Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ljubav za ljubav, asfalt za pare

Objavljeno prije

na

Ljubav između lokalne uprave u Beranama i banjalučkog Integral inženjeringa trajala je nekoliko godina i vrlo je mjerljiva osnovnom mjernom jedinicom zvanom euro. Kada je počelo da nestaje para, i ljubav je počela da se gasi. Integral je tužio Opštinu Berane za neuzvraćenu ljubav izmjerenu sa oko milion i dvjesta hiljada eura, i zbog neispunjavanja dogovora oko isplate blokirao žiro račun svog bivšeg partnera.

Velika korporacija Integral inženjering iz rodnog grada Milorada Dodika, Laktaša u blizini Banjaluke, u Berane je stigla prije pet godina. Integral je tada od sarajevskog preduzeća GP Put kupio asfaltnu bazu u selu Donja Ržanica, za svega nekoliko desetina hiljada eura.

Pun pogodak za kompaniju, jer je asfalt bio vrlo tražena roba na sjeveru, a dnevni kapacitet ove baze oko sto tona. Nešto ranije ugašene su asfaltne baze u Štitaricama i Podima, tako da je najbliža i jedina u Crnoj Gori bila u Podgorici, pa se asfalt za potrebe sjevera nerijetko uvozio iz Srbije. Takav asfalt je putovao satima, hladio se i kisnuo, pa je, tvrde stručnjaci, bio slabog kvaliteta. „Zbog toga je otvaranje asfaltne baze u Beranama za čitav sjever bilo veoma značajno”, kaže jedan inženjer.

U otvaranju asfaltne baze beranska lokalna uprava odigrala je značajnu ulogu: umirila je mještane Donje Ržanice koji su protestvoali zbog otvaranja baze u njihovom selu. Već se umiješala ekološka inspekcija i zabranila rad zbog neispunjavanja elementarnih uslova zaštite okoline, kada je predsjednik Opštine Vuka Golubović došao na zbor MZ i obećao nove kilometre asfalta i radna mjesta za jedan broj Ržaničana.

Znao je Integral to da cijeni. Davao je asfalt Opštini Berane i izvodio radove sa rokom plaćanja – „na brk”. U zaletu su asfaltirane gradske ulice, lokalni i nekategorisani putevi, prilazi kućama članova i glasača DPS-a. Sve je išlo preko lokalnog budžeta. Rijetki su upozoravali da takve investicione ambicije nemaju realno pokriće u opštinskoj kasi.

Asfaltiranja nijesu prekidana ni u kriznoj 2009. U te poslove je partijskom spregom bio uključen i veliki broj kooperanata, odnosno podizvođača koji su izvlačili debelu korist. Integral je u stopu pratio DPS u svim predizbornim kampanjama. Iz tog perioda ostala je i pjesma – kuda noga DPS-sa prođe, za njom asfalt odmah dođe.

Onda je na red stiglo svođenje računa. Integral inženjering je Opštini Berane fakturisao je početkom 2010. godine oko milion i po eura. Kako do novca nije došao regularnim putem, u maju je uslijedila tužba. Stvari su bile potpuno na strani firme iz Laktaša koja je bez problema dobila sudski spor. Dovedena pred svršen čin lokalna uprava je ponudila poravnanje u vidu plaćanja u više mjesečnih rata.

Ljeto je za Integral prošlo u iščekivanju novca, koji nije stizao, zbog čega je polovinom septembra kompanija blokirala opštinski žiro račun. Početkom oktobra na kolegijumu lokalne uprave saopšteno je da je pronađeno rješenje, odnosno firma koja će preuzeti opštinski dug na nekoliko godina, a da će sa Integralom biti raskinuti svi odnosi. Prva tranša duga je zaista vraćena i žiro račun deblokiran. Šta je bilo sa pričom o preuzimanju duga, nije poznato, ali u novembru je uslijedila blokada za drugu tranšu dugovanja, koja je ovih dana izmirena. Opština je opet na kratko deblokirana, u očekivanju blokade žiro računa za treći dio duga.

Da li je moguće da lokalna uprava u Beranama nije znala da sa tako moćnom kompanijom nema tancovanja. Integral inženjering osnovan je 1989. . Prema izvodu iz sudskog registra suvlasnici ove firme bili su Slobodan Stanković i Miloš Crnomarković iz Banjaluke, sa još tri osobe. Crnomarković se kasnije povukao iz posla, a kompaniju do danas vodi Stanković. Firma je prerasla u korporaciju sa sedamnaest članica u regionu, Republici Srpskoj, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, koja kupuje čak i medije u Banjaluci. Na pitanje koliko kompanija posjeduje, Stanković odgovara da više i ne broji. Državni revizor RS Boško Ceko izjavio je, međutim, da Stanković ugovore dobija zahvaljujući vezama sa zvaničnicima RS. „Moje mišljenje je da taj čovjek nema kapacitete”, rekao je Ceko. Zvanično.

Nezvanično, Integral, sa svim kompanijama u regionu, ubraja se u petnaest firmi za koje bosanski mediji tvrde da su pod kontrolom Milorada Dodika i da su sa njim povezane. Tome u prilog ide podatak da je obim ugovorenih poslova Integrala prije dolaska Dodika na mjesto premijera RS, u 2007. godini, bio samo 3,5 miliona. Po dolasku Dodika 1998. poslovi su, iz godine u godinu, rasli tako da je ta brojka deset godina kasnije iznosila nevjerovatnih 110 miliona na godišnjem nivou, da bi prošlu, kriznu godinu, završili sa ugovorenim poslovima u obimu od 75 miliona eura.

Integral inženjering je, pod istim imenom, kćerku kompaniju osnovao u Podgorici 2001. Integral je odmah počeo da dobija velike poslove: rekonstrukcija puta Rožaje – Kula, rehabilitacija puta M2 Mioska – Kolašin, sanacija tunela br. 13 na putu Podgorica – Kolašin, Union most u Podgorici, pasarela Zlatička duga, granični prelazi Debeli brijeg i Šćepan polje, izgradnja sanitarne deponije Lovanja, Osnovna škola Zlatica Podgorica. Vlada Crne Gore upisana je kao jedan od značajnijih poslodavaca Integrala.

Među velike poslove koje je Integral inženjering dobio u Crnoj Gori je i zaobilaznica u Beranama, ili kako piše na sajtu Integrala, Obalska ulica sa mostom preko rijeke Bistrice. Ovaj projekat koji je finansirala vladina Direkcija za saobraćaj, i koji je realizovan tokom 2008. godine, koštao je prema zvaničnim Integralovim podacima 3,8 miliona eura. Sa dodatnim poslovima, upućeniji tvrde, ta brojka se penje i do šest miliona. Zlobnici pričaju da je pola metra uža od projekta i da je premijeru referisano da je namijenjena „samo za mala auta”. Nije zabilježeno da se Đukanović njome provozao.

Ostaće zapisano da je kao prvorangiranog za put Murino – Čakor, na čudne načine Integrala iz igre izbacio trećerangirani konzorcijum Bemaks – Crnagoraput. Slučajno ili ne, to se dogodilo početkom oktobra, u vrijeme kada je Integral blokirao Opštinu Berane.

Da je DPS „navučen” na asfalt i da bez njega ne može, posebno pred izbore, nije novo. To znaju i u Integral inženjeringu i ne strahuju od odmazde. Opština Berane sada za asfaltiranje angažuje Tehnoput iz Podgorice, a Tehnoput kupuje asfalt, đe bi drugo, nego kod Integrala u Donjoj Ržanici. Integral je opet na dobitku. Opština će sve da plati, a asfaltna baza će punom parom i dalje da radi. Čudni su putevi gospodnji. Sada bi se Donjoržaničani pobunili da neko pokuša da je zatvori, jer je u njoj zapošljeno tridesetak mještana, koje baš briga ko im daje pare: Dodik ili neki Stanković. I ekologija je gurnuta u stranu. Važno je da su plate redovne, čim blokiraju beransku Opštinu.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo