Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mafija ne patiše

Objavljeno prije

na

Iso, otac odbjeglog rožajskog policajca Mithada Nurkovića, uputio je poziv državnim organima Crne Gore da pokrenu istragu oko toga što su policajci pričali o prekograničnom švercu prije nego su napustili Crnu Goru. On smatra da je sada, kada dolazi do promjena na čelu policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, vrijeme da se to konačno učini. „Neka se ta priča iznova otvori i konačno jednom ispita šta je istina od onoga što su moj sin i njegove kolege i prijatelji pričali. Ako nije tačno, neka oni odgovaraju, a ako je tačno, treba da se postavi pitanje odgovornosti ljudi koje oni optužuju”, kaže Nurković za Monitor.

On bi u slučaju da specijalni tužilac i policija otvore ovaj slučaj, bio spreman da pozove sina da se vrati iz inostranstva, a da bi njegov primjer vjerovatno slijedili i ostali policajci.

„Naravno da se podrazumijeva da je potrebno da ih vrate u uniformu i da im garantuju bezbjednost”, kaže Nurković.

Bivši rožajski policajci (Mithad Nurković, Enver Dacić, Hamdo Murić, Rešad Kalač, i posljednji koji je nedavno otišao Edževit Nurković) su jedan za drugim bježali nakon prijetnji koje su primali zbog svjedočenja o prekograničnom švercu. Neki od njih, kao što je to slučaj sa Enverom Dacićem, su tamo dobili policijsku zaštitu.

Oni su vlastima u zapadnoevropskim zemljama u kojima su našli utočište dali na uvid dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove.

„Kada sam policiji u Švedskoj ispričao čitavu priču, oni su se čudili i kazali da takve slučajeve nijesu imali još od rata na prostorima bivše Jugoslavije. Dao sam im spisak crnogorskih policajaca i carinika koji su povezani sa kriminalcima i učestvuju u švercu. Ispričao sam i da smo najveći dio tih podataka dali crnogorskim državnim organima, ali da nije ništa učinjeno da se šverc zaustavi i da se nama kao svjedocima tog kriminala u Crnoj Gori pruži zaštita”, priča otpušteni policajac Hamdo Murić, koji se Monitoru javio iz Švedske.

On kaže da je spreman, ukoliko ga crnogorski državni organi pozovu, da dokaze dopuni listingom telefonskih poziva koje je dobijao od starješina, koji su ga ubjeđivali da ne treba da priča o švercu.

„Kada sam progovorio o fiktivnom izvozu nafte, zvali su me i tražili da ne pričam za novine. Tu je listing poziva sa preciznim brojevima, datumima i vremenu telefoniranja. Neka pozovu te ljude i neka ih pitaju zašto su me zvali i ubjeđivali, ako je sve što smo pričali bila neistina”, kaže Murić.

Kada je Monitor započeo seriju tekstova o prekograničnom švercu, razgovarajući najprije sa penzionisanim šefom policije iz Rožaja Šemsom Dedeićem, a zatim prenoseći svjedočenja otpuštenih policajaca, nije se moglo ni naslutiti u kojem pravcu će ta novinarska istraga otići i do čega, i do koga će dovesti. Dedeić je u razgovoru za naš list još u oktobru 2010. godine progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao.

Bivši granični policajci iz Rožaja su načeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su ispričali da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i da su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Oni su su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka.

Monitor je u seriji tekstova oslanjajući se na dobro obaviještene izvore razotkrivao kriminalne grupe sa kosovske i sa crnogorske strane koje rukovode prekograničnim švercom.

Naš izvor iz policije otkrio je da na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi i naveliko švercuju robe svih vrsta.

„Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama vrlo lako naći. Moguće je prema preciznim koordinatama otkriti, maltene u metar, i mjesta gdje kriminalne grupe iz Crne Gore i sa Kosova vrše razmjenu roba”, kaže taj izvor.

Priča o prekograničnom švercu vodila je u pravcu klana kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija, za koji se ispostavilo da predstavlja krovnu konstrukciju u svim vrstama švercerskih poslova. Izvor iz policije uradio je specijalno za Monitor šemu klana Keljmendi, u kojoj se našlo oko šezdeset imena njegovih najbližih saradnika. Klan Keljmendi, objavio je Monitor, okuplja od pet do osam hiljada članova, i dio je najjače albanske mafijaške porodice na Balkanu.

Ovaj klan je u prekograničnom švercu direktno naslonjen na rožajsku kriminalnu grupu. Mediji su objavili listing Keljmendijevih telefonskih razgovora iz kojeg se vidi da je u našoj državi bio na vezi sa političarima, službenicima ANB-a, biznismenima.

Monitorov dobro obaviješteni izvor tvrdi da sve podatke o kriminalu posjeduju strane obavještajne službe koje tokove prekograničnog šverca prate i satelitskim putem.

„Nedavno je napravljen satelitstki snimak pretovara cigareta iz šlepera koji je stigao iz Crne Gore na Kosovo. Satelitski se mogu snimiti i tablice kamiona i drugih vozila koja učestvuju u švercu. Mislim da će se na Crnu Goru vršiti pritisak sa takvim podacima da započne borbu protiv prekograničnog šverca i kriminalnih grupa”, smatra taj policijski izvor.

Nema sumnje, hapšenje brata Safeta Kalića Mersudina i njegove supruge Amine, desilo se pod pritiskom međunarodne zajednice. Narko bos je u bjekstvu. U posljednjoj sedmici stare godine podignuta je zvanična optužnica za pranje novca u produženom trajanju protiv familije Kalić – Safeta, Mersudina i Amine. Oni se terete da su oprali 8,5 miliona eura, pribavljenih krivičnim djelom „neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Tek nakon podizanja optužnice Safetova supruga je puštena da se brani sa slobode, uz mjere nadzora, nenapuštanja boravišta i obavezu svakodnevnog javljanja policiji.

Istoga dana, protiv bivšeg ulcinjskog gradonačelnika Gzima Hajdinage podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u poslovanju sa Naserom Keljmendijem, koji se prijavom tereti za bespravnu gradnju. Malo ranije saopšteno je kako se u međunarodnu finansijsku istragu protiv Keljmendija uključio i američki Federalni biro (FBI), zbog njegovog uticaja koji seže preko okeana.

Posljednje akcije jesu izazvale neprilike Keljmendiju i posebno Kaliću, ali hobotnica i dalje funkcioniše.

,,Švercerski poslovi nijesu stali. Svi dostupni podaci ukazuju da čitava armija kriminalaca uhodanim kanalima i dalje prenosi drogu, oružje, cigare, naftu i drugu akciznu robu. Zar nije dovoljan podatak da dnevno kroz Crnu Goru prođe šesto kilograma droge. Ukazali smo koje se kriminalne grupe i kojim putevima time bave. Samo da ide tragom novinarskih informacija, posla za policiju bi bilo još dosta”, kaže Monitorov izvor.

Da li će klupko prekograničnog šverca početi da se odmotava, i hoće li se steći uslovi da se odbjegli rožajski policajci vrate u zemlju, znaće se prije svega po ishodu slučaja Kalić i Keljmendi. Odbjegli policajci imaju dokaze za mnoge druge, sitnije ribe u dugačkom lancu. Ako bude slijedila uputstva i zahtjeve EU, država mora hitno početi da ulaže u zatvorsku infrastrukturu i širenje kapaciteta. Postaje tijesno.

SLUČAJ HAJDINAGA
Kolateralna šteta vlasti i svojih odluka

U danu kada se ulcinjskom čaršijom pronio glas da će biti imenovan na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava u crnogorskoj Vladi, policija je protiv bivšeg gradonačelnika Ulcinja Gzima Hajdinage podnijela krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja. Hajdinaga je bio zatečen. Izjavio je tek da je sve radio po zakonu i da vjeruje pravosuđe.

Početkom ove godine inspektori za privredni kriminal su po naređenju specijalnog tužioca kontrolisali poslovanje ulcinjske opštine, da bi nakon nekoliko mjeseci saopštili da ,,u postupanju gradonačelnika Ulcinja nije bilo elemenata krivičnog djela”. Nova istraga tužilaštva pokrenuta je u septembru kada je nezvanično saopšteno da je ,,Hajdinaga jednom broju investitora dozvolio gradnju na području te opštine iako za to nijesu imali dozvolu i time prouzrokovao milionsku štetu za budžet”. U prijavi policije je navedeno da se radi o zaključivanju ugovora o avansnoj uplati naknade za uređenje gradsko-građevinskog zemljišta za objekte na lokacijama za koje nijesu postojali planski dokumenti u vrijednosti od 1,87 miliona eura”.

MANS je sredinom decembra objavio 74 ugovora o akontativnom plaćanju komunalija u opštini Ulcinj, čija vrijednost iznosi skoro 2,5 miliona eura, dok u novoj lokalnoj vlasti u Ulcinju tvrde da je taj iznos oko 4,5 miliona eura.

Ukoliko se zna da se Hajdinagi stavlja na teret krivično djelo “zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju”, onda je za očekivati da će to biti dug proces.

Iz tužilaštva je na početku istrage saopšteno da se predistražne radnje vode i protiv najbližih Hajdinaginih saradnika, a koji su bili funkcioneri Demokratske partije socijalista i Demokratske unije Albanaca. Nije slučajno što su novci od nezakonito prikupljenih komunalija najviše prikupljeni i trošeni tokom 2010. godine, kada su u Ulcinju dva puta (u maju i oktobru) održani lokalni izbori. Odgovornost svih djelova vlasti i vladajuće koalicije za ove nelegalne radnje je nesporna, pa tek treba očekivati da se razmota klupko. O ovim finansijskim transakcijama policija i tužilaštvo su sve znali, barem od početka godine, kao i crnogorska Vlada i sudstvo, jer je Hajdinaga o tome svjedočio na suđenju trojici komunalnih inspektora koji su uhapšeni u februaru 2009.

Pogodan momenat za akciju odabran je u trenutku kada se vodi široka međunarodna akcija protiv Nasera Keljmendija, te u jeku obračuna u vrhu vlasti, zbog čega se Crna Gora praktično nalazi u vanrednom stanju. Zato je Hajdinaga, na neki način, “kolateralna šteta” tih procesa, ali, prije svega, svojih odluka i očekivanja da će zauvijek imati zaštitu vrha vlasti.

Mustafa CANKA
Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve  rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine

 

 

Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.

Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.

Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo  stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine

 

Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila  javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.

Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju  novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.

Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja  dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.

Iz STEGE  tvrde  da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.

STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.

Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog  novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!

,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.

Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.

U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.

Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.

Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja  u barskoj opštini upisano na SPC.

Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.

Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.

Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.

Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.

Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona.  Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.

Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.

Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.

,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.

Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.

Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Još nijesu poznata imena ni kriterijumi po kojima je ministar policije Danilo Šaranović suspendovao 23 policijska službenika. Istovremeno, Vlada je aminovala zapošljavanje preko 800 novih policajaca, koje je moguće sprovesti kroz  poseban postupak, bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana

 

 

Ni nakon više od pet dana nijesu poznata imena policajaca koje je ekspresno smijenio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u trenutku dok sve veći broj građana traži njegovu ostavku nakon masovnog ubistva na Cetinju,  kada je Aco Martinović  ubio 13 osoba, među kojima i dva dječaka.

Jedno od obrzaloženja ministra Šaranovića zbog čega se ne vidi odgovornim za stanje u bezbjednosnom sektoru je njegova namjera da, kako je kazao, očisti taj sektor od korumpiranih i sa kriminalom povezanih policijskih službenika.

Iz Šaranovićevog ministarstva je 9.januara, osam dana nakon tragedije na Cetinju, saopšteno da su bezbjednosne smetnje za rad u policiji utvrđene kod 44 službenika, a da je za njih 38 još u toku provjera. Istog dana suspendovao je 19 policajaca koji nijesu prošli bezbjednosne provjere. Dan kasnije na spisku su se našla još četiri službenika policije. Iz MUP- su saopštili da su protiv njih pokrenuti i disciplinski postupci nakon što je „utvrđeno da postoje bezbjednosne smetnje za dalji radu u smislu člana 162 Zakona“.

Pojasnili su da bezbjednosne smetnje za dalji rad u smislu člana 162 zakona postoje ukoliko je policijski službenik registrovan kao uživaoc opojnih droga ili održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama.

Iz MUP su ocijenili da je potpuna dekriminalizacija policijskog aparata i postizanje punog integriteta organa u cjelini uz jasno odvajanje časnih i profesionalnih policajaca od onih koji to nisu, jedan od ključnih prioriteta tog Vladinog resora.

“Uspostavljanje djelotvornih kontrolnih mehanizama je odgovor na teško nasljeđe i narušen ugled policije imajući u vidu broj bivših najviših policijskih funkcionera koji su procesuirani, a među kojima su pojedini priznali da su učestvovali u švercu cigareta. Zbog toga je jasno razdvajanje onih koji su većina, a to su časni i odvažni profesionalci u uniformi, od onih koji su ukaljali ugled policije, neophodnost na putu pune policijske revitalizacije“, navodi se  u saopštenju MUP-a.

Najavili su da će „ministar unutrašnjih poslova nastaviti da zahtijeva opsežne provjere za one policijske službenike za koje postoji opravdana sumnja da svoju policijsku dužnost ne obavljaju štiteći građane, već one prema kojima policija postupa, a posebnu u svijetlu curenja dokumenata označenih stepenom tajnosti iz Uprave policije”.

Mediji su problematizovali to što je Šaranović za šefa Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji postavio Darka Vujovića,  policijskog službenika čija fotografija , na kojoj se nalazi u društvu bezbjednosno interesantnog lica, pravosnažno osuđivanog za ubistvo, kruži društvenim mrežama. Ista fotografija objavljena je i u medijima.

Šaranović se ni nekoliko dana po objavi te fotografije nije oglasio, niti demantovao informaciju u bilo kojem dijelu.

Šaranoviću se ranije spočitavalo i to što je za svog šefa obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, policijskog službenika koji je osuđen u januaru 2022. za brutalno zlostavljanje jednog Cetinjanina tokom racije u Prijestonici u julu 2021. godine.

„Prvo, to je tema koja je zatvorena prije godinu dana. Dakle, radi se prosto o prekoračenju ovlašćenja prilikom obavljanja policijskih zadataka prije nekoliko godina. Dakle, on je odgovarao za takvo nešto, tako da – ta tema je potpuno zatvorena, kazao je Šaranović medijima tada upitan da prokomentariše to što mu je šef obezbjeđenja osuđivani policajac.

Šaranović je tada i pojašnjavao da njegov šef obezbjeđenja nije osuđen za zlostavljanje građana već, kako je kazao, bezbjednosno interesantnog lica, nakon čega je reagovala Akcija za ljudska prava (HRA). Iz te su organizacije saopštili da su zabrinuti što ministar “ne razumije zabranu zlostavljanja na koju Crnu Goru obavezuju međunarodni ugovori o ljudskim pravima i što je spreman javno da opravdava torturu policijskih službenika”.

“Umjesto da se javno izvinio što je u šefa svog obezbjeđenja promovisao policijskog službenika pravosnažno osuđenog za zlostavljanje u službi, ministar Šaranović je kritikovao novinare koji su to otkrili. Još gore je što je pokušao da opravda to krivično djelo time što, navodno, nije zlostavljan ‘slobodan građanin’, već ‘bezbjednosno interesantno lice ili član kriminalne grupe’. Ministar valjda misli da postoje ljudi koje službenici policije smiju da zlostavljaju”, saopštli su tada iz HRA.

Ministarstvo do sada nije upoznalo javnost o tome ko su suspendovani policijski službenici, te po kojim su kriterijumima smijenjeni.

Ubrzo nakon suspenzije preko 20 policajaca, čija imena još nijesu poznata javnosti, Vlada je na elektronskoj sjednici, u ponedjeljak, usvojila Informaciju o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca. Nedostatak kadrovskih kapaciteta u bezbjednosnom sektoru jedan je od razloga zbog kojih se traži Šaranovićeva ostavka.  U vrijeme masovnog zločina na Cetinju je bilo tek devet policajaca.

Bivši direktor policije Zoran Brđanin je u septembru 2024.godine Šaranoviću uputio predlog o potrebi da se zaposli 1.200 policajaca, ali je njegov zahtjev ostao bez reakcije nadležnih.

Usvajanje Informacije o pokretanju postupka za zapošljavanje 815 policajaca na sjednici Vlade početkom sedmice problematizuje se i zbog toga što ona omogućava uapošljavanje novih kadrova od strane vrha policije bez obrazloženja.

Naime u Informaciji se Vlada poziva na  član 133a stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima kojim je propisano  da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) može, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, da sprovede poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i  kadrovskog plana.

“Zbog obima posla koji nije moguće obaviti sa postojećim brojem izvšilaca, potrebe za angažovanjem specijalizovanog kadra ili drugih opravdanih razloga koje utvrdi Ministarstvo stavom 2 istog člana, propisano je da se postupak iz stava 1 ovog člana sprovodi na osnovu javnog poziva koji se objavljuje na internet stranici i oglasnoj tabli ministartsva”, piše u Informaciji. I zaključuje: „lmajući u vidu da se poseban postupak zapošljavanja primjenjuje za popunu radnih mjesta u okviru ključnih organizacionih jedinica unutar Uprave policije, a sve u svrhu očuvanja javne bezbjednosti potrebno je sprovesti navedeni postupak, bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana.”

U odluci Vlade nije precizirano po kojim kriterijumima će službenici biti birani, te se na ovaj način baca sjenka na transparentnost  procesa zapošljavanja,  ništa manja u odnosu na netransparentnost postupka utvrđivanja da li je neko od policijskih službenika zaslužio da ostane bez značke koji se sprovodi.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo