Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI: Neizvjesno na Primorju

Objavljeno prije

na

Prevrati u Kotoru i Budvi doveli su u pitanje povjerenje građana u izbore.  Postizborne trgovine pretvorile su izbore u tržište na kojem vlada zakon ponude i potražnje, odnosno nečije spremnosti da proda izbornu volja građana

 

U nedjelju 30. avgusta građani tri primorske opštine će birati i nove lokalne uprave. Iako u sjenci parlamentarnih izbora, lokalni izbori u Budvi, Tivtu i Kotoru ne zaostaju po važnosti. Riječ je o bogatim turističkim opštinama koje raspolažu vrijednim nacionalnim resursima, ekskluzivnim prostorom i morskom obalom, pa je osvajanje vlasti u njima od velikog interesa za sve učesnike.

Koliko je važno imati vlast u gradu na obali mora, gazdovati i eksploatisati prirodne vrijednosti obalnog područja, pokazao je nedavni udar na Budvu u kojoj je silom i političkom korupcijom preoteta vlast dva mjeseca pred izbore i smijenjeno rukovodstvo Opštine, izabrano na posljednjim lokalnim izborima 2016.  Demokratska partija socijalista se nije libila da za promjenu izborne volje građana Budve okupira ovaj grad, da ga drži u blokadi sve do izbora koji će se održati u nedjelju, da hapsi političke prvake, da pred očima javnosti ponižava, teroriše i privodi vodeće funkcionere Opštine i nedužne građane. U fotelje su uveli svoje ljude, koje duže od 60 dana čuvaju jake policijske snage.

Vlast je preuzeta političkom korupcijom, kupovinom odborničkog mandata sa liste Demokratskog fronta, odbornika Stevana Džakovića, koja se ovih dana dokazuje i promjenama u podacima Uprave za nekretnine na njegovoj imovini. To pokazuje da je za DPS i od velike važnosti institucionalna prednost u susret izborima, sa koje mogu uticati na Opštinsku izbornu komisiju, na nelegalno prikupljanje glasova, obećanja o radnim mjestima i raznim drugim vrstama potkupljivanja na račun opštinskih resursa.

Budva je centar crnogorskog turizma, središte građevinske industrije, unosne trgovine nekretninama i besomučnog iskorišćavanja prostora, pa se očekuje da će izborna utakmica  u ovom gradu biti uzbudljiva.

U Opštini Budva registrovano je  18.062 birača sa pravom glasa. To je povećanje za nešto manje od 2.000 građana u odnosu na izbore iz 2016. Za glasove Budvana i 33 odbornička mandata boriće se 5 političkih partija na samostalnim izbornim listama i dvije koalicije, na 19 biračkih mjesta.

Samostalno nastupa lista pod nazivom Demokrate – Dragan Krapović – „Budva je naša nacija“, zatim Građanski pokret URA za sve građane Budve – „Crno na bijelo“, SDP – Jaka Budva, Građanska akcija Božidar Dr. Vujičić – „Zaustavimo betonizaciju Budve“ i Nova Budva.

Za razliku od prošlih izbora, DPS ne ide samostalno nego  sa listom  pod nazivom –  Koalicija „Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović – DPS, SD, Crnogorska, LP“. Veoma neizvjestan izborni rezultat nakon političkog haosa prozivedenog u junu u Budvi, primorao je DPS da okupi manje stranke sa čijim je odbornicima izvršen budvanski prevrat, u pokušaju da se zadrži ono što je osvojeno silom. Izvjesna je postizborna koalicija starih političkih ortaka, DPS i SDP, ali i nove stranke Nova Budva, ukoliko pređu izborni cenzus.

Kotor, grad pod zaštitom UNESCO, ka čijem se neizgrađenim lokacijama prostora oko Bokokotorskog zaliva sve više usmjeravaju interesi povlašćenih investitora iz struktura DPS-a, takođe je pretrpio nasilnu promjenu vlasti. Tamo su odbornici DPS uz pomoć odborničkog mandata Brune Lončarević, odbornice SDP, obezbijedili većinu u parlamentu. Prevrat u Kotoru protekao je u tišini. Recept iz Kotora godinu  kasnije DPS je primijenio u Budvi. Rezultati su poznati.

Politički prevrati u Kotoru i Budvi doveli su u pitanje povjerenje građana u izborne procese. Postizborne trgovine pretvorile su izbore u tržište na kojem vlada zakon ponude i potražnje, odnosno nečije spremnosti da proda izbornu volja građana.

U Opštini Kotor 18.478 građana ima pravo glasa, oko 500 birača više nego na izborima 2016, koji će glasati na 39 biračkih mjesta. Učestvuje 9 izbornih lista, od kojih većina predstavljaju samostalne nastupe političkih stranaka i jednu široku koaliciju.

Odbornička lista kotorske DPS-a nosi naziv „Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS Milo Đukanović“. Socijaldemokrate idu pod sloganom „Dr. Andrija Lompar – Mi odlučujemo, dosljedno za Kotor“. Liberale Kotora predvodi lista „Za liberalni Kotor – Andrija Pura Popović LP“ a Hrvate „HGI – Svim srcem za Kotor“. Socijaldemokratska partija „SDP – Jak Kotor“, GP URA „Patriotski i građanski – Crno na bijelo“.

Demokrate CG u Kotoru predvodi smijenjeni predsjednik Opštine Vladimir Jokić pod motom „Kotor je naša nacija“.  Odborničku listu socijalista Kotora predstavlja „Dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti“, bivši predsjednik opštinskog odbora SNP.

Veliku koaliciju od osam stranaka na čelu sa Demokratskim frontom predstavlja izborni slogan „Za budućnost Kotora“. Najjači rivali na avgustovskoj izbornoj utakmici, DPS, Demokrate i koalicija DF-a, imaju spektar političkih stranaka za pravljenje postizbornih kombinacija.

Tivat ima  najmanji broj birača, 11.797. Ova opština  je  višegodišnje uporište DPS-a, koji drži loklanu vlast duže od dvije decenije.  U Tivtu je Vlada bila pokrovitelj velikih investicionih poduhvata. Projekta luksuzne marine Porto Montenegro, turističkog kompleksa Luštica Bay i mnogih drugih u najavi, u koje se ulaže kapital moćnih inostranih kompanija, koje nerijetko imaju ekstremno povlašćeni status, za koje ne važe ista pravila kao za građane Crne Gore. Pobjeda u Tivtu od velike je važnosti za DPS.

U Tivtu većina opozicionih stranaka neće učestvovati na izborima. To je epilog njihove odluke da bojkotuju izbore koji su bili zakazani za 5. april ove godine, ali su otkazani zbog epidemije korona virusa. Izborni proces u Tivtu prekinut je 24. marta i zamrznut nakon proglašenja izbornih lista. Izborne radnje su samo nastavljene i zakazane za novi termin, na dan 30. avgusta, čime je onim strankama koje su tada bojkotovale izbore, onemogućena predaja lista u slučaju da su se četiri mjeseca kasnije predomislile. Bojkot tivatskih lokalnh izbora obrazlagan je lošim izbornim ambijentom i insistiranjem na promjenama izbornog zakona. Međutim, u novonastalim okolnostima, članovi nekih partija pravili su saveze sa više političkih subjekata.

Na vlast u Tivtu pretenduju četiri stranke i tri građanske liste. Lista za odbornike DPS „Zbog Tivta! Za Tivćane! DPS Milo Đukanović“, zatim Bokeški forum – „Ljudi Boke znaju“, Hrvatska građanska inicijativa „HGI – Svim srcem za Tivat“. Socijaldemokrate Tivta idu sa listom „SD – Ivan Brajović – Tivat mora bolje“. Učestvuje i nezavisna lista „Goran Božović – Časno i odgovorno za bolji Tivat.

Jedinstvenu listu pod sloganom „Narod Pobjeđuje“ formirale su Tivatska akcija, Arsenal za Tivat, članovi DSS, Demokrate i nekoliko tivatskih intelektualaca.

Izuzetak od opozicionih stranaka, koje su bojkotovale lokalne izbore u Tivtu, predstavlja SDP. U toj patrtiji su odlučili da na aprilske izbore ipak izađu i praktično najavili mogući povratak pod okrilje DPS-a, kojem  je odborničkim mandatom SDP-a omogućen dolazak na vlast u Kotoru.

Branka PLAMENAC

 

ANDRIJEVICA I GUSINJE, IZBORI I OBEĆANJA 
SVI OPTIMISTI

 

U malenoj Andrijevici, koja ima tek nešto više od 4.000 birača, u susret lokalnim izborima svi su optimistični. Ali imaju različite poglede na to šta nude građanima ako njihova lista pobijedi.

Koalicija DPS, SD ubijeđena je da će i u narednom četvorogodištu voditi ovu opštinu. Iz dvije koalicione liste – Demokrate, Demos i SNP, DF – međutim smatraju da je zreo trenutak da se poslije devet godina promijeni vlast i zasutave negativni procesi koji su Andrijevicu odveli na dno ljestvice razvijenosti. A sela ostala pusta.

U proteklom četvorogodišnjem mandatu DPS je u ovoj opštini neprikonsoveno vladao sa čak dvadeset odbornika. Jednog odbornika je imala SD, dok su opoziciju činili po pet odbornika SNP i DF.

Dosadašnji predsjednik opštine i nosilac liste „Za Andrijevicu, za Crnu Goru Milo Đukanović, DPS, SD“ Srđan Mašović ne sumnja da će ta koalicija nastaviti da vrši lokalnu vlast i nakon 30. septembra.

U koaliciji „Aleksa Bečić, Midrag Lekić – Mir je naša nacija – Demokrate, Demokratska Crne Gora, Demos“ kažu da je siromaštvo i nezaposlenost sumorna slika Andrijevice pod okriljem dosadašnje vlasti.

Nosilac njihove liste, profesor Mladen Đukić kaže će ona brojem osvojenih mandata na lokalnom novou snažno doprinijeti smjeni vlasti u Andrijevici. „Moraju se stvoriti uslovi za ostanak mladih, a to podrazumijeva otvaranje novih radnih mjesta. Mladi će ostati u Andrijevici ako im se stvore uslovi da rade i od svoga rada žive kao sav normalan svijet“ – kaže Đukić.

Nosilac liste „Za budućnost Andrijevice, SNP, DF“, privatni preduzetnik Željko Ćulafić kaže da „vlast u proteklom periodu nije radila ništa, osim što je šminkala gradski trg“. Prema njegovim riječima, DPS je radio isključivo u korist lokalnih tajkuna.

Andrijevica je  do 2011. godine bila neosvojiva za DPS. Te godine, na hotelskoj sjednici Skupštine opštine, prelaskom jednog odbornika iz opozicije preuzeli su vlast koju su na izborima 2012. potvrdili zbog bojkota opozicije.

Poboljšanje infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta, valorizacija turističkih lokaliteta i čvrstih veza s dijasporom, samo su neka od obećanja kojima nosioci izbornih lista u opštini Gusinje pokušavaju da pridobiju glasače.

Na lokalnim izborima u Gusinju u trci za neko od trideset jedno odborničko mjesto učestvovaće dvije kolaicije – koalicija albanskih partija DS, DUA i AA i Bošnjačka stranka u koaliciji sa Liberalnom partijom.

Samostalno nastupaju DPS, SD, SDP i SNP. Četiri i po hiljada birača glasaće na deset biračkih mjesta.

Od osnivanja Opštine Gusinje vlast je do sada vršila Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima. Opozicija im prigovara da za to vrijeme nisu uspjeli da se izbore za dom zdravlja, poštu, makar jednu bankarsku poslovnicu, benzinsku pumpu, nisu valorizovali Alipašine izvore, kao najveće izvorište pitke vode u ovom dijelu Crne Gore…

T.SOFTIĆ    

Komentari

DRUŠTVO

BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

 

 

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

 

 

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo