Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lukšiću, razriješi Veljovića

Objavljeno prije

na

Grad na Ibru bio je u dubokoj žalosti za Ernadom Kalačem, načelnikom policije koji je izvršio samoubistvo, a švercerski kanali nijesu prekidani ni u tim teškim danima – pričaju za Monitor otpušteni granični policajci iz Rožaja. Oni tvrde da je upravo tada, dok je pažnja javnosti bila skrenuta na ovu tragediju, šverc na granici sa Kosovom, ilegalnim šumskim putevima, cvjetao. „Šverceri su koristili tu priliku i radili punom parom”, kaže Mithad Nurković, jedan od otpuštenih policajaca.

On je, zajedno sa svojim bivšim kolegama, došao u posjed fotografija koje je dostavio medijima, a na kojima se vide paketi cigareta sakrivenih, odnosno pronađenih u vrletima kraj šumskih puteva prema Kosovu, u mjestima Giljevo Polje i Crni Vrh. Fotografije su, kako tvrde, napravljene u posljednjih desetak dana. Bivši policajci kažu da su fotografije i obavještenja o tome da se šverc neprekidno obavlja, dobili od svojih operativnih veza, koje su imali za vrijeme službe.

„Šverc duvana nije prekidan ni jednog trenutka od kada je izbila afera sa mojkovačkom fabrikom. Preko Rožaja transport ide tri puta nedjeljno, od petsto do hiljadu paketa u jednoj turi. Mislim da nema pravila kojim danima se to radi. U principu, kada im je siguran prolaz”, otkriva Nurković.

Otpušteni granični policajci iz Rožaja kažu da su u posjedu i video materijala o švercu, koji će zajedno sa fotografijama i ostalim dokazima koje su skupili, dostaviti skupštinskom Odboru za bezbjednost.

„Na video snimcima se može vidjeti kako se vrši pretovar. Kako Albanci sa Kosova preuzimaju robu i odlaze sa konjima prema planinskim vrletima”, pričaju policajci.

Oni su Odbor za bezbjednost istovremeno obavijestili o novim prijetnjama koje dobijaju zbog toga što u javnosti govore o prekograničnom švercu

„Prijetnje su nam i ranije upućivane, telefonom, direktnim pozivima ili SMS porukama. Ja sam poziv dobio dok sam sjedio u kući sa djecom. Muški glas mi je rekao da će mi pobiti porodicu”, tvrdi Nedžad Kuč.

Pored poziva telefonom, bilo je i presretanja. Mithatu je put u jednoj sporednoj ulici prepriječio automobil, škoda oktavia, bijela.

„Izašla su dva nepoznata muškarca i zaprijetila mi da pazim šta pričam u novinama. Da li je onda pretjerivanje kada kažemo da su nam i životi ugroženi. Sve je to prijavljeno policiji ali nemamo povratnu informaciju da je nešto urađeno po tom pitanju, iako su neki telefonski brojevi sa kojih smo dobijali prijetnje aktivni”, kaže Nurković.

Otpušteni granični policajci iz Rožaja zbog svega toga ovih dana su javno zatražili od premijera Lukšića da razriješi dužnosti direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Oni direktora UP optužuju da nije preduzeo ništa oko njihovog, kako kažu, nezakonitog otpuštanja, a i okrivljuju ga i za zataškavanje afera šverca prema Kosovu.

„Veljović ni poslije četiri mjeseca od iznošenja dokaza i tvrdnji šta se radi na tom području ne preduzima ništa, ni kada su u pitanju cigare ni kada se radi o fiktivnom izvozu nafte”, kažu bivši policajci.

Oni napominju da nemaju saznanja da je u međuvremenu bilo kakva istraga vođena na području Rožaja. „Valjda bi neko bio saslušan, čulo bi se. Izgleda se pokušava da se sve prepusti vremenu i zaboravu, ali neće moći, mi ćemo ih stalno podsjećati na to” – kaže Nurković.

Granični policajci iz Rožaja Mithat Nurković, Enver Dacić, Hamdo Murić, Rešad Kalač i Nedžad Kuč otpušteni su iz službe u septembru prošle godine. Oni ne prihvataju odgovor Uprave policije da je to učinjeno zbog sistematizacije i smatraju da „sistematizacija ne bi smjela da obuhvati najbolje granične policajce, gledajući rezultate suzbijanja šverca na granici”.

„Reći ću vam samo da sam ja, primjera radi, otkrio švercovanih akciznih roba u vrijednosti od preko 350 hiljada eura”, tvrdi Nurković.

Bivši policajac Kuč priča da je 2004. godine na graničnom punktu u Bukovici, u blizini karaule, zaustavio šest kamiona sa kafom.

„Naređeno mi je da ih pustim. Do danas taj slučaj nije procesuiran, a ja sam spreman da svjedočim u vezi sa tim”, kaže Kuč.

Kafa je očigledno zanimljiva akcizna roba za švercovanje, jer se, prema riječima otpuštenih policajaca, u blizini Dračenovca, na teritoriji Crne Gore, dva kilometra od granice, nalaze četiri magacina.

„Ti magacini su uvijek puni kafe koja se ilegalno izvozi, na štetu državnog budžeta”, tvrde policajci.

Jedan od njih kaže kako je rukovodiocima Ekspoziture granične policije Rožaje predao više opreativnih informacija o tome kako bračni par sa Kosova donosi drogu do starog spomenika na Hajli, ko je i kako preuzima u Crnoj Gori, ali da je to područje i nakon toga ostalo najslabije pokriveno policijskim patrolama.

„Vjerujem da postoje sačuvane službene zabilješke o tome, i lako je provjeriti to što pričam”, kaže on.

Bivši granični policajci iz Rožaja tvrde kako je njihovo otpuštanje bila poruka ostalim policajcima da rade i ćute.

„Najgore je što među policajcima vlada mišljenje da iza svega stoji država. Ja mislim da država ima samo štetu od svega što se radi na granici, a da su pojedinci sve bogatiji i bogatiji”, kaže Nurković.

Granični policajci iz Rožaja vjeruju da su, pored toga, diskriminisani i po nacionalnoj osnovi. Tako je Enver Dacić protiv rukovodioca Ispostave granične policije iz Berana Veselina Krgovića, podnio zahtjev za pokretanje istrage za tri krivična djela – izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, zatim zloupotrebe službenog položaja i povrede ravnopravnosti u zapošljavanju. On u tužbi tvrdi da mu je Krgović, u oktobru prošle godine, nakon što ga je otpustio, u svojoj kancelariji u Beranama, u prisustvu svjedoka, navodno uputio uvrede na nacionalnoj osnovi, rekavši mu, između ostalog da „Šiptar ne može kod njega da radi”.

Prvo saslušanje u osnovnom sudu u Beranama odloženo je, a novo zakazano za 11. april. Dacić je odbio da se pred sudijom pomiri sa svojim bivšim pretpostavljenim. Uprava policije je, sa druge strane, u potpunosti stala iza rukovodioca IGP Berane. „Razlog zbog čega se niko ne poziva na odgovornost je taj što bi sadašnji i bivši starješine IGP Berane i EGP Rožaje mogli da optuže vrh Uprave policije da su sve nezakonite radnje rađene po njihovom naređenju. Sve bi dovelo do vrha policije. Zato tražimo od premijera Lukšića da razriješi Veljovića”, kažu otpušteni granični policajci iz Rožaja.

Oni za sada imaju otvorenu podršku člana Odbora za bezbjednost Nebojše Medojevića, koji takođe traži smjenu direktora Uprave policije.

Monitoru su i drugi, veoma obaviješteni izvori, kazali da su u organizovani šverc, s obje strane granice, uključeni jaki međusobno povezani igrači sa crnogorske i sa kosovske strane. Oni tvrde da su u prometu, duvan, droga, oružje, nafta. Čak, navodno, i meso iz Brazila. Monitorovi izvori su uvjereni da crnogorska policija ima dosta operativnih podataka o prekograničnom kriminalu, da su aktivnosti nekih od zvučnih imena iz svijeta biznisa i organizovanog kriminala pratili i naši operativci ali i snage KFORA na Kosovu. Ti naši izvori tvrde i da se tačno zna, gdje se nalaze magacini sa robom za šverc, u vlasništvu kojih su kriminalnih klanova, ali da ti kriminalni klanovi imaju moćnu zaštitu, koja ih čini nedodirljivima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo