Povežite se sa nama

OKO NAS

LJETNJA TURISTIČKA SEZONA U KOLAŠINU: Rekordna posjeta prekopanom gradu

Objavljeno prije

na

Opština je izabrala da krajem jula započne, odavno njavljivanu, rekonstrukciju gradskog centra. Građevinski  radovi u nekoliko ulica i dijelu gradskog  trga blokirali su centar varoši, baš u vrijeme kad je u Kolašinu boravilo najviše turista

 

Ljetnju turističku sezonu u Kolašinu obilježila je odlična posjeta u odnosu na prethodnih nekoliko godina, ali i obimni građevinski radovi koji su paralisali saobraćaj.  U špicu sezone,  kada je popunjenost smještajnih kapaciteta bila skoro  stopostotna, Opština je riješila da krene u realizaciju  obećanja datog prije dvije godine.  Započeta je rekonstrukcija Ulice vojvode Mine  i  dijela glavnog gradskog trga, pa su turiste u centru grada dočekali  bageri i ograde, umjesto  poznate kolašinske kaldrme.  Radovi su blokirali i dio Ulice Buda Tomovića, ali  i ulaz u Centar za kulturu, gdje se, tokom avgusta,  održavala centralna ljetnja kulturna manifestacija Međunarodni festival alternativnog teatra – Korifej.

Apeli organizatora festivala nijesu mogli da zaustave naum lokalne uprave da prekopa  gradski centar.  Brojna publika Korifeja  u salu je stizala sporednim ulazima, a scenografija za nekoliko desetina predstva  dopremana  je uz mnogo muke i problema.  Radovi su zatvorili ulaz i u Zavičajni muzej,  Gradsku biblioteku Ljubo Anđelić, suvenirnicu, ali i  onemugućili prilaz trgovinskim i ugostiteljskim objektima.

Tokom cijelog ljeta, još nekoliko ulica u užem centru grada povremeno ili potpuno su zatvorene za saobraćaj i pješake. Riječ je u saobraćajnicama u kojima niču privatni  hoteli ili stambene zgrade. Zbog izvođenja građevinskih radova na jednom  stambenom  objektu,  više puta sedmično – po  osam  i više sati,  zaustavljan  je saobraćaj i u jednosmjernoj Ulici  palih partizanki. Takođe, iz istih razloga, pješaci i vozila,  s vreman na vrijeme, i dalje  ne mogu ni ulicom 29. decembra. Zbog gradnje privatnog hotela, tokom avgusta, ukupno 13 dana, djelimično je zatvarana Ulica junaka Mojkovačke bitke. Ta saobraćajnica, kojom se sa magistrale,  ispod Bablje grede, ulazi u grad,  bila je zatvrana  od 16 do 18 sati svakog  ponedjeljka, srijede  i petka.

Prema zvaničnim najavama,  dijelom centra grada  do kraja septembra neće moći ni vozila ni pješaci. Prema dosadašnjoj dinamici radova, jasno je da će taj posao trajati mnogo duže.

Uz izvinjenje  turistima i sugrađanima,  iz nedležnog sekreterijata  početak radova  krajem jula obrazložili su „klimatskim uslovima  i nemogućnosti gradnje u zimskom i kišnom periodu“. Takođe i „složenom procedurom   izrade tehničke i tenderske  dokumetacije“.  Sekretarka Ljiljana Rakočević izjavila je kako se „radovima moglo pristupiti jedino u ovom periodu“.

Vlasnici apartmana i manjih hotela u Kolašinu nezvanično kažu da su imali velike neprijatnosti da gostima objasne zbog čega  je gradski centar blokiran. „Uz uvažavanje namjere da se konačno sredi centar grada, ne mogu ni sebi ni svojim gostima objasniti zbog čega se radovi izvode u avgustu. Ne razumijem, s jedne strane trud Turističke organizacije da se sezona što bolje pripremi, a onda da se bageri dovezu usred sezone. Jasno je da se to ne može ni zimi raditi, ali postojali su proljećni mjeseci kada se, s manje posljedica,  mogao realizovati taj projekat“, kaže jedan vlasnik aprtmana u centru grada.

Podaci  nadležnih za turizam u Kolašinu  govore da se, obimni građevinski radovi  ipak nijesu odrazili na posjetu Kolašinu, tokom jula i avgusta.  „Tokom jula popunjenost  hotelskih kapaciteta u gradu je iznosila približno 80 odsto. U prvoj polovini avgusta  popunjenost kako hotelskog tako i privatnog smještaja (soba i apartmana za izdavanje) iznosila je i do 100 odsto.   Najveći broj noćenja ostvarili su gosti iz Crne Gore.  Četvrtinu  onih koji su ljetovali u Kolašinu činili su strani turisti,  a najbrojniji su gosti iz Izraela kao i zemalja regiona“, kaže za Monitor  direktor lokalne Turistčke organizacije (TO ) Aleksandar Vlahović.

On ne komentariše građevinske poduhvate u špicu sezone, ali  tvrdi da je „veliki nedostatak za turističku ponudu grada zatvoren  Hotel Four Points by Sheraton. Taj objakat, kaže  Vlahović,  koji nije otvaran od početka pandemije ranijih godina,  generisao je značajan broj noćenja.

U TO  Kolašin nemaju velikih očekivanja od postsezone. „Prema informacijama koje dobijemo od hotelijera,  postoje najave za septembar, ali će sve zavisiti od  aktuelnih mjera i epidemiološke situacije.  Definitivno je da se teško može očekivati neki veći broj gostiju u postsezoni u našem gradu. Na primjer, prije pojave korona virusa,  najveći broj dolazaka i noćenja tokom ljetnje sezone, ali i u pred i post sezoni,  ostvarivali su gosti iz Zapadne Evrope, zatim Izraela i Kine. Na njih sada ne možemo računati“, objašnjava Vlahović, iako će septembar u Kolašinu biti pun događaja aktraktivnih za ljubitelje aktivnog odmora (Bjelasica ultra trail, Sinjajevski biciklistički maraton…).

Posjetom su zadovoljni i u  državnim Ski-centrima Kolašin 1600. Intenzivnoj ljetnjoj turističkoj ponudi na tom skijalištu umnogome je doprinijelo što je nekoliko manifestacija, ranije održavanih na gradskom trgu, bilo izmješteno na planinu. Ipak, broj posjetilaca tom ski-centru tokom jula i avgusta još nije saopšten.

Pored izuzetnog truda da se kolašinsko turističko ljeto obogati vanpansionskom ponudom i organizacijom sportskih, kulturnih i zabavnih događaja  i dalje je teško nadomjestiti Tango kamp. Ta manifestacija koja je  dovodila tangerose iz nekoliko desetina zemalja  svijeta, već dvije godine ne održava se u Kolašinu. Posljedice su višestruke, a u Opštini još nijesu našli način da  u grad vrate ljubitelje argentinskog  plese.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo