Povežite se sa nama

DRUŠTVO

LOKALNI IZBORI: Kažnjena politička korupcija u Budvi i Kotoru

Objavljeno prije

na

Građani nisu mogli da oproste poniženje Budve i bahaćenje DPS, državnih službi i policije koja je zauzela grad, bacala suzavac i terorisala građane koji su se pobunili

 

Građani tri primorske opštine, Budve, Tivta i Kotora, na lokalnim izborima održanim u nedjelju 30. avgusta, poslali su Demokratsku partiju socijalista u opoziciju. Bilo je očekivano da opozicija odnese pobjedu u Budvi, gradu u kojem je u junu ove godine izvršen politički prevrat, nasilno preuzimanje vlasti od strane odbornika DPS, Crnogorske, SD i nezavisnog odbornika Stevana Džakovića, ali je malo ko očekivao da će se isto dogoditi u Kotoru i Tivtu.

Samoubilačka politička avantura DPS-a u Budvi, dva mjeseca pred izbore, usred turističke sezone i pandemije korona virusa, u kojoj je političkom korupcijom i brutalnom policijskom silom nad legalno izabranim predstavnicima vlasti, uz institucionalnu podršku Ministarstva javne uprave, Ministarstva finansija i Uprave policije, promijenjena izborna volja građana ovog turističkog grada, donijela je vladajućoj partiji poraz u svim primorskim opštinama u kojim su se održali i lokalni izbori. Uznemirujući snimci okupacije Budve, blokade opštinske zgrade policijskim kordonima pod punom ratnom opremom, prebijanje i ponižavanje gradskih funkcionera, zabrana zaposlenima da dođu na svoja radna mjesta, blokada opštinskih finansija, uskraćivanje plata radnicima koji su duže od dva mjeseca ostali bez prihoda, brzopotezne smjene članova svih upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama, umnogome su uticali na raspoloženja birača ne samo u Budvi, nego i u drugim  opštinama na primorju.

Mnogi analitičari konstatuju kako su političkom sunovratu DPS-a u nedjelju, na parlamentarnim i lokalnim izborima, pored crkve i Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bitno  doprinijeli i događaji u Budvi. Građani nisu mogli da oproste poniženje Budve i bahaćenje DPS, državnih službi i policije koja je zauzela grad, bacala suzavac i terorisala građane koji su se pobunili.

Sličan scenario nedemokratske promjene vlasti odigrao se prije godinu dana u Kotoru. Tamo su odbornici DPS-a uz pomoć odborničkog mandata Brune Lončarević, odbornice SDP, obezbijedili većinu u parlamentu koju nisu osvojili na izborima. Politička korupcija u Kotoru protekla je u tišini za razliku od Budve. Crnogorska politička scena nije se mnogo potresla, osim što je lider partije koja je omogućila DPS-u da preuzme Kotor, Ranko Krivokapić podnio ostavku na tu funkciju.

Nasilne promjene vlasti u Kotoru i Budvi imaju dalekosežne posljedice, ne samo zato što su takvo ponašanje birači žestoko kaznili na proteklim izborima, već što mogu biti opomena svim budućim strankama, odbornicima i poslanicima da je prodaja mandata  i prelijetanje iz jedne partije u drugu  potpuno neprihvatljivo. To pokazuju spektakularni izborni rezultati u Budvi onih partija kojima je vlast oteta, dok je DPS ostvarila najgori izborni skor u svojoj istoriji. Prvi put je ova partija svedena na jednocifreni broj odborničih mandata, ukupno devet.

DPS je na izbore izašao sa listom Koalicija „Za Budvu! Za Crnu Goru! Milo Đukanović – DPS, SD, Crnogorska, LP“. Sa strankama sa kojima je dva mjeseca ranije izveden puč u Budvi, i osvojila ukupno 11 mandata, od kojih po jedan mora da im ustupi. Podaci sa terena pokazuju da je to bila loša odluka DPS-a, jer njeni partneri sa liste nisu osvojili više od 100 glasova građana Budve.

Najviše, oko 41,2 odsto važećih glasova dobila je lista Marko Bato Carević – Za budućnost Budve, što pretočeno u mandate iznosi 14 odborničkih mjesta od mogućih 33 u lokalnoj skupštini. Demokrate su osvojile 6 mandata, URA sa listom „Crno na bijelo“ imaće jednog predstavnika, koliko i SDP. To znači da se Demokrate i stranke oko Bata Carevića pobjedonosno vraćaju na vlast u Budvi. Dan nakon izbora dočekala su ih otvorena vrata upravne zgrade Opštine Budva ispred koje su netragom nestali oni nabildovani bezbjednjaci i pripadnici policije sa kojima su se duže od dva  mjeseca naguravali.

Predstavnici izbornih lista „Za budućnost Budve“, Demokrata „Budva je naša nacija“ i URA „Crno na bijelo“ dogovorili su podjelu vlasti u Budvi i njeno konstituisanje u najkraćem mogućem roku. Funkcija predsjednika Opštine pripašće koaliciji oko Demokratskog fronta, odnosno Batu Careviću, dok će poziciju predsjednika parlamenta preuzeti Demokrate. Vlast se vraća na podešavanja prije uzaludnog i neshvatljivog udara DPS-a na Budvu, koji je ovoj partiji nanio ogromnu političku štetu.

Sudeći prema većinskom raspoloženju građana i u Kotoru će u fotelju predsjednika Opštine ponovo sjesti Vladimir Jokić. Njegova stranka sa listom Demokrate – „Kotor je naša nacija“, osvojila je 29,4 odsto glasova Kotorana ili 9 odborničkih mandata. DPS je u Kotoru osvojila pojedinačno najveći broj mandata, ukupno 12, ali nedovoljno da zajedno sa svojim dosadašnjim partnerima formira potrebnu odborničku većinu. Demokrate će buduću vlast formirati sa koalicijom „Za bolji Kotor“ koja je osvojila sedam mandata i kotorskim Socijalistima koji imaju jedan osiguran mandat u kotorskom parlamentu. Po jedno odborničko mjesto osvojile su stranke URA, Liberalna partija, SDP i SD koja je veliki gubitnik ovih izbora.

Demokratska partija socijalista izgubila je u nedjelju svoje dugogodišnje uporište, Opštinu Tivat, u kojoj je bila na vlasti pune 24 godine. Najmlađi i po broju stanovnika najmanji primorski grad, bio je sigurna politička baza Mila Đukanovića i izuzetno vrijedna destinacija u kojoj su realizovani veliki investicioni poduhvati u vrijeme njegovog višegodišnjeg premijerskog mandata, poput projekta luksuzne marine Porto Montenegro, stambeno-turističkog kompleksa Luštica Bay i mnogih drugih u najavi.

Zato veliko iznenađenje predstavlja pobjeda građanske liste, koalicije pod nazivom „Narod pobjeđuje“. Narod Tivta dao je više glasova ovoj grupi građana nego DPS-u koji je na izbore išao sa pozicije apsolutne vlasti u ovom gradu, ukupno 42 odsto ili 13 mandata u lokalnoj skupštini. DPS će raspolagati sa 11 odborničkih mjesta, Socijaldemokrate sa dva, Hrvatska građanska inicijativa takođe sa dva mjesta. Lista Bokeški forum osvojila je 2 mandata, dok po jedan mandat pripada strankama SDP i nezavisnoj listi – Goran Božović.

Formiranje vlasti u Tivtu zavisi od jednog mandata SDP-e sa kojom predstavnici liste Narod pobjeđuje pregovaraju. Uz uslov da je obezbijeđen pristanak Bokeškog foruma i Tivćanina Gorana Božovića sa kojima imaju  tijesnu većinu od 17 odborničkih mandata u Skupštini Opštine Tivat, nove političke snage preuzeće lokalnu samoupravu od DPS-a koja je upravljala gradom duže od dvije decenije.

Demokratska partija socijalista na prethodnim lokalnim izborima izgubila je i Herceg Novi, tako da od šest opština na Crnogorskom primorju za sada ima vlast samo u Baru i Ulcinju.

Branka PLAMENAC

DPS izgubio i u Andrijevici

Ono što je izgledalo potpuno nemoguće, u Andrijevici se dogodilo. DPS, koja je na prethodnim lokalnim izborima, 2016. godine, neprikosnoveno vladala sa čak dvadeset odborničkih mjesta, na ovim izborima otišla je u opoziciju.

DPS je izgubio vlast poslije devet godina, nakon što su je na silu, po budvanskom scenariju, prelijetanjem jednog odbornika, preuzeli 2011. godine. Lokalne izbore 2012. godine opozicione partije su bojkotovale, da ne bi, kako su govorili, davali legitimitet DPS-u, što se pokazalo po njih pogubno jer ih četiri godine nije bilo na političkoj sceni. Onda su 2016, kada su uvidjeli da je to bio pogrešan potez, od trideset jednog, osvojili tek deset odborničkih mjesta, po pet SNP i DF. Sada će koalicije Za budućnost Crne Gore i Mir je naša nacija preuzeti vlast sa šesnaest odbornika, jednim više od DPS i SD zajedno.

Nosilac liste DPS u Andrijevici i aktuelni predsjednik opštine Srđan Mašović, kazao je dan nakon izbora da je ta stranka ostvarila loš izborni rezultat zbog crkve i poručio da se povlači iz politike „iz ličnih i zdravstvenih razloga”.

Na lokalnim izborima u Gusinju izborna lista DPS-a osvojila je najviše glasova, ali će morati da formira koaliciju sa manjim partnerima (SD, Albanska koalicija i BS). Opozicione SDP i SNP uzele su po jedan mandat.

Izlaznost u Gusinju koja je bila ispod 50 odsto, ili preciznije, 46,8 odsto, što govori u prilog tome da je izostala podrška dijaspore, odnosno da mnogi Gusinjani nijesu doputovali, kao što su to ranije masovno činili, da pruže podršku DPS.

T.Softić

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo