Rezultati nedavnih lokalnih izbora i, još više, nesposobnost da se nakon podjele mandata dođe do neophodne većine,  razlog su za opravdanu glavobolju i u državnom vrhu. U Podgorici i Budvi se (bezuspješno) pregovara, kotorski izbori nijesu završeni, a dolaze Berane, Nikšić… Šavnik su svi zaboravili

Dva mjeseca nakon održavanja lokalnih izbora u Podgorici i mjesec od proglašenja njihovih konačnih rezultata, Glavni grad dobio je novi parlament. Partijski mandati su personalizovani i novoizabrani odbornici su zauzeli svoja mjesta. Ali još nema nagovještaja o tome ko bi od njih mogao biti dio većine, a ko opozicija. A vrijeme curi. Ukoliko odgovor na to pitanje ne dobijemo do kraja godine, Podgorici predstoje novi izbori.

Jelena Borovinić Bojović, sada već bivša predsjednica Skupštine Glavnog grada, inicirala je u ime koalicije Za budućnost Podgorice sastanak predstavnika partija i pokreta koji su nakon prethodnih lokalnih izbora bili dio gradskih vlasti. Do proljetošnjeg razlaza. Pozivu se  nijesu odazvali predstavnici koalicije Pokret za Podgoricu-URA, pa sve opcije za dogovor i dalje ostaju otvorene.

Podsjetimo, iz koalicije koju personifikuju predsjednik države Jakov Milatović i  bivši premijer Dritan Abazović ignorisali su i poziv  koji je na njihovu adresu stigao iz DPS-a. Tada su se izgovorili radom na postizbornoj platformi koju će ponuditi potencijalnim koalicionim partnerima. Ove nedjelje su, umjesto susreta sa zvaničnicima ZBCG i koalicije Demokrata i PES-a, istu predstavili javnosti. Ključno u tom dokumentu je da u njemu ne piše kako Luka Rakčević mora biti gradonačelnik Podgorice. Iako je ponovljeno da ostaju pri stavu kako je Rakčević najbolji od svih mogućih kandidata. Ali su, izgleda, i oni svjesni da im postizborna matematika ne daje za pravo da u predstojeće pregovore ulaze sa pozicije sve ili ništa.

Na postizbornu računicu prema kojoj mjesto prvog čovjeka Podgorice pripada koaliciji PES-Dedmokrate podsjetio nas je, još jednom, ove nedjelje nosilac njihove liste i ministar energetike Saša Mujović. „Obavještavamo crnogorsku javnost da PES ostaje decidan u svom stavu da samo oni politički subjekti koji imaju konstruktivan pristup u formiranju funkcionalne gradske vlasti mogu biti naši partneri i da gradonačelnika, a shodno demokratskim principima, treba da delegira lista Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore”, istakao je Mujović u partijskom saopštenju uoči sastanka sa predstavnicima ZBCG.

Zvanično, od mjesta gradonačelnika Podgorice nijesu odustali ni u DPS-u. “Moraju se vraćati demokratski principi u politički život Crne Gore. Oni koji su ostvarili najbolji rezultat imaju pravo i prvopozvani su da predlože predsjednika Opštine. U ovom slučaju to je DPS, a naš nosilac liste je bio Nermin Abdić“, kazao je Danijel  Živković. Predsjednik DPS-a najavljuje novi poziv Milatoviću i njegovoj koaliciji.

Nezvanično, DPS je Milatoviću i njegovim (budućim) partijskim saborcima ponudio širu koaliciju, koja obuhvata i naredne predsjedničke izbore.

Istovremeno, sa druge strane stiže upozorenje. “Da li će neko da formira vlast sa DPS-om ili neće, na to treba oni da odgovore“, kazao je poslanik SNP Bogdan Božović komentarišući mogućnost da se Milatović i Abazović okrenu koaliciji sa DPS-om i drugim, manjim partijama koje su opozicija vladajućoj većini na državnom nivou. „To bi definitivno promijenilo stvari na državnom nivou. Vjerujem da bi odmah nakon toga uslijedile neke inicijative u Skupštini Crne Gore, a koje bi se ticale možda i statusa predsjednika Crne Gore ukoliko bi formirao vlast sa DPS-om i opozicijom.”

Sličan scenario već je najavljivao Milan Knežević, pa se čini da u vladajućoj koaliciji ozbiljno razmišljaju o načinu na koji bi mogli „skratiti mandat“ predsjedniku države ukoliko on iznevjeri njihova očekivanja po pitanju (ne)saradnje sa DPS-om. Odnosno, kako neki od njih vole da kažu, tekovine 30. avgusta.

Na Milatoviću je da preračuna šta je najbolje za njegovu političku budućnost, ali i za ispunjenje onoga što nam je, kao predsjednik države, obećao. A iz Brisela stižu vijesti koje bi se mogle protumačiti kao moguća najava toga da je predsjednik počeo da detaljnije promišlja i u tom pravcu.

„Okupljanje građanskog i evropskog centra, koji će diktirati tempo društvenih promjena do ulaska Crne Gore u EU, ideja je koja je veća od svakog pojedinca ili partije“, poručio je Milatović preko društvene mreže X, upozoravajući kako rezultati niza lokalnih izbora pokazuju zabrinjavajuću tendeciju fragmentacije i slabljenja tih snaga („građanskog i evropskog centra“). “Shodno navedenom, smatram da je u narednom periodu neophodno prevazići nesuglasice i zajednički krenuti ka ostvarivanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja – članstvu Crne Gore u EU do 2028. godine. To podrazumijeva zajednički dogovor oko ključnih principa državne politike, koji će se temeljiti na saradnji i sinhronizovanom djelovanju u narednom periodu – posebno između predsjednika države i predsjednika Vlade.”

Iz Kabineta premijera (Spajić je na službenom putu u Singapuru) ubrzo je stigao odgovor u kome pozdravljaju inicijativu predsjednika države, ali  sa dozom cinizma i uzdržanosti. „U tom kontekstu, od izuzetne je važnosti da svi nosioci javnih funkcija djeluju u okviru svojih ovlašćenja, kako bi ispunjavanjem obaveza propisanih Ustavom dali vjetar u leđa ostvarenju zajedničkog cilja. Stoga, nakon godinu dana uspješnog rada 44. Vlade, raduju i konstruktivni signali od strane Predsjednika Crne Gore“, navodi se u saopštenju i na kraju konstatuje  kako je cilj jasan – Crna Gora 28. članica EU do 2028. godine. „Nezavisno od ishoda najavljene inicijative Predsjednika Milatovića, Vlada Crne Gore će, podržana parlamentarnom većinom, ovome kao i do sada, ostati čvrsto posvećena“.

Nastavak slijedi. Možda obrise tog raspleta naslutimo prije nego se razriješe neke političke dileme na lokalnom nivou.

Za razliku od Podgorice, gdje smo stigli makar do konstituisanja lokalnog parlamenta, izbori u Kotoru, održani istog dana kada i  u Glavnom gradu, još nijesu završeni. Nema naznaka da bi se to moglo dogoditi u bliskoj budućnosti. Zapelo je u Ustavnom sudu gdje nijesu u stanju da donesu odluku (rezultat glasanja 3:3) o žalbama koje im je uputio DPS. Tako je nastala pat pozicija, nalik onoj koju već 25 mjeseci imamo u Šavniku, gdje još nijesu završeni lokalni izbori započeti u oktobru 2022.

Šavnički scenario, donekle modifikovan, mogli bi dobiti i u Budvi. Tamo su drugi ovogodišnji lokalni izbori završeni. Glasovi su prebrojani, mandati podijeljeni, a početne pozicije ostale su nepromijenjene. Budvani već drugu godinu, od kada je presjednik Opštine Milo Božović u Spužu, nemaju funkcionalnu vlast. Uz rastuću bojazan da je neće dobiti ni nakon ovih izbora.

Nekadašnji  saveznici iz DF-a produbljuju rovove razmjenjujući optužbe za nepotizam, korupciju i saradnju sa pojedincima i grupama iz kriminalnog miljea. Da li će neka viša sila (iz Beograda) uspjeti da ih pomiri, hoće li  se neko okrenuti DPS-u koji čeka priliku da se vrati u vlast najbogatije opštine u Crnoj Gori ili će svi skupa ponovo na izbore?

U Beranama, gdje se lokalni izbori održavaju za desetak dana, izgleda da nemaju takvih problema. Zato je kampanja poslužila za dodatno raspirivanje nacionalnih tenzija, u šta smo se mogli uvjeriti i na skorašnjoj rukometnoj utakmici između Berana i Lovćena.

Nakon Berana, naredni redovni lokalni izbori održaće se u Nikšiću (do kraja marta). Kako su prethodni održani pod sloganom Bitka za Nikšić, uz adekvatan narativ i tenzije, nema sumnje da će i nastavak biti uzavreo. Ako ništa drugo, to nam obećava predsjednik opštine Marko Kovačević i njegova sklonost ka verbalnim izlivima netolerancije i, po mnogim ocjenama, mržnje prema političkim protivnicima ali i svima onima koji ne dijele njegove definicije vjere, nacije i domovine.

Moglo bi se desiti da prije Nikšićana na birališta izađu građani Rožaja. Vanredno. Pošto je, sredinom novembra, zbog nedostaka kvoruma odložena sjednica SO u kojoj Bošnjačka stranka ima natpolovičnu većinu odbornika. Ali se oni, izgleda, ne slažu sa politikom stranke na državnom nivou (ulazak u vladajuću koaliciju i vladu Milojka Spajića).

A nakon Nikšića stižu redovni lokalni izbori u Herceg Novom, na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici. Ukoliko ih, opet, ne preteknu vanredni izbori u Bijelom Polju. Do njih bi moglo doći ukoliko BS ispuni ljetošnji ultimatum i raskine lokalnu koaliciju sa DPS-om. Ako je još uvijek na snazi zahtjev koji su pred buduće koalicione partnere postavili iz  ZBCG.

Na kraju, još jedna ilustracija stanja u lokalu i potencijalnih posljedica ukoliko se lokalna trvenja prenesu na državni nivo. Milan Knežević je najavio kako njegova DNP neće glasati za prijedlog zakon o budžetu za 2025. godinu ukoliko do kraja godine ne da dođe do razgraničenja „nespornih teritorija“ opština Zeta i Podgorica. To, možda, neće ugroziti izglasavanje predloženog budžeta , pošto i bez četiri poslanika DNP vlast ima potreban 41 glas u parlamentu, ali dodatno ukazuje  da tenzije i unutar vladine većine – rastu. Rezultati nedavnih lokalnih izbora i, još više, nesposobnost da se nakon podjele mandata dođe do neophodne većine,  razlog su za opravdanu glavobolju i u državnom vrhu.

Zoran RADULOVIĆ