Povežite se sa nama

Izdvojeno

LOKALNI IZBORI U TUZIMA: Uvod u već viđeno

Objavljeno prije

na

Analitičari objašnjavaju kako su izbore u Tuzima odlučili: lokal patriotizam i nacionalizam, glasači iz dijaspore, naglašena funkcionerska kampanja, kupovina glasova, kvalitet ponuđenih kandidata vlasti i opozicije. Prema provjerenom modelu poznatom još iz DPS ere koji, pokazalo se, i dalje ,,radi”

 

O rezultatima prošlonedjeljnih izbora u Tuzima samo kratko, pošto je njihov ishod poznat i, uglavnom nesporan.

Predsjednik Opštine Tuzi Nik Đeljošaj i njegov Albanski forum ostaju na vlasti, jači po broju dobijenih glasova i odborničkih mandata. Potvrdila su se predviđanja Ferhata Dinoše koji je, nakon raskola u DUA, novoosnovanu Nacionalnu albansku uniju uveo u Đeljošajev savez prognozirajući sigurnu pobjedu.

,,Prvo, zato što je glasač shvatio da Malesija treba da bude onakva kakvu ju je Bog stvorio: albanska zemlja, s albanskom većinom, kojom upravljaju albanske partije”, pobrojao je Dinoša razloge svog optimizma. ,,Drugo, jer su albanske partije dokazale da znaju voditi i da žele razvijati svoju domovinu. Treće, jer je na vrhu liste albanskih partija sadašnji predsjednik Opštine, gospodin Nik Đeljošaj, koji se u sadašnjem mandatu isprofilisao kao vrsni menadžer, na čelu obrazovanih i stručnih timova lokalne samouprave”.

Ima tu još poneki razlog ali o njima nešto kasnije.

Koalicija okupljena oko DPS-a biće najjača opozicija sa trećinom osvojenih glasova. Njma je za brigu to što su na prošlim izborima partije članice predizbornog saveza –  DPS, BS, SD i DUA – pojedinačno imale oko hiljadu glasova i pet odborničkih mandata više, i ako je sada zabilježena veća izlasnost. A, tada jedinstvena DUA, je 2019. nastupala u koaliciji koju je predvodio Đeljošaj.

Dodatni problem ovoj koaliciji donosi raskol u Bošnjačkoj stranci koji se desio neposredno pred izbore, nakon što je kandidat za odbornika  sa zajedničke liste Adnan Pepić pozvao Tužane da glasaju za konkurentsku listu Albanskog foruma. Time je zaslužio isključenje iz stranke, ali i postizborni poziv Đeljošaja da se priključi vladajućoj većini u Tuzima. Nešto slično je uoči parlamanetarnih izbora 2016. uradio predsjednik Pozitivne Darko Pajović, pozivajući svoje glasače da glasaju listu DPS-a.Postao je ambasador u Pekingu.

Adnan Pepić objašnjava svoj postupak dok, kaže, čeka razgovore sa izbornim pobjednicima.  ,,Nik Đeljošaj je pokazao želju da Opština Tuzi u mjestima u kojima žive Bošnjaci nastavi sa investiranjem i ulaganjem, što je prvenstveni interes građana“, rekao je on za Dan.

Po jedan mandat osvojile su Demokrate i koalicja SDP- Pokret za Tuzi, dok su ispod cenzusa ostali SNP i Albanska koalicija parlamentarne Force i DP-a što je, možda, najveće iznenađenje nedjeljnih izbora.

Uz Pepića, Đeljošaj je u buduću vlast pozvao i Demokrate, koji su ga podržavale u prošlom mandate iako nijesu učestvovale u podjeli vlasti. Da je SDP dobila mandat zvao bi i njih, objasnio je stari-novi predsjednik Opštine Tuzi. Pošto je u ime njihove koalicije odbornički mandat pripao Pokretu za Tuzi, prepoznatom po kritičkom odnosu prema njegovoj vladavini u prethodnom mandatu, taj poziv je izostao. SDP-u ostaje da se ponosi osvojenim mandatom bez odborničkog mjesta. Što je napredak u odnosu na prethodne izbore.

Od samih rezultata, zanimljiviji je način na koji su oni ostvareni. Cinici bi rekli – tradicionalno. Uz pomenuti local-patriotizam/nacionalizam u kome je, čini se sa strane, prednjačio Dinoša i njegova NAU, valja pomenuti još nekoliko ,,detalja” na koje ukazuju analitičari iz Crne Gore i Albanije, u kojoj su izbori u Tuzima praćeni sa popriličnom pažnjom.

,,Izlaznost na izborima bila je rekordna, a znate li zbog čega”, upitao je čitaoca Bota sot Enver Bitići profesor Univerziteta u Draču. ,,Zato što je mobilisana albanska dijaspora iz Crne Gore koja živi u SAD-u. Više od 1.000 njih, koji čine 13 odsto ukupnog broja izašlih birača, došli su iz Amerike i glasali za Albanski forum. To je sjajan primjer”.

Neki analitičari su premijera Abazovića vidjeli kao važnu kariku kampanje Albanskog foruma. Najviše zbog toga što je, tri dana pred izbore, skupa sa Đeljošajem ,,otvorio” fabriku za preradu voća koja radi već nekoliko mjeseci. Tipičan primjer funkcionerske kampanje. Opet, ni kritičari ne zaboravljaju da su ta i nedavno otvorena fabrika čipsa u Tuzima jedine grin fild u Crnoj Gori od promjene vlasti na državnom nivou, ako ne i koju godinu ranije. Lokalne vlasti u Tuzima pomogle su vlasniku da proširi mrežu kooperanata i tako mnogima pomogli da obezbijede sigurniju egzistenciju. Tri godine radi sa investitorom na realizaciji tog projekta pohvalio se prvi čovjek Tuzi.  Važno je da   se ta priča ne završi kao neke koje je u svoje vrijeme promovisao DPS (prerada mlijeka, malina, aronije, puževi…).

Na sličnosti  Đukanovićevog i Đeljošajevog modela, u izjavi za Monitor ukazuje dugogodišnji novinar i aktivista Dževdet Pepić. ,,Javna je tajna da glasače u Tuzima nijesu samo ubjeđivali, nego i plaćali – da glasaju i da ne glasaju. I to, kako čujemo, uz iznose veće od onih koje su nekada nudili DPS aktivisti”, navodi Pepić očekujući da nadležne insititucije istraže te informacije. Nezvanično, Monitor je došao do podatka da je vrijednost glasa na nedjeljnim izborima navodno prešla 500 eura, a da su isplate finansirali tzv. kontraverzni biznismeni. Te informacije morali bi provjeriti nadležni.

Moglo bi se nastaviti sa nabrajanjem, ali je i navedeno dovoljno za sumnju da je, 30 mjeseci nakon smjene DPS vlasti na državnom nivou (u Tuzima su opozicija od 2019.), njihov model vođenja predizborne kampanje i obezbjeđivanja sigurnih glasova živ i funkcionalan. Od podsticanja raskola među političkim protivnicima, preko angažovanja dijaspore i kalkulacije o glasovima koje može (mora) donijeti jedan zapošljeni, do otvorene kupovine glasačkog prava. Samo su se promijenili glavni akteri.

Posljedice izgubljenog vremena i odlaganje dugo najavljivanih reformi izbornog procesa i prateće zakonske regulative,  mogle bi se još ekstremnije pokazati na predstojećim predsjedničkim i (mogućim) vanrednim parlamentarnim izborima.

Posebnu priču izbora u Tuzima predstavlja postizborno slavlje. Zastave tzv. velike Albanije i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) nijesu zavrijedile pažnju ni lokalnih ni državnih zvaničnika. Otćutao ih je i premijer, ali i većina pozicionih i opozicionih partija koje, navodno, baštine principe građanskog društva. ,,Tako smo svi na gubitku, ne samo među građanski nastrojenim stanovnicima Tuzi, kojih nije malo, nego i u cijeloj Crnoj Gori”, kaže Dževdet Pepić. Saglasni.

Z. RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

VLAST, OPOZICIJA, USTAVNI SUD: Udruženi  proizvođači haosa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički stalež, vlast i opozicija, ali i većina u Ustavnom sudu, hronično su pravo i Ustav tumačile spram okolnosti i sopstvenih interesa. Udruženo su proizvodili  institucionalni haos. Posljedica je ono što danas imamo –  partijski sud kome prijeti blokada, ili nezakonitost. Koji politički interesi stoje iza posljednje epizode, osim onog očiglednog –  borbe za prevlast u Ustavnom sudu –  brzo će se vidjeti

 

 

Da li se na ovonedjeljnoj sjednici parlametarnog Ustavnog odbora desio “ustavni puč” koji je izvela vlast s namjerom da preuzme kontrolu nad Ustavnim sudom ili da ga obezglavi, kako tvrdi opozicija, ili je, kako tvrdi premijer Milojko Spajić dimna bomba koju je opozicija aktivirala na sjednici Odbora  u stvari “lažna drama oko potpuno funkcionalnog Ustavnog suda i dimna bomba koalicije Jakova Milatovića sa Demokratskom partijom socijalista”?

Da krenemo redom. Ustavni sud je trenutno –  funkcionalan. Skupština je ove nedelje konstatovala, uprkos dimnoj bombi, prestanak mandata sutkinji Dragani Đuranović. Ustavni sud sada ima pet sudija i nije u blokadi. Do penzionisanja sutkinje Đuranović imao je šest sudija, zbog čega je donošenje odluka bilo teže, zbog mogućeg odnosa glasova tri prema tri.  Ono što se moguće promijenilo je odnos snaga u tom sudu, koji nije izgubio status – partijskog suda.

Ustavni sud ne bi bio funkcionalan  da je penzionisano svo troje sudija Ustavnog suda, kako je  parlament namjeravao da učini, nakon što ga je predsjednica tog  suda Snežana Armenko obavijestila da su se stekli uslovi za njihovo penzionisanje. U tom slučaju  sud bi bio blokiran, jer bi u Ustavnom sudu ostalo samo troje sudija. To je stopirao predsjednik Milatović.

Ustavni odbor je odlučio da raspiše javni poziv za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, ali, kako je za njihov predlog ovlašćen predsjednik države, Milatović je morao raspisati konkurs. On je tu odluku  odložio saopštivši  da će to učiniti nakon što se Ustavni sud na sjednici izjasni da li su se stekli uslovi za penzionisanje  to dvoje sudija.

Da je Milatović izašao u susret parlamentarnoj većini, Ustavni sud bi bio blokiran.   Blokada Ustavnog suda nije nešto što nijesmo vidjeli, i zbog toga se do sada u Skupštini nijesu  dimile bombe. Ustavni sud je iz blokade izašao krajem prethodne godine, kada je Crna Gora dobila aplauze iz Brisela jer je izabrala nedostajuće sudije tog suda, nakon dugih i mučnih političkih trgovina svih partija, i opozicije i vlasti, koje sve do danas nijesu istrgovale sedmog sudiju Ustavnog suda,  boreći se za prevlast u jednoj od najviših sudskih instanci.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo