onih koji se iz nje finansiraju preko isplate plata, penzija, ugovora o djelu, izvođača kapitalnih investicija… Samo bi zajmodavci zadovoljno trljali ruke.
Međutim, računica ima i drugi dio. Vuković pomenutih 1,65 milijardi državnog prihoda od PDV-a i akciza stavlja u srazmjeru sa ličnom potrošnjom građana koja, prema podacima Monstata, iznosi 5,5 hiljada eura godišnje (u prosjeku). Rezultat kaže da više od 30 odsto te potrošnje završi u državnoj kasi. Preciznije, da svaki stanovnik Crne Gore, plaćajući PDV i akcize tokom svakodnevnih kupovina, u državnu kasu tokom godine proslijedi, u prosjeku, 1.800 eura. “Proizilazi da država ima veću maržu od trgovinskih lanaca”, zaključuje osnivač Fideliti konsaltinga.
Tih 1.800 eura predstavljaju iznos identičan sa tri minimalne neto zarade. Proizilazi pride, pošto se Monstatova računica o prosječnoj ličnoj potrošnji ne odnosi samo na građane koji imaju redovna primanja (plate ili penzije), već i na one bez njih, da zapošljeni i penzioneri, preko modela oporezivanja potrošnje svih članova njihovog domaćinstva, državi daju još veći dio ličnih prihoda.
Otud je konstituentima vladajuće većine jasno da, uz postojeće troškove života, njihov rad ne može dobiti prelaznu ocjenu. Posebno kada je najveći dio priče o uspjesima Vlade Milojka Spajića zasnovan na tvrdnjama da je, povećanjem plata i penzija, značajno povećan standard građana Crne Gore. Dok svaki odlazak u trgovinu tu priču dovodi u pitanje.
Zato nam sada izgleda kako su uhvaćeni u tamnom vilajetu vlastitog populizma. Utiču li svojim odlukama na pad cijena u maloprodaji imaće zadovoljnije građane ali će u državnoj kasi faliti još više novca za plaćenje sve većih obaveza. Na drugoj strani, nastavi li se dalji rast troškova života – kao što to obećava i najavljena stopa ovogodišnje inflacije od oko četiri odsto (pokazalo se da cijene hrane u Crnoj Gori rastu brže od zvanične stope inflacije) – imaće sve nezadovoljnije građane/glasače. Šta god urade, neće biti bez glavobolje. Ni oni ni mi.
Da se vratimo cijenama. I pomalo neobičnoj situaciji u kojoj nam se vlasnik najvećeg maloprodajnog lanca u Crnoj Gori Dragan Bokan žali na činjenicu da je “sve poskupjelo”, premijer podržava bojkot trgovina, dok resorni podpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj ubjeđuje javnost da je akcija limitirane cijene “ubjedljivo uticala na stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica, kao i na ukupnu nisku stopu inflacije”. Pa na šta se to onda, i kome, žalimo?
Prema podacima Monstata, cijene hrane u Crnoj Gori povećane su u periodu od 2021- 2024. za 41 odsto, znatno više od ukupne inflacije koja je, u istom periodu, iznosila 30,5 odsto. Najviše su, prema tim podacima, poskupjeli mlječni proizvodi i jaja (blizu 50 odsto) pa meso (skoro 40 odsto), dok su najmanje porasle cijene voća (21,5 odsto).
Rast cijena hrane je globalna pojava, dok su pandemija i rat u Ukrajini, pokazalo se, glavni izgovori. Međutim, prema izvještaju Oksfama iz 2023, koji nosi naslov Profitiranje od bola, na tome skoku cijena ekstremno je profitiralo”samo četiri do šest” dominantnih firmi koje, zaključili su, globalno kontrolišu svaki aspekt prehrambene industrije, od proizvodnje poljoprivrednih mašina do izrade farmaceutskih proizvoda za životinje. U tom izvještaju piše kako su baroni hrane „maksimalno iskoristili sveobuhvatne krize kako bi još jače stisli svaku kariku u industrijskom lancu ishrane”, dok su time, uz potrošače, podrivena i “prava seljaka, malih zemljoposjednika, ribara i stočara koji proizvode hranu za svoje zajednicee”. Na drugoj strani, ti su baroni hrane uvećavali svoje bogatstvo, između 2020. i 2022. godine, za milijardu dolara na svaka dva dana.
Jedina moguća odbrana od te pošasti je domaća proizvodnja hrane. A ona je u Crnoj Gori – u padu. Pride, kada uvoznicima dozvole da ubiju proizvodnju neke poljoprivredne kulture, ovdašnje vlasti zadrže uvedene carine. Da krajnji potrošači, prilikom kupovine uvezenih proizvoda, još jedan dio svog novca proslijede državi. Na jedan takav slučaj podsjetio je Nik Đeljošaj. Nakon konstatacije Miloša Vukovića (Reflektor, TV Vijesti) da smo 2019. mogli da kupimo gajbu domaćeg paradajza za 1,5 euro, a sada za te pare ne možemo kupiti ni jedan kilogram, Đeljošaj je najavio da će Vlada, pošto domaće proizvodnje paradajza više nema (besmisleno je proizvoditi gubitke) razmotriti mogućnost ukidanja postojeće carine od 30 euro centi po kilogramu.
Potpredsjednik Vlade dodatno nas je obradovao najavom mogućeg smanjenja stope PDV-a na voće i povrće. I ta najava je iznuđena, pošto je ovdašnja javnost od trgovaca saznala da su stope PDV-a koje se u Crnoj Gori obračunavaju na voće, povrće i ribu preko četiri puta veće od onih u Hrvatskoj, kao najbližoj članici EU (21 naspram pet odsto). Opet, ta nas najava vraća na postavljeno pitanje: kolike gubitke u prihodima ovogodišnjeg budžeta Vlada smije sebi dozvoliti a da to ne proizvede potrebu dodatnog i neplaranog zaduženja?
Iz Volija pod bojkotom dobili smo i podatak da približno 900 proizvoda sa njihovih rafova u svojoj cijeni, uz PDV, sadrži i dodatne državne namete (carine, akcize) koji utiču na konačnu cijenu proizvoda. Država na te prozivke uglavnom ćuti, baš kao i ostali trgovinski lanci koji se, valjda, nadaju da se neće naći pod bojkotom ukoliko budu dovoljno tihi. I, eventualno, prošire katalog proizvoda na cjenovnim akcijama.
Sa aktuelnom skupoćom nije se tako lako izboriti.
Analiza Ekonomskog fakulteta u Podgorici, urađena prošle godine na inicijativu Privredne komore, pokazala je da su marže uvoznika i veletrgovaca slične ili čak veće od onih koje se zaračunavaju u maloprodaji. Dok im je ostvarena profitna stopa znatno veća. Prema tim podacima, prosječna bruto marža uvoznika, distributera i veleprodavaca u 2021. godini iznosila je 19,92 odsto, u 2022. – 19,48, a u 2023. godini je narasla na 23,54 odsto. Paralelno, rasla je čista zarada koja je u svakoj od analiziranih godina bila značajno veća od stopa profita kod maloprodajnih lanaca. Prosječna profitna neto marža uvoznika i distributera u 2021. godini iznosila je 3,62 odsto, u 2022. bila je 3,34 odsto da bi u 2023. narasla na 5,6 odsto, konstatuje se u Analizi.
Rasle su dakle: nabavne cijene, troškovi transporta, povećale su se marže uvoznika i veleprodavaca, država je dosljedno ubirala svoj dio kolača, a ponegdje dodala i nove namete. Vlasnici maloprodajnih lanaca su, uglavnom, zadržali ili donekle smanjili svoje marže ali im je to, zbog većih cijena, donosilo veći prihod i profit.
“Glavni razlog rasta cijena prehrambenih proizvoda u periodu 2021-2023. godine je povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, dok je povećanje marži kod velikih trgovaca izazvano rastom bruto troškova za zarade koji je u 2024. u odnosu na 2021. godinu bio veći prosječno za 42 odsto i pored smanjenja dažbina na zarade”, navodi se u Analizi. Uz konstataciju da je produktivnost za to vrijeme – padala.
Pokazalo se da su detalji Analize Ekonomskog fakulteta najviše pogodili premijera Milojka Spajića. Dokument je nazvao “sramotnim” i, gostujući u Uniji poslodavaca, najavio: “Popričaću sa tim ljudima koji su je radili, jer je to čista laž”.
Premijeru je ponovo zasmetalo “opšte mjesto” svih nezavisnih analiza o ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori, koje – praktično do jedne – konstatuju da je program Evropa sad 1 značajno podstakao inflatorna kretanja u Crnoj Gori. Zbog čega je ovdašnja inflacija, kumulativno, znatno veća od one u ostatku euro zone. Jednako, analitičari smatraju da će Evropa sad 2 cijene pogurati u istom smjeru – na gore – samo nešto manjim intenzitetom.
Premijerova ljutnja teško da može spriječiti dalji rast cijena. Mada, možda, može uticati na to da neke druge važne teme ostanu van fokusa javnosti. Recimo, podaci Uprave prihoda koji pokazuju da tri četvrtine zapošljenih u Crnoj Gori prima platu manju od prosječne. Dok se polovina njih nalazi između dva vladina minimalca (600 i 800 eura). Upravo te ljude, uz penzionere i nezaposlene, najviše pogađaju visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Dok vlada sprema analize. I skida kajmak.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Kolumne
-
Izdvojeno / prije 2 sedmice
EVROPA ULAZI U NOVU OPASNU ERU: Na vjetrometini
Kenet Morison
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Vatre
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 3 sedmice
Odisej u Gazi
Ferid Muhić
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Koncentraciona vlast
Milan Popović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Dekoracija
Milena Perović

Novi broj


VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

VLADIKE I SRPSKI POLITIČARI U CRNOJ GORI: Srpski svet, Kremlj i Vučićeva drama

ANKETNI ODBOR ZA CRNE TROJKE: Politička podgrijavanja
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
SLUČAJ SILOVANJA MALOLJETNICE U BIJELOM POLJU: Policija prećutala da se radi o povratniku
-
INTERVJU4 sedmice
BLAGOJE GRAHOVAC, ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Na sceni je politička prostitucija
-
DRUŠTVO4 sedmice
SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem
-
DRUŠTVO4 sedmice
CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu
-
Izdvojeno3 sedmice
ŠTA UTIČE NA VISOKE CIJENE U NAŠIM TRGOVINAMA: Između njive i trpeze – država kupi kajmak
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAMP, NETANJAHU, GAZA: Pakao sa pogledom na rivijeru
-
Izdvojeno4 sedmice
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač
-
FOKUS4 sedmice
KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat