Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lud, zbunjen, normalan

Objavljeno prije

na

Država uvježbava disciplinovanje i onako preplašenog naroda. Ministar Branimir Gvozdenović ruši bespravno podignute objekte metodom slučajnog uzorka, njegov pomoćnik Siniša Stanković širokogrudo locira regionalnu deponiju u svom rodnom gradu, a revnosni sudovi novčano osuđuju pčelare zbog ispaše pčela na državnom zemljištu. Reklo bi se, stigla Evropa. Strogi zakoni, efikasni sudovi, brza pravda. Jedino što pored napadnutih kuća ostaju nedirnute zgrade, a mečke se slobodno šetaju i kao zaštićena vrsta zaslađuju medom iz privatnih pčelinjaka. To što će da smrdi regionalno smeće nema veze, vlasti su namirisale novac od donacije.

ZAŠTIĆENI LOPOVI: Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine uspješno je izvelo nekoliko dobro posjećenih i medijski propraćenih pozorišnih predstava na sjeveru Crne Gore. Premijera je bila u Mojkovcu, reprize u Beranama i Rožajama. Bijelo Polje je zaobiđeno, pa su stanovnici prva tri grada molili vlasti da i njima za predsjednike opština postave gradonačelnika Bijelog Polja.

„Takav nam treba. Đe su danas naše opštinske vlasti, koje su nam dozvolile da ovdje kupimo placeve i da ih prevedemo, a sada nam kažu da ne mogu da nam pomognu”, žalio se jedan od vlasnika objekata predviđenih za rušenje u Beranama, u zoni aerodromske piste.

Od rušenja, međutim, nije bilo ništa. Vlasnik kuće Aleksandar Vuković, požalio se, kažu, Ambasadi Srbije, budući da je izbjeglica s Kosova i da su mu izgradnju novog doma finansirale međunarodne humanitarne organizacije. Onda se, i to se čulo, neko iz ambasade zainteresovao i prebacio priču na nacionalni teren i tu je, za sada, na ovaj slučaj stavljena tačka.

Iz inspekcije za zaštitu životne sredine okupljenom narodu je saopšteno da dotičnu kuću neće rušiti zbog toga što s prozora proviruju maloljetna đeca a nijesu prisutni socijalni radnici. Policija je zbog toga odbila da se umiješa. Vatrogasci i hitna pomoć nijesu imali posla jer se niko u znak protesta nije zapalio niti pao u nesvijest.

U Mojkovcu je bilo dramatičnije. Čule su se i optužbe na račun vlasti da ruše samo kuće čiji vlasnici nijesu DPS. I što nije stvoreno od kriminala i korupcije nego poštenim radom, na privatnom zemljištu. Lopovi, kažu Mojkovčani, obično, zaštićeni kao i međedi, grade na državnom i bez problema legalizuju.

Doduše, u tom gradu u jednom je slučaju porušen dio pogona koji proizvodi betonske blokove, a vlasnik je molio televizijskog kamermana da prestane da snima.

„Isključi, molim te. Vidiš da ruše samo dok je uključena kamera. Ako ti nastaviš da snimaš, srušiće čitav zid”, rekao je taj privatnik.

SNAGA DRŽAVE: U Rožajama su za rušenje bila predviđena dva objekta. Jedan od vlasnika je u međuvremenu pribavio dozvole, a drugi navodno sam srušio, ne čekajući plavi bager koji je bio na usluzi inspekciji od grada do grada. Iz Ministarstva prostora saopšteno je da će „inspekcija nastaviti sa sprovođenjem donešenih rješenja o rušenju, podnošenjem krivičnih prijava i još intenzivnijim nadzorom”.

Šta se krije iza naizgled besmislene akcije teško je shvatiti, ali da se mora poštovati država i da se može graditi samo tamo gdje kaže Ministarstvo uređenja prostora, pokazao je pomoćnik ministra Siniša Stanković. On je prekinuo polemiku oko izgradnje regionalne deponije u Beranama i iznenadio i protivnike i zagovornike te ideje. Stanković je saopštio da će u Beranama biti izgrađena deponija, ali ne za četiri nego za sedam gradova! U tu svrhu je, posredstvom Direkcije za javne radove, objavljen novi „tender za izradu studije izvodljivosti za izgradnju transfer stanice za potrebe opština Rožaje, Berane, Andrijevica, Plav, Mojkovac, Kolašin i Bijelo Polje, kojom će se odstranjivanje otpada obavljati u regionalnom centru za tretman otpada u Beranama”.

Zanimljivo je da je tender objavljen samo nekoliko dana nakon što je u beranskom lokalnom parlamentu voljom odbornika DPS-a usvojena Odluka o donošenju urbanističkog projekta regionalne deponije s reciklažnim centrom Vasova voda za četiri opštine. Ko je sada u pravu? DPS protiv DPS-a? Teško je povjerovati. Treba se dobrano potruditi i razumjeti. I praviti se lud jer je to u domaćoj praksi bolje nego biti zbunjen ili normalan.

Priča o regionalnoj deponiji u Beranama aktuelizovana je prije dva mjeseca, kada je američki državljanin porijeklom iz Crne Gore Jovan Lončar podnio prijavu protiv lokalnog rukovodstva zbog toga što su mu vatrogasci po njihovom nalogu pocijepali plakat s bilborda na koji je stavio veliku fotografiju deponije na Vasovim vodama i kratak natpis – dokle?! Jovan ne prihvata činjenicu da će regionalno smeće da smrdi pred njegovom kućom u Beranselu.

Doministru Stankoviću, naravno, neće smrđeti, jer odavno ne svraća u Berane. Još od kada je završio srednju školu. Neće smrđeti ni mnogima koji se sada svesrdno zalažu za izgradnju regionalne deponije u ovom gradu, jer su pripremili odstupnice u vidu stanova malo južnije po Crnoj Gori. Ili malo dalje i od Crne Gore.

DRŽAVNI POLEN: Mještani Beransela, koji nemaju odstupnice, u međuvremenu su podnijeli i krivičnu prijavu pritiv bivšeg (SNP) i sadašnjeg (DPS) lokalnog rukovodstva. Prvi su donijeli odluku da se smeće privremeno odlaže na Vasovim vodama, a drugi tu privremenu lokaciju premetnuli u stalnu. I jedni i drugi bez saglasnosti stanovnika te mjesne zajednice. Oni su dali rok do 17. novembra da se iznađe drugo mjesto za odlaganje smeća i izgradnju regionalne deponije i zaprijetili da će toga dana svojim tijelima braniti Vasove vode. Vrijeme curi, a Jovan Lončar već je na odlasku iz Crne Gore u SAD, jer je krajem ljeta kupio povratnu kartu da bi se pridružio svojim Beranselcima i stao ispred buldožera.

Odluka Ministarstva uređenja prostora da se u Beranama gradi deponija za čak sedam gradova, saznalo se, posljedica je uslovljavanja međunarodnih donatora koji bi sa deset-petnaest miliona eura trebalo da finansiraju čitav projekat. Takva prilika se ne propušta. Ali, tom odlukom je, istovremeno, obesmišljeno sve što je do sada rađeno na pripremama za izgradnju deponije manjih kapaciteta, na šta je, kako tvrde iz lokalne uprave, već potrošeno 700 hiljada eura. Vlasti na sitno ne broje ni promašaje.

Ako to nijesu željeli znati odbornici DPS-a u Beranama, Ministarstvo uređenja prostora moralo bi da zna da se lokacija Vasova voda nalazi na trasi koridora budućeg auto puta Bar – Boljare. Ili se i time šalje poruka da od posla stoljeća nema ništa.

Da je Crna Gora uređena država i da se bez državnog znanja ne mogu podići ni košnice, a ne kuće, shvatio je pčelar Lazar Popović, koji je kažnjen novčano zbog toga što je napasao pčele na državnom posjedu, koji je improvizovano zagradio da se odbrani od međeda. Popović je ljetos privremeno postavio nekoliko košnica na planini Gradišnici, trideset kilometara od Berana, gdje se može stići samo terenskim vozilom. Kada mu je napisana prijava zbog napasanja pčela na državnom posjedu mislio je da je šala. Ali, ovih dana stigla je kazna. Izgleda da je državni polen koji su pčele neznaveno popasle procijenjen na čitavih sedamsto eura. Ili sedamdeset tegli meda po cijeni od deset eura. Popović za Monitor kaže da ne namjerava platiti kaznu.

U štetu je vjerovatno uračunata posebna ljekovitost crnogorskog državnog polena. To što su pčele besplatno prašile državne tučkove, nije uzeto kao olakšavajuća okolnost. Nema u Crnoj Gori ništa za džabe. Osim donacija.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo