Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Lokalne bure

Objavljeno prije

na

U narednih deset mjeseci moraju biti održani lokalni izbori u 16 crnogorskih opština. Izbori u Mojkovcu, na Cetinju i u novoformiranoj opštini Petnjica trebali bi biti na jesen. U Podgorici, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Danilovgradu, na Žabljaku, u Kolašinu, Plavu, Plužinama, Pljevljima, Rožajama, Ulcinju i Šavniku lokalna vlast je izabrana na izborima 23. maja 2010. Taj mandat ističe na proljeće iduće godine.

Rezultati sa prethodnih parlamentarnih i predsjedničkih izbora ohrabruju opoziciju u mišljenju da bi lokalni izbori mogli značiti još jedan korak ka kraju DPS-a.

Prvo ide Mojkovac. Lokalna vlast u tom gradu izabrana je u decembru 2009. DPS i SDP osvojile su 18 mandata, dok je SNP-u pripalo 13 odborničkih mjesta. Nova srpska demokratija, Pokret za promjene, Narodna i Demokratska srpska stranka su bojkotovale izbore. Prije tih izbora na vlasti je u Mojkovcu bila opozicija. Djelimični bojkot pokazao se formulom za neuspjeh.

Ovih dana je mojkovački SNP pozvao opoziciju na dogovor oko zajedničkog nastupa. Na predsjedničkim izborima opozicioni kandidat Miodrag Lekić u tom gradu je osvojio 2941, kandidat vlasti Filip Vujanović 2.562 glasa.

Prethodni izbori za lokalnu vlast na Cetinju bili su 7. februara 2010. Od 33 odbornika, 21 je iz DPS-a, šest iz SDP-a, tri iz SNP-a, dva odbornika ima koalicija Liberalne i Građanske partije, a jedna odbornica je nezavisna. Cetinjski odbor SDP-a donio je odluku da na lokalnim izborima nastupi samostalno. Iz opozicije osluškuju da li SDP spaja potencijalne svoje, sa opozicionim glasovima.

Krajem maja u Skupštini su izglasane izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji kojima je formirana opština Petnjica. Zakonom je predviđeno da je predsjednik države obavezan da, najkasnije za tri mjeseca, raspiše lokalne parlamentarne izbore u novokonstituisanoj opštini. To bi značilo da izbori moraju biti raspisani do kraja avgusta, ali, sve što je u rukama DPS-a tumači se kako DPS-u odgovara. Recimo – od kad teče rok za raspisivanje izbora. Zakonom o izboru odbornika i poslanika propisano je da od dana raspisivanja do održavanja izbora odbornika ne može da prođe manje od 60 ni više od 100 dana. Sve skupa znači da se na zna kad će tačno petnjički izbori. Zna se da je u Skupštini odbijen amandman prema kojem bi se istovremeno morali održati izbori i u Beranama, tako da će, barem nekoliko mjeseci, Petnjičani imati dva glasa – jedan koji je 2010. izabrao pet predstavnika tog područja u beranskoj skupštini i jedan u novoizabranoj novoj.

U beranskom SDP-u kažu da još nijesu odlučili hoće li na izbore u Petnjici ta partija ići samostalno ili u koaliciji sa DPS-om. Po svemu sudeći, glavna borba vodiće se između tih partija na jednoj i Bošnjačke stranke na drugoj strani.

U Skupštini opštine Berane koalicija DPS-SDP ima 19, SNP osam, Nova – pet, Narodna stranka – dva i PZP jednog odbornika. Dragoslav Šćekić predsjednik OO SNP Berane objašnjava za Monitor da će, nakon izdvajanja Petnjice, broj odbornika, u skladu sa brojem birača, biti smanjen za četiri.

Šćekić ocjenjuje da se, ako izbori u Beranama i Petnjici ne budu istovremeno, postavlja pitanje legitimiteta odbornika iz tog kraja. „Prolongiranje roka za održavanje izbora je pokušaj bijega od realnosti. A realnost za DPS je gubljenje vlasti u Beranama. Grad izgleda najgore od svog nastanka. Uništavanje privrede, kulture, sporta, i nedostatak perspektive doveli bi do promjene vlasti i da je Petnjica ostala u sastavu Berana”, kaže Šćekić. On najavljuje da će OO SNP-a ovih dana odlučiti o razgovorima sa ostalim opozicionim partijama.

U aprilu 2010. DPS je, negdje sa koalicionim partnerima, negdje sam, pobijedio u 12 opština od 14 u kojima su izbori održani. Bio je to ozbiljan poraz opozicije koja je ostala na vlasti samo u Plužinama i Pljevljima. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović tada je naglasio kako ga „posebno raduje” pobjeda DPS u nove tri opštine na sjeveru Crne Gore – Andrijevici, Kolašinu i na Žabljaku. ,,To potvrđuje da politika Vlade, koja promoviše ulaganja u ubrzani razvoj sjevera, daje dobre političke rezultate”. Četiri godine kasnije, u skladu sa ubrzanim razvojem sjevera, DPS bi se mogao nadati cifri od, recimo 18 glasova. Ako neko pogriješi. Priča o razvoju je samo priča – DPS ne pobjeđuje zahvaljujući razvoju bilo kog područja, naprotiv. Jedan od glavnih izvora glasova za njih je sirotinja čiji glas obezbjeđuje pedesetak eura partijske socijalne pomoći.

Poseban fenomen, predstavlja DPS-ov model održavanja na vlasti u Podgorici. Od oko 500 hiljada birača u Crnoj Gori, 144 hiljade imaju pravo glasa u glavnom gradu. Na izborima 2010. u Podgorici je koalicija DPS-a, Liberalne partije i Bošnjačke stranke od 57 mjesta u lokalnom parlamentu, osvojila 28. Udružena opozicija dobila je 24, a SDP pet mandata. Iako je kasnije SDP odbio da podrži gradonačelnika dr Miomira Mugošu, on je skupa sa svojom partijom bez stvarne većine ostao na vlasti zahvaljujući glasovima trojice odbornika srpskih partija odbjeglih sa opozicione liste.

Rezultati parlamentarnih i predsjedničkih izbora pokazali su da opozicija u Podgorici ima više glasova od vlasti. Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović u izjavi za Monitor ukazuje na jednu od mogućih manipulacija vladajuće partije: ,,Pokušaće da se prvo dese izbori u Podgorici, pa da tek nakon toga odluče o formiranju opštine Tuzi. Budući da su odbili amandman po kojem bi se izbori morali održati i u opštini iz koje se određeno područje izdvaja, pokušaće da na taj način nadoknade nedostatak glasova”.

Prema Kaluđerovićevom mišljenju, u skladu sa proklamovanim naporima za unapređenje povjerenja u izborni proces, bilo bi logično i poželjno da se lokalni izbori održe u svim lokalnim zajednicama zajedno. On posebno ukazuje na nedostatak legitimiteta lokalnih vlasti u Nikšiću i Andrijevici.

Na važnost posla kojim se u Skupštini bavi radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces ukazuje i članica tog tijela iz Demokratskog fronta Branka Bošnjak. „Nećemo dozvoliti da se bilo koji izbori održe po starim pravilima”. Ona najavljuje da će intenzivnije pripreme za izbore početi u septembru i da su trenutno posvećeni jačanju građanskog dijela Demokratskog fronta. „Počinjemo sa tribinama posvećenim ekonomiji od kojih će prva biti održana 26. juna u Podgorici”.

Podgorički gradonačelnik dr Miomir Mugoša već je krenuo u kampanju. Medijima postavljamo pitanje da li Mugoša promoviše sebe ili svoju partiju. Neki Monitorovi sagovornici smatraju da su male šanse da se DPS odluči da na izbore ide bez Mugoše, a on, po svemu sudeći nema namjeru da sam odustane od gradonačelnikovanja. Ima i onih koji tvrde da bi Mugoša mogao biti žrtvovan, u nagodbi Đukanovića sa SDP–om. I da će Đukanović to s merakom odraditi. Vidjećemo.

Ostaje istorijsko pitanje – kuda ide SDP. Da li je Miomir Mugoša jedino što ih sprečava da u glavnom gradu ponovo budu zajedno sa DPS-om, zasad se ne zna. Prema Monitorovim izvorima, struja koja je za samostalni nastup u glavnom gradu znatno je oslabljena odlaskom Raška Konjevića na ministarsku funkciju, čime je ojačao uticaj kooperativnijeg Vujice Lazovića.

Da se SDP-u, bar ponegdje, ne isplati da bude uz DPS potvrđuje poslanik Džavid Šabović podsjećanjem da je na prošlim lokalnim izborima u Plavu njegova partija jedini put izašla na izbore sa DPS-om i – oslabila. „Prije toga smo imali po osam, na tim izborima dobili smo po jedan mandat manje. Bošnjačka stranka je imala pet, dobila je osam odbornika”.

Uoči svakih izbora u Crnoj Gori očigledno je samo jedno – DPS-ova mašina počinje da radi mjesecima prije nego što ostali uoče da se izbori bliže. Vrijeme je za otvaranje očiju.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo