Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI U BERANAMA I U ULCINJU: DPS juriša svim sredstvima

Objavljeno prije

na

„Te noći kad sam odlučio da poslije devetnaest godina napustim DPS, zaspao sam potpuno mirno”. To tvrdi nekadašnji funkcioner Demokratske partije socijalista u Beranama dr Dragan Labudović, objašnjavajući ovih dana svoju odluku da napusti tu partiju i pređe u Građanski pokret URA, čiju listu nosi na nedjeljnim lokalnim izborima u ovom gradu.

Dr Labudović je rekao kako su mu se kolege ljekari u Opštoj bolnici, koji su najvećim dijelom u DPS –u povjerili da su od vrha svoje partije dobili naredbu: Berane mora pasti. „Berane je njima važno zbog predstojećih predsjedničkih, kao i lokalnih izbora u Podgorici, i zato ne biraju sredstva da povrate vlast u Beranama, koju su izgubili 2014″ – kazao je ovaj poznati urolog.

Da će Demokratska partija socijalsita sa svojim satelitima Socijaldemokratama i Bošnjačkom strankom, upregnuti sve državne resurse sa kojim raspolažu kako bi osvojili Berane, bilo je jasno poslije afere koja je u javnosti dobila naziv „socijalci”.

Koalicija Zdravo Berane koju predvode SNP i DF došla je u posjed podataka da je Centar za socijalni rad u Beranama uoči parlmentarnih izbora 2012. godine na ime socijalnih pomoći i davanja, bilo za plaćanje struje ili kupovinu ogrijevnog drveta, podijelio svojim funkcionerima iznose od 350 do 500 aura.

Iz ove koalicije ponudili su javnosti na uvid dokaze, odnosno sve zahtjeve za dodjelu pomoći, analizu komisije koja je izašla na teren da utvrdi da su ova lica u stanju socijalne potrebe, kao i kopije rješenja na osnovu kojih im je pomoć odobrena. Takođe i potpise onih koji su novčanu pomoć dobili na ruke.

I samo što su iz DPS odgovorili da je to bilo „još prije pet godina”, izbila je druga velika afera, u kojoj funkcioner Socijaldemokrata u Beranama i direktor ovdašnje Srednje elektrohemijske škole Naser Gargović u direktnom i dobro snimljenom razgovoru ubjeđuje odborničkog kadnidata SDP da pređe kod njih u stranku i da se povuče sa liste Demos-SDP. Za uzvrat mu se, kako kaže, po obećanju ministra prosvjete Damira Šehovića, nudi zaposlenje za njegovu suprugu.

Dok iz Socijaldemokrata tvrde da se radi o podmetanju, predsjednik lokalnog odbora SDP i nosilac liste ove dvije partije Mirko Pavićević kategorično tvrdi da je snimak sasvim sigurno autentičan. Ime svog kandidata koji je snimak napravio, za sada ne otkrivaju.

Dok ovaj broj Monitora ide u štampu, Državno tužilaštvo je dalo nalog policiji da sasluša aktere afere i izuzme sve dokaze.

Iz Socijaldemokratske partije su zbog ovog slučaja zatražili prijem u sjedištu Evropske delagacije u Crnoj Gori, upozoravajući da je pokušaj kupovine njihovog kandidata za obornika u Beranama samo posljedica neriješene afere Snimak.

Na Berane uveliko juriša i visoki funkcioner DPS, potporedsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović. Njegov službeni automobil snimljen je u noćnim satima ispred kuće u selu Donja Ržanica.

Da vozilo na fotografijama, koje je objavila koalicija Zdravo Berane, pri-pada Ministarstvu poljoprivrede, dokazuje Vladina službena evidencija.

„Simović je posjetio mjesnu zajednicu Donja Ržanica gdje je lokalnom stanovništvu obećavao da će Vlada licima lojalnim DPS-u otpisivati dugove koji se tiču kreditnih zaduženja na ime realizacije projekata iz oblasti poljoprivrede”, tvrde iz Kolaicije Zdravo Berane.

Oni kažu da je ministar, uz blagoslov odborničkih kandidata DPS-a, na sastanku u Donjoj Ržanici građanima nudio i niz drugih pogodnosti koje nemaju nikakvo zakonsko uporište. „Imamo pouzdane informacije da je ministar Simo-vić, uz zloupotrebu svoje funkcije u partijske svrhe, mještanima Donje Ržanice i drugih beranskih sela obećavao novi otpis dugova po osnovu kreditnih zaduže-nja, zatim besplatnu poljoprivrednu mehanizaciju, nove kilometre asfalta, moder-ne plantaže voća i povrća, siguran otkup tržišnih viškova. Ali samo za svoje glasače”, upozorili su iz koalicije Zdravo Berane.

Predsjednik Opštine Berane i nosilac liste koalicije Zdravo Berane Dragoslav Šćekić izjavio je da ne bi imao ništa protiv toga da ministar poljoprivrede pomaže stanovnike ruralnog područja, samo kada bi to radio u regularnim uslovima.„Šta radi minstar poljoprivrede, nekoliko dana pred izbore, u noćnim satima u selima oko Berana? Gdje je bio ove četiri godine da ponudi pomoć poljoprivrednicima i farmerima”, zapitao je Šćekić.

Ministar je sve ovo prokomentarisao tako što je rekao „život ne može da stane i da čeka”. Isto kao što je ministar prosvjete Šehović kada je objelodanjena afera oko pokušaja kupovine kandidata za odbornika SDP, djeci u jednoj podgoričkoj školi, otvarajući sportsku salu, poručio da „uvijek treba igrati fer”.

Pod ovim potpuno fer se vjerovatno smatra i to što se, kako kažu u strankama koje ne pripadaju vladajućoj koaliciji DPS, SD, BS, koja je sada preslikana za izbore Beranama, „na štetu lokalnog stanovništva, svi raspoloživi državni resursi godinama raubuju za potrebe DPS-a, odnosno za bogaćenje tajkuna bliskih crnogorskoj vlasti, ili, bolje rečeno, mafiji”.

„Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je pohitao da posjeti gazdinstvo Milete Jelića, vlasnika firme DOO Nikola, koja je preko noći, zahvaljujući povlašćenom položaju po pitanju dodjele koncesija na državne šume, stekla ogromno bogatstvo. Đukanović se, kao i njegov prethodnik Svetozar Marović, dok je bio kordinator DPS-a za Berane, u društvu svojih dobrostojećih socijalaca, gostio kod Jelića, ističući kako je njegovo preduzeće primjer uspješnog bavljenja biznisom”, kažu u ovim partijama.

Prema njihovim riječima Đukanović je to izrekao, iako dobro zna da u okruženju ima makar petnaest do dvadeset malih pilana koje godinama ne rade samo zato što ne uspijevaju da obezbijede sirovinu za rad, mada bi mogle da zaposle makad dvije stotine radnika.

„Tome se nije čuditi jer se dio tog novca usmjerava za finansiranje kampanje DPS-a i za kupovinu birača, koje je taj isti DPS doveo do siromaštva”, kažu u koaliciji Zdravo Berane.

Monitor je ranije, prateći priču o šumarskoj mafiji, pisao o tome kako je za desetak godina, koliko gazduje beranskim šumama, kroz preduzeće DOO Nikola prošlo drveta u vrijednosti oko pet miliona eura.

Da li će Berane pasti pred jurišom državnih zvaničnika i uz očiglednu zloupotrebu državnih resursa. Poslije afera koje će se jednom proučavati u udžbenicima kao organizovani kriminal i pljačka pod zaštitom države. Znaće se već u nedjelju veče.

U Ulcinju je kampanja protekla bez većih tenzija u medijima, ali je na terenu bila izuzetno oštra. Pojavio se i samozatajani dobrotvor. Sekretar Sekretarijata za komunalne poslove Mustafa Gorana izjavio je da je obaviješten da je u naselju Meterize, u centru grada, u nedjelju asfaltirana jedna ulica, ali da ne zna ko je to uradio.

Inauguraciju tih radova je, kako navode u opoziciji, svojim prisustvom pozdravio zamjenik predsjednika Demokratske partije socijalista Duško Marković.

Gorana je rekao da se radi o nelegalnoj aktivnosti. „Koliko sam informisan, reagovao je nadležni inspekcijski organ, koji je to evidentirao, i ostaje da se vidi ko stoji iza toga. Saznao sam da takvih investitora ima još, posebno na seoskom području. Nadam se da će se i to ispitati”, kazao je sekretar za komunalne poslove.

Ovo je jedna od najintrigantnijih epizoda pred lokalne izbore u Ulcinju. Radi se, naime, o nesporazumima unutar odlazeće vladajuće garniture, a koju su, inače, činili čak 27 od ukupno 33 odbornika. Savez je nastao prekompozicijom koju je upravo instalirao Duško Marković u martu 2016. godine.

Međutim, karte se sada drugačije dijele. Naime, Markovićeva stranka želi da preuzme primat u Ulcinju, a ne da je prepusti, kao dvije godine ranije, lideru Nove demokratske snage Forca Nazifu Cunguu. Svjestan da zbog neuspješne vladavine i u prvom i u drugom mandatu, ali i zbog nedostatka koalicionog kapaciteta, teško može i dalje biti čelni čovjek ove opštine, Cungu je krenuo u široku kampanju.

Tempirao je završetak nekoliko investicija pred same izbore, otvoreni su neki tenderi, obećanja takođe ne nedostaje, a zaigrao je i na nacionalnu kartu. Ne smije nam se ponoviti scenario iz Malesije, horski poručuju iz Cunguove stranke, upravo one koja je DPS-u širom otvorila ulaz u ulcinjsku lokalnu vlast.

U tome se dobija podrška i iz dijaspore, uz navođenje da se nadvila opasnost da se Ulcinj izgubi.

Gotovo je izvjesno da će DPS imati najviše glasova, što je bio slučaj i na prethodnim izborima. Takođe, njihov stari koalicioni partner Demokratska unija Albanaca samostalno nastupa, iako je na prethodnim parlamentarnim izborima bila dio koalicije Albanci odlučno, u kojoj je bila i Forca.

U Demokratskoj partiji Fatmira Đeke navode da neće podržati eventualni prijedlog da Cungu ponovo bude predsjednik, a Socijaldemokrate, su u polemici sa liderom Force saopštile da je njegovo vrijeme isteklo.

Zato je Cungu u samom finišu kampanje otvorio i front sa, kako navodi, strankama čije je sjedište u Podgorici pozivajući strane posmatrače da nadgledaju izbore u ovoj opštini. A na njima će, dakle, glavno pitanje biti – ko će biti novi predsjednik te Opštine?

Tufik SOFTIĆ
Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo