Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI U HERCEG NOVOM: Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Objavljeno prije

na

Najneizvjesnije između Demokrata i DF

Lideri partija su podsjećali birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u njihovim obraćanjima

 

U nedjelju 9. maja, koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu ali i kao Dan Evrope, održaće se lokalni izbori u Herceg Novom na kojima će građani ovog primorskog grada birati novu lokalnu upravu. U izbornoj trci za 35 odborničkih mjesta, koliko mandata broji Skupština Opštine Herceg Novi, učestvuje pet koalicija i jedna partija, što je duplo manje prijavljenih izbornih lista u odnosu na prethodne lokalne izbore održane u maju 2017. godine.

Vlast u Herceg Novom posljednje četiri godine obavlja koalicija nekoliko poltičkih partija, Demokrate, Demokratski front, Novska lista, SNP i SDP-URA, koja je osvojila skupštinsku većinu od 20 odborničkih mandata, od tadašnjih 34 odbornika. Među njima, pojedinačno najveći broj odbornika, njih 9, dolazi iz redova Demokratske CG, koja je prije četiri godine osvojila najveći broj glasova birača u Novom i daleko za sobom ostavila DF, sa četiri osvojena mandata, pa se prognozira kako će se odlučujuća politička borba u nedjelju, voditi upravo između Demokrata i DF-a. Kao što je bilo na nedavnim lokalnim izborima u Nikšiću ili ranijim u Budvi i Kotoru. Veća iznenađenja se ne očekuju, osim nove raspodjele glasova između ove dvije političke opcije i drugačije raspodjele izvršnih funkcija u gradu.

Herceg Novi je četvrta primorska opština u kojoj je Demokratska partija socijalista izgubila vlast koju je držala decenijama. Strmoglav pad popularnosti DPS-a počeo je na lokalnim izborima 2016. gubitkom vlasti u Kotoru i Budvi, da bi godinu kasnije tadašnja opozicija u Novom osvojila, odnosno povratila vlast. DPS u Herceg Novom djeluje kao opozicija od 2000. godine, sa prekidom od 2014. do 2017, kada je vlast formirala sa građanskom listom Izbor.

Pokušaj DPS-a da vlast u Kotoru i Budvi vrati političkom korupcijom i uz pomoć policijske sile, osvetio se ovoj partiji.  Na avgustovskim izborima, DPS je pretrpjela ozbiljan poraz u Budvi i Kotoru i pride izgubila vlast i u Tivatu, koji se smatrao sigurnim uporištem partije Mila Đukanovića u posljednjih 25 godina. Od šest primorskih opština DPS je zadržao vlast još u Baru i Ulcinju. Ne treba podsjećati  koliko je važno imati vlast u turističkim gradovima na obali mora, upravljati i gazdovati prirodnim vrijednostima atraktivnog obalnog područja.

Prema rješenju Ministarstva unutrašnjih poslova, birački spisak je zaključen na 25.590 građana Herceg Novog sa pravom glasa. Što je više za 663 birača nego na prethodnim  izborima. Građani će glasati na 51 biračko mjesto, za šest izbornih lista.

Na prvom mjestu glasačkog listića za izbor odbornika za Skupštinu Opštine Herceg Novi našla se Novska lista, koja nastupa samostalno pod sloganom „Naš Novi – naš brod“ Dr. Savo Marić. Ova lista nastupila je i na prethodnim izborima samostalno i osvojila 3 odbornička mjesta sa kojima je ušla u izvršnu vlast u Novom.

Na rednom broju 2 našla se koalicija „Evropski tim za Herceg Novi“ – DPS i SD, koju predvodi dr Predrag Peđa Dabović. DPS je na prethodnim izborima osvojio 12 odborničkih mjesta, pojedinačno najviše, što nije bilo dovoljno da formira vlast, te na ovim izborima nastupa kao opozicija, sa malim izgledima da osvoji vlast.

Na trećem mjestu je lista „Pravi Novi – sloboda u našim rukama“ – Marko Milačić. Nosilac liste je Milan Zarić, koalicije Prave CG i Grupe građana – Glas za naš Novi, koja prvi put izlazi na izbore za lokalnu skupštinu.

Izborna lista „Za budućnost Herceg Novog i Boke“ koju predvodi Ivan Otović,  predstavlja koaliciju DF, SNP, i Radničke partije. Na prošlim izborima DF i SNP su nastupili odvojeno i osvojili četiri, odnosno dva odbornička mandata, da bi u postizbornim dogovorima postali partneri u izvršnoj vlasti.

Redni broj pet pripao je listi „Stevan Katić – Ni lijevo ni desno, pravac Novi“, koalicije Demokrata CG, Demosa – Novi pobjeđuje i Partije penzionera, invalida i restitucije, koju vodi aktuleni predsjednik Opštine Stevan Katić. Demokrate su na prošlim izborima nastupile samostalno.

Na broju 6 glasačkog listića građani će moći da zaokruže listu „Crno na bijelo – može bokeški“ – dr. Draško Rašković,  koju predvodi GP URA  sa kojom nastupaju  udruženja građana Bokeški forum, Inicijativa Bokobran, CIVIS i nestranački pojedinci. Na izborima 2017. URA je išla u izbornu trku sa SDP-om, koji je od ovogodišnjih izbora odustao.

Lokalne izbore pratila je relativno mirna izborna kampanja iako su neki analitičari isticali zloupotrebu državnih resursa od strane partija na vlasti na državnom nivou. U kampanji su učestvovali lideri stranaka koji zauzimaju najviše državne funkcije, predjsednik države i Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, lider Demokratske CG i predsjednik Skupštine Crne Gore Aleska Bečić, i Dritan Abazović, lider GP URA i potpredsjednik Vlade. Bilo je i zloupotreba državnih resursa u izborne svrhe, ali ako je za utjehu, ne u tolikoj mjeri u kojoj smo navikli da to ranije čine predstavnici DPS-a. U tome su sada prednjačili kadrovi Demokratskog fronta, direktori važnih nacionalnih preduzeća kao što su JP Morsko dobro i Elektroprivreda Crne Gore.

U nedjelju je moguće da veći broj glasova dobiju stranke koje učestvuju u Vladi, na državnom nivou, od kojih građani očekuju veću pomoć u realizaciji ključnih projekata i rješavanju problema grada. Koliko je taj osjećaj utemeljen pokazuje odluka Vlade da u  predlogu budžeta za 2021. godinu za Herceg Novi opredijeli 33 eura kapitalnih investicija po stanovniku, odnosno 1 milion eura za oko 30.000 Novljana. Valjda u skladu sa planiranim investicionim projektima.

Lideri partija podsjećali su birače kako su do sada državne institucije uglavnom opstruirale razvoj Herceg Novog, te da su se tek sada stekli uslovi da Novi bude tretiran na pravi način i da krene u razvoj punim jedrima. Neće više političari dolaziti samo da uzimaju nego će i ulagati u Novi, moglo se čuti u obraćanjima. Pravi primjer otimanja od Novog predstavlja kriminalna privatizacija najvećeg turističkog preduzeća u gradu, nekadašnjeg nosioca hercegnovskog turizma i hotelijerstva HTP Boka, čiji je većinski vlasnik Vektra Boke Dragan Brković objavio bankrot. I Herceg Novom ostavio oronule hotele, rasprodatu vrijednu imovinu i milionske dugove. Bankrot Vektra Boke može doprinijeti debaklu DPS-a na izborima u Novom.

Svi lideri partija i nosioci izbornih lista, obećali su velike investicione projekte, nove škole, autobuske stanice, podmorske tunele, pasarele, nova šetališta, novi status Luke Zelenika, vodu okolnim selima, koja je u 21. vijeku nemaju, rekonstrukciju seoskih puteva, parkove, trim staze…. Riječju, svi žele da vrate „stari sjaj“ Herceg Novom, ukoliko im birači ukažu povjerenje.

Očekuje se da će lokalni izbori u Herceg Novom biti još jedna pobjeda stranaka koje dominantno vode u seriji lokalnih izbora od 30. avgusta, zajedno sa manjim strankama i grupama građana, nezavisno od njihovih obećanja. Da li će tako biti, znaćemo u nedjelju veče.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo