Povežite se sa nama

OKO NAS

LOVSTVO VS POLJOPRIVREDA U MORAČI: Usjevi kolateralna šteta uzgoja veprova

Objavljeno prije

na

Iz Morače godinama ista priča- divlje svinje uništavaju usjeve, poljoprivrednici traže zaštitu države, lovačka društva tvrde da mještani neadekvatno štite svoja imanja. Moračani traže da resorno ministarstvo nađe način za “normalan suživot lovstva i poljoprivrede” u tom dijelu kolašinske opštine

Lovna sezona na divlje svinje na području kolašinske opštine ove godine počela je 1. septembra, umjesto mjesec kasnije, kako su, do sada, nalagali propisi i običaji. Razlog za četiri sedmice dužu sezonu lova na veprove je prekobrojnost te divljači, čiji se uzgoj, naročito u Morači, kako se čini, otrgao kontroli.  Krda veprova već godinama, u lovištu, ali i izvan njega, prave, kako mještani kažu, nenadoknadivu štetu poljoprivredi.

Livade, na kojima su nekada morački stočari kosili dovoljno sijena za zimsku ishranu stoke ,sada, kažu za Monitor, liče na oranice.  Divlje svinje su desetkovale i rod na njivama, a naročito su stradale one pod kukuruzom.  “Uzalud rad i muka cijele godine. Pored mog prostranog imanja sa kojeg bi se, nekad, moglo nahraniti na desetne krava, ove godine sam bio primoran da kupim sijeno u Pljevljima da bih izimio dvije krave i june. Dvostruku ogradu, to jest, dvostruku električnu čobanicu, divlje svinje su kidale kao od šale. Nije ostalo struka kukuruza. Veprovi su povrijedili i dva psa”, priča nam jedan Donjomoračanin. “Ovako stanje ne vjerujem da igdje postoji. Našim imanjima gospodare lovačko društvo i divlje svinje, a poljoprirednici su kolateralna šteta nesposobnosti i nestručnosti ljudi zaduženih za razvoj lovstva”.

Mještani, mahom, izbjegavaju da imenom i prezmenom stanu iza svojih riječi, jer, tvrde, zbog toga mogu imati brojne neprijatnosti od svojih komšija, članova Lovačkog društva.  Vasilije Rakočević nije jedan od tih. Više puta se obraćao novinarima, u želji da, kako objašnjava, “prizove pameti” resorno Ministarstvo poljoprivrede i državu. Oni, smatra, treba da nađu način “za zdrav suživot” lovstva i poljoprivrene na moračkoj teritoriji.

“Ovako više ne ide. Komisije, kojima prijavimo štetu, kasne. Kad dođu onda nalaze sto razloga da svu odgovornost svale na vlasnike imanja. Tvrde da nijesmo dovoljno dobro zaštitili njive. Ne znam više čime da ih zaštitim, osim da zidam ograde oko imanja. Ne pomaže ni ograda ni čobanica, sve divlje svinje pokidaju i poruše. Novina je da su poslednji put kad je Komisija bila tražili i  da postavljamo zvučnu zaštitu, pa su se neki od nas dovijali i to obezbijedili, ali bez efekta”, kaže  Rakočević za Monitor.

Zakon je na strani divljih svinja i lovačkih društava, kaže on. Sa svojim komšijama vše puta je apelovao na Ministarsvo poljoprivrede  da mijenja pravilnike i da uzme u obzir da je poljoprivreda jedna od strateških grana razvoja  kolašinskog kraja.  Mještani vjeruju da postoji način da ratari sačuvaju svoje usjeve a i da lovišta posluju održivo. “Da nađu način na koji je to izvodljivo, valjda za to primaju zarade u Ministarstvu. Nedopustivo je da godinama imamo isti problem, trpimo sve veću štetu, da su divlje svinje sve brojnije, a sve je manje sluha za naše muke. Neko treba da vodi računa o broju divljih svinja i o tome kako da se drže pod kontrolom. Neko treba i da plati trud i muku seljaka”, poručuju Moračani.

Prema propisima, zahtjeve koji se odnose na štete koju pričini divljač, mještani upućuju lovačkom društvu koje gazduje lovištem, Lovačkom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Prema članu 77 Zakona o divljači i lovstvu, za štetu koju pričini divljač, odgovoran je korisnik lovišta (lovačko društvo). Međutim, na osnovu Pravilnika o mjerama za sprečavanje šteta i načinu i postupku za ostvarivanje štete od divljači, vlasnici zemljišta dužni su, između ostalog, da svoje zasijane površine i stogove sijena ograđuju drvenom ili žičanom ogradom, Precizirano je da to treba činiti  “na način koji onemogućava prolazak bilo kakve dlakave divljači”.

Dio mještana nekoliko rovačkih i moračkih mjesnih zajednica u novembru prošle godine najavljivali su blokadu auto-puta ukoliko, kako su tada saopštili, resorno ministarstvo “ne uvede red u ponašanje lovačkih društava sa tog područja kolašinske opštine”.

Lovačko društvo Manastir Morača čini sve da pomogne poljoprivrednicima sa tog dijela kolašinske opštine, na čijim imanjima su divlje svinje napravile veću štetu, saopštio je nedavno  upravnik Rajko Medenica. Kako je kazao,  do rješenja da lovna sezona počne mjesec ranije nije bilo lako doći.  “Zakoni koji regulišu oblast lovstva i zaštite divljači jako su strogi. Na osnovu našeg zahtjeva, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo rješenje o ranijem početku lovne sezone na divlje svinje. Tako da Lovačko društvo itekako daje doprinos rješavanju problema, ali u okviru Zakona i propisa o lovstvu, koji nas vode i kroz gazdovanje i upravljanje. U tome nam pomažu i resorno Ministarstvo i Lovački savez. Sve što je obećano mještanima sa sve tri instance – urađeno je”, kaže Medenica.

Objašnjava da Lovačko društvo, u cilju konstruktivnog rješavanja problema štete koju veprovi prave na imanjima, nastoji da se nađe način za osnivanje fondova iz kojeg bi se isplaćivala jednokratna sezonska pomoć domaćinima moračkog kraja. Lovačko društvo nema mogućnost za takvu pomoć jer, kako tvrdi Medenica, novac prikupljen od članarine nije dovoljan ni za osnovnu djelatnost društva. Zbog toga, kaže, i za osnovu djelatnost svake godine fali bar po 10.000 eura, koja se pribavljaju sponzorstvima, ili novac obezbjeđuje nekoliko članova Društva “iz svojih džepova”.

Medenica tvrdi da je medijsko izvještavanje o šteti koju naprave divlje svinje “često jednostrano” i da se na taj način “nanosi velika šteta lovstvu u Crnoj Gori”. Podsjeća da “divljač pravi štete svuda, ali da se jedino čuju nekolicina onih koji na prostoru Morače imaju imanja”. Od oko  250 članova Lovačkog društva Manastir Morača, 235 su mještani, podsjeća on. “Divlje svinje, kao i svuda po Crnoj Gori, prave štetu na imanjima svih članova Lovačkog društva Manastir Morača. No, oni, kao i ostale naše komšije, shvataju zakonska ograničenja, razumiju naš trud i nastoje da konstruktivnim predlozima prema nadleženim na državnom nivou, ublaže ili riješe taj problem. Oni drugi, koji žive, recimo u Podgorici ili Budvi, dođu u Moraču jednom u 15 dana, zasade njivu i očekuju da će se ona sama čuvati. Kad nastupi šteta zovu novinare”, rekao je Medenica.

Prema njegovim riječima, neutemeljene su i tvrdnje da štetu na imanjima u Morači prave samo divlje svinje iz lovišta Manastir Morača. On kaže da je divlja svinja “migratorna životinja, koja tokom jedne noći može da pređe po 30 kilometara”. On objašnjava da je Lovačko društvo podijelilo poljoprivrednicima oko 100 “električnih čobanica”, te da se na taj način, kako tvrdi, od divljih svinja mogu zaštititi njive.

Tvrdi da je posljednjih godina uveden red u lovište Manastir Morača, da je oporavljena lovna osnova, suzbijen krivolov, da se gazduje u skladu sa zakonima… Istovremeno, podsjeća, LD se trudi da ranim incijativama nađe način da unaprijedi svijest o neophodnosti pažljivijeg odnosa i zaštite divljači. Za to vrijeme, poljoprivrednici čiji su usjevi uništeni, brinu druge brige.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo