Iso, otac odbjeglog rožajskog policajca Mithada Nurkovića, uputio je poziv državnim organima Crne Gore da pokrenu istragu oko toga što su policajci pričali o prekograničnom švercu prije nego su napustili Crnu Goru. On smatra da je sada, kada dolazi do promjena na čelu policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, vrijeme da se to konačno učini. „Neka se ta priča iznova otvori i konačno jednom ispita šta je istina od onoga što su moj sin i njegove kolege i prijatelji pričali. Ako nije tačno, neka oni odgovaraju, a ako je tačno, treba da se postavi pitanje odgovornosti ljudi koje oni optužuju”, kaže Nurković za Monitor.

On bi u slučaju da specijalni tužilac i policija otvore ovaj slučaj, bio spreman da pozove sina da se vrati iz inostranstva, a da bi njegov primjer vjerovatno slijedili i ostali policajci.

„Naravno da se podrazumijeva da je potrebno da ih vrate u uniformu i da im garantuju bezbjednost”, kaže Nurković.

Bivši rožajski policajci (Mithad Nurković, Enver Dacić, Hamdo Murić, Rešad Kalač, i posljednji koji je nedavno otišao Edževit Nurković) su jedan za drugim bježali nakon prijetnji koje su primali zbog svjedočenja o prekograničnom švercu. Neki od njih, kao što je to slučaj sa Enverom Dacićem, su tamo dobili policijsku zaštitu.

Oni su vlastima u zapadnoevropskim zemljama u kojima su našli utočište dali na uvid dokumentaciju o prekograničnom švercu koju su posjedovali, sa spiskovima crnogorskih policijskih službenika i građana umiješanih u te prljave poslove.

„Kada sam policiji u Švedskoj ispričao čitavu priču, oni su se čudili i kazali da takve slučajeve nijesu imali još od rata na prostorima bivše Jugoslavije. Dao sam im spisak crnogorskih policajaca i carinika koji su povezani sa kriminalcima i učestvuju u švercu. Ispričao sam i da smo najveći dio tih podataka dali crnogorskim državnim organima, ali da nije ništa učinjeno da se šverc zaustavi i da se nama kao svjedocima tog kriminala u Crnoj Gori pruži zaštita”, priča otpušteni policajac Hamdo Murić, koji se Monitoru javio iz Švedske.

On kaže da je spreman, ukoliko ga crnogorski državni organi pozovu, da dokaze dopuni listingom telefonskih poziva koje je dobijao od starješina, koji su ga ubjeđivali da ne treba da priča o švercu.

„Kada sam progovorio o fiktivnom izvozu nafte, zvali su me i tražili da ne pričam za novine. Tu je listing poziva sa preciznim brojevima, datumima i vremenu telefoniranja. Neka pozovu te ljude i neka ih pitaju zašto su me zvali i ubjeđivali, ako je sve što smo pričali bila neistina”, kaže Murić.

Kada je Monitor započeo seriju tekstova o prekograničnom švercu, razgovarajući najprije sa penzionisanim šefom policije iz Rožaja Šemsom Dedeićem, a zatim prenoseći svjedočenja otpuštenih policajaca, nije se moglo ni naslutiti u kojem pravcu će ta novinarska istraga otići i do čega, i do koga će dovesti. Dedeić je u razgovoru za naš list još u oktobru 2010. godine progovorio o načinima organizovanja kriminalnih grupa i švercu duvana, za koji je rekao da nikada nije prestao.

Bivši granični policajci iz Rožaja su načeli priču o mojkovačkoj fabrici duvana. Od njih smo saznali za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđuju naoružani ljudi, koji nijesu iz Rožaja.

Otpušteni granični policajci su ispričali da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i da su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao. Oni su su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka.

Monitor je u seriji tekstova oslanjajući se na dobro obaviještene izvore razotkrivao kriminalne grupe sa kosovske i sa crnogorske strane koje rukovode prekograničnim švercom.

Naš izvor iz policije otkrio je da na graničnom pojasu Crne Gore i Kosova postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi i naveliko švercuju robe svih vrsta.

„Ti putevi su nekada dobro zamaskirani, ali ih je prema operativnim saznanjima i po koordinatama vrlo lako naći. Moguće je prema preciznim koordinatama otkriti, maltene u metar, i mjesta gdje kriminalne grupe iz Crne Gore i sa Kosova vrše razmjenu roba”, kaže taj izvor.

Priča o prekograničnom švercu vodila je u pravcu klana kontroverznog kosovskog biznismena Nasera Keljmendija, za koji se ispostavilo da predstavlja krovnu konstrukciju u svim vrstama švercerskih poslova. Izvor iz policije uradio je specijalno za Monitor šemu klana Keljmendi, u kojoj se našlo oko šezdeset imena njegovih najbližih saradnika. Klan Keljmendi, objavio je Monitor, okuplja od pet do osam hiljada članova, i dio je najjače albanske mafijaške porodice na Balkanu.

Ovaj klan je u prekograničnom švercu direktno naslonjen na rožajsku kriminalnu grupu. Mediji su objavili listing Keljmendijevih telefonskih razgovora iz kojeg se vidi da je u našoj državi bio na vezi sa političarima, službenicima ANB-a, biznismenima.

Monitorov dobro obaviješteni izvor tvrdi da sve podatke o kriminalu posjeduju strane obavještajne službe koje tokove prekograničnog šverca prate i satelitskim putem.

„Nedavno je napravljen satelitstki snimak pretovara cigareta iz šlepera koji je stigao iz Crne Gore na Kosovo. Satelitski se mogu snimiti i tablice kamiona i drugih vozila koja učestvuju u švercu. Mislim da će se na Crnu Goru vršiti pritisak sa takvim podacima da započne borbu protiv prekograničnog šverca i kriminalnih grupa”, smatra taj policijski izvor.

Nema sumnje, hapšenje brata Safeta Kalića Mersudina i njegove supruge Amine, desilo se pod pritiskom međunarodne zajednice. Narko bos je u bjekstvu. U posljednjoj sedmici stare godine podignuta je zvanična optužnica za pranje novca u produženom trajanju protiv familije Kalić – Safeta, Mersudina i Amine. Oni se terete da su oprali 8,5 miliona eura, pribavljenih krivičnim djelom „neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. Tek nakon podizanja optužnice Safetova supruga je puštena da se brani sa slobode, uz mjere nadzora, nenapuštanja boravišta i obavezu svakodnevnog javljanja policiji.

Istoga dana, protiv bivšeg ulcinjskog gradonačelnika Gzima Hajdinage podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u poslovanju sa Naserom Keljmendijem, koji se prijavom tereti za bespravnu gradnju. Malo ranije saopšteno je kako se u međunarodnu finansijsku istragu protiv Keljmendija uključio i američki Federalni biro (FBI), zbog njegovog uticaja koji seže preko okeana.

Posljednje akcije jesu izazvale neprilike Keljmendiju i posebno Kaliću, ali hobotnica i dalje funkcioniše.

,,Švercerski poslovi nijesu stali. Svi dostupni podaci ukazuju da čitava armija kriminalaca uhodanim kanalima i dalje prenosi drogu, oružje, cigare, naftu i drugu akciznu robu. Zar nije dovoljan podatak da dnevno kroz Crnu Goru prođe šesto kilograma droge. Ukazali smo koje se kriminalne grupe i kojim putevima time bave. Samo da ide tragom novinarskih informacija, posla za policiju bi bilo još dosta”, kaže Monitorov izvor.

Da li će klupko prekograničnog šverca početi da se odmotava, i hoće li se steći uslovi da se odbjegli rožajski policajci vrate u zemlju, znaće se prije svega po ishodu slučaja Kalić i Keljmendi. Odbjegli policajci imaju dokaze za mnoge druge, sitnije ribe u dugačkom lancu. Ako bude slijedila uputstva i zahtjeve EU, država mora hitno početi da ulaže u zatvorsku infrastrukturu i širenje kapaciteta. Postaje tijesno.

SLUČAJ HAJDINAGA
Kolateralna šteta vlasti i svojih odluka

U danu kada se ulcinjskom čaršijom pronio glas da će biti imenovan na funkciju ministra za ljudska i manjinska prava u crnogorskoj Vladi, policija je protiv bivšeg gradonačelnika Ulcinja Gzima Hajdinage podnijela krivičnu prijavu za zloupotrebu službenog položaja. Hajdinaga je bio zatečen. Izjavio je tek da je sve radio po zakonu i da vjeruje pravosuđe.

Početkom ove godine inspektori za privredni kriminal su po naređenju specijalnog tužioca kontrolisali poslovanje ulcinjske opštine, da bi nakon nekoliko mjeseci saopštili da ,,u postupanju gradonačelnika Ulcinja nije bilo elemenata krivičnog djela”. Nova istraga tužilaštva pokrenuta je u septembru kada je nezvanično saopšteno da je ,,Hajdinaga jednom broju investitora dozvolio gradnju na području te opštine iako za to nijesu imali dozvolu i time prouzrokovao milionsku štetu za budžet”. U prijavi policije je navedeno da se radi o zaključivanju ugovora o avansnoj uplati naknade za uređenje gradsko-građevinskog zemljišta za objekte na lokacijama za koje nijesu postojali planski dokumenti u vrijednosti od 1,87 miliona eura”.

MANS je sredinom decembra objavio 74 ugovora o akontativnom plaćanju komunalija u opštini Ulcinj, čija vrijednost iznosi skoro 2,5 miliona eura, dok u novoj lokalnoj vlasti u Ulcinju tvrde da je taj iznos oko 4,5 miliona eura.

Ukoliko se zna da se Hajdinagi stavlja na teret krivično djelo “zloupotrebe službenog položaja u produženom trajanju”, onda je za očekivati da će to biti dug proces.

Iz tužilaštva je na početku istrage saopšteno da se predistražne radnje vode i protiv najbližih Hajdinaginih saradnika, a koji su bili funkcioneri Demokratske partije socijalista i Demokratske unije Albanaca. Nije slučajno što su novci od nezakonito prikupljenih komunalija najviše prikupljeni i trošeni tokom 2010. godine, kada su u Ulcinju dva puta (u maju i oktobru) održani lokalni izbori. Odgovornost svih djelova vlasti i vladajuće koalicije za ove nelegalne radnje je nesporna, pa tek treba očekivati da se razmota klupko. O ovim finansijskim transakcijama policija i tužilaštvo su sve znali, barem od početka godine, kao i crnogorska Vlada i sudstvo, jer je Hajdinaga o tome svjedočio na suđenju trojici komunalnih inspektora koji su uhapšeni u februaru 2009.

Pogodan momenat za akciju odabran je u trenutku kada se vodi široka međunarodna akcija protiv Nasera Keljmendija, te u jeku obračuna u vrhu vlasti, zbog čega se Crna Gora praktično nalazi u vanrednom stanju. Zato je Hajdinaga, na neki način, “kolateralna šteta” tih procesa, ali, prije svega, svojih odluka i očekivanja da će zauvijek imati zaštitu vrha vlasti.

Mustafa CANKA
Tufik SOFTIĆ