Zlodjela nad zaštićenim životinjskim vrstama u Crnoj Gori ne jenjavaju, a na njihovom suzbijanju se ne radi efikasno

Ubijanje roda na Marezi. Prodavanje sove ušare preko Fejsbuka. Ubijanje medvjedice na Bioču.  Sve u ekološkoj Crnoj Gori.

Zaštićene životinjske vrste kod nas to nisu. Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica kažu da nije riječ o pojedinačnim slučajevima nasilja: ,,Nedavni pokušaj prodaje jedinke sove – velike ušare u Baru, vrste koja je zaštićena, je samo jedan u nizu slučaja nezakonite trgovine, nezakonitog lova, ubijanja i trovanja ptica ili drugih životinja u Crnoj Gori. Možemo navesti niz primjera ovakvog nezakonitog djelovanja i nehumanog ponašanja, kao što je mučenje čaplje Živke, trovanje sivog sokola i velike ušare bojnim otrovom furadanom, nezakonito hvatanje štiglića, ubijanje medvjedice na Bioču. U Crnoj Gori je i još poprilično jaka tradicija  prepariranja ubijenih  ptica koje se drže  kao lovački trofeji ili služe da ‘ukrašavaju’ prostore“.

Glavni motivi za ovakve radnje su materijalna korist i potreba za držanjem životinja u zatočeništvu, objašnjavaju za Monitor iz CZIP-a. Nezakonitom trgovinom pojedinci i organizovane grupe stiču veliku zaradu, bilo da se radi o krijumčarenju lovine, egzotičnih vrsta ptica, divljih ptica pevačica i preparata strogo zaštićenih vrsta životinja.

Rode su u Crnoj Gori zaštićena vrsta od 1981. godine. Par ubijenih gnijezdećih roda sa Mareze i Perko i Perka, rode iz Polimske ulice u Beranama, jedine su gnijezdile u Crnoj Gori.  Ubistvo ptica koje donose sreću najbolje je oslikalo društvo u kojem živimo.

I medvjedi su zaštićena vrsta u Crnoj Gori. To nije spriječilo krivolovce da odstrijele medvjedicu, staru dvije godine, i da se potom samo udalje sa mjesta zločina. Iz Lovočuvarske službe LO Podgorica su tada rekli da su počinioci iz već dobro poznate grupe.

Iz Lovačkog društva Zeta žestoko osuđuju ovakve poteze pojedinaca. Predsjednik ovog LD Mišo Pejković kaže: ,,Pravi lovac to nikad sebi ne bi dozvolio. Lovočuvarske službe treba da rade svoj posao i da prate šta se dešava u njihovom lovištu”. On ističe da lovci treba da prijave krivolovce ako ih uhvate na djelu. ,,Slučajevi odstrijeljenih životinja zaštićene vrste pokazuju kakva je svijest krivolovaca. Treba intenzivirati edukaciju lovaca. Treba da svi zajedno budemo odgovorni i da pomognemo kako bi oni  koji ne mare ni za kakve norme, bili  adekvatno sankcionisan”.

Zaštitom ptica i njihovih staništa u zakonodavstvu Crne Gore bavi se čitav niz pravnih izvora, pa su tako nezakonit lov, trovanje, nezakonito hvatanje, držanje i trgovina nedjela uređena nacionalnim i međunarodnim pravnim propisima koje je potvrdila Crna Gora.

Iz CZIP-a kažu da je biznis u lovu najorganizovaniji: ,,Radi se o gostojućim lovcima koji su spremni da daju velike pare za mogućnost lova u Crnoj Gori. Najpoznatiji su gosti iz Italije, i to ne samo kod nas, dobro je poznato da prave probleme i u zemljama regiona. Oni ne mogu da lov ili krivolov organizuju sami, za to trebaju pomoć ljudi iz Crne Gore koji organizuju usluge kao što su izdavanje kerova, oružja, vođenja, smještaja. O tome svjedoči nedavni i ne jedini slučaj zaplijene 25 komada jarebice kamenjarke od strane Uprave carina na putničkom terminalu u Baru. Slično se desilo u decembru 2015. godine, kada je zaplijenjeno 20 komada ove vrste kao i šumska šljuka. I tada kao i u poslednjem slučaju krivolovilo se na prostoru Opštine Plužine, nakon čega je stavljen moratorijom od 3 godine na lov ove vrste”.

Slogan globalne kampanje kojom je obilježen ovogodišnji Dan planete Zemlje, 22. april glasio je Zaštitimo naše vrste. To dovoljno govori o urgentnosti bavljenja ovim pitanjem, a istovremeno i o nedovoljnom shvatanju o suštinskoj važnosti zaštite životinjskih vrsta.

Trenutno su najugroženije životinje u svijetu nosorozi, gorile, polarni medvjedi, tigrovi, orangutani i morske kornjače. Nedavno je Međunarodna unija za zaštitu prirode na ovaj spisak dodala i žirafe. Tom prilikom je generalni direktor ove organizacije Inger Andersen rekao: ,,Mnoge vrste nestaju prije nego što ih uopšte možemo i opisati”. Svjetska banka objavila je spisak zemalja koje najviše rade na mjerama zaštite svojih teritorija i životinjskih vrsta. U tome prednjače Venecuela, Monako, Butan, Lihtenštajn i Grenland.

Crna Gora bi se od komšija mogla ugledati na Sloveniju, koja je, prema podacima Svjetske banke zaštitila čak 53, 6 odsto svoje teritorije.

Nedavno su fotografije i snimci iz požarom zahvaćene Australije obišle svijet. Prizori Australijanaca koji spasavaju koale od vatre postali su viralni. Procjenjuje se da je u požarima uginulo preko hiljadu koala, a da je 80 odsto njihovog staništa nestalo. Mnoge je ova ekološka katastrofa podstakla da doniraju novac koji će ići za sanaciju uništenih područja i obnavljanje populacije koala.

U blizini Bioča su i ranije lovočuvarske službe pronalazile iskasapljene medvjede, a u Goliji kod Nikšića srne, divljač koja je zaštićena zakonom. Zakonom o divljači i lovstvu Crne Gore novčane kazne za ovakva zlodjela kreću se od 200 do 15 hiljada eura.

Zabrinjava što se na suzbijanju krivolova ne radi dovoljno efikasno. Iz CZIP-a ističu da je to zbog slabog inspekcijskog nadzora, nedovoljnih ljudskih kapaciteta, loše opremljenosti i obučenosti inspektora za zaštitu životne sredine, kao i manjkavosti u poštovanju procedura koje bi trebalo da dovedu do kažnjavanja počinilaca. ,,Ne treba zanemariti ni nedoslednost policijske, tužilačke i sudske prakse, kao i nedovoljne upućenosti opšte javnosti za pomenute probleme. Smatramo da je neophodno osposobljavanje kadrova u svim državnim ustanovama nadležnim za rješavanje pomenutih problema, uz obavezno aktivno uključivanje civilnog sektora. Potrebno je i povećanje kapaciteta inspekcijskih službi, a posebnu pažnju treba posvetiti popravljanju učinka tužilaštava i pravosudnih organa, imajući u vidu dosadašnji broj zabilježenih slučajeva, odnosno njihovo procesuiranje i kažnjavanje“, kažu iz ove organizacije.

I životinje ponekad naškode čovjeku. To dobro zna Vuk Konjević, iz sela Ponikvice kod Bijelog Polja, kome je prije 2 godine skoro čitavo stado ovaca zaklao vuk. Od 19, koliko ih je bilo u stadu, preživjelo je samo 8. Zaštitne ograde nisu pomogle pred silom zvijeri. U mnogim selima širom Crne Gore, žive uglavnom stariji ljudi, bespomoćni da se zaštite od pohara divljih svinja i ostalih divljih životinja.

Uobičajena praksa u svijetu je da države građanima nadoknade ovakve gubitke. Ali, u Crnoj Gori taj proces zna da potraje. Nerijetko pomoć bude i ispod očekivanja. Vlast očito nije u stanju da kako valja zaštiti ni zvijeri ni ljude.

Životinje ne ubijaju iz hira, nego zbog gladi. Čovjek nema izgovor.

Andrea JELIĆ