Povežite se sa nama

Izdvojeno

LJETNJA TURISTIČKA SEZONA: Trendovi koji obećavaju

Objavljeno prije

na

Da turizam na sjeveru nije vezan samo za zimu i skijanje pokazuje i ova sazona. Kako u već prepoznatim turističkim centrima – Kolašinu i Žabljaku, tako i u, doskora, turistima manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle

 

Ovogodišnja ljetnja turistička sezona na sjeveroistoku Crne Gore i planinskim turističkim destinacijama u ovom dijelu drževe, ako bi se nastavili dosadašnji trendovi, mogla bi biti rekordna po broju stranih turista. To je jedinstvena ocjena turističkih poslenika iz nekoliko gradova u ovom regionu –  Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Petnjice i Rožaja.

Istovjetne ocjene dosadašnje ljetnje turističke sezone Monitor je dobio i iz turističkih organizacija Kolašina i Žabljaka.

Direktor TO Berane Ivan Radević ističe da su svi turistički kapaciteti na planinama dobrim dijelom popunjeni stranim turistima. Najviše je Poljaka, Francuza, Njemaca, Bugara i Izraelaca. „To su ljudi koje ćete rijetko vidjeti u gradu. Njih to ne zanima, oni nisu ovdje zbog betona, već zbog takozvanog aktivnog odmora i netaknute prirode. Zato su i puni kapaciteti eko katuna i svih seoskih domaćinstava registrovanih za bavljenje turizmom na području beranske opštine“, kaže Radević.

Zadovoljna početkom i dosadašnjim tokom ljetnje sezone je i njegova koleginica na čelu Turističke organizacije Plav Samira Canović. Ona ističe da Plav sa svojom atraktivnom okolinom privlači sve više stranih turista. „Nismo očekivali takvu posjećenost. Valjda su ljudi poslije dvije godine koje je obilježila korona i zatvorenost, željni netaknute prirode i planinskog vazduha. Po prvi put ove godine uočljivo je mijenjanje strukture gostiju, i vidljivo je da to više nijesu samo planinari. Sve je atraktivniji takozvani ribolovački turizam, na svakom koraku su bajkeri. Sve u svemu, svuda je vidljivo prisustvo turista“, kaže Canović. Među strancima, navodi, najviše je Holanđana, Engleza, Francuza.

„Mi imamo tu atraktivnu planinarsku stazu Vrhovi Balkana. Ona obuhvata tri države, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, i duga je 192 kilometra. Dosta je njih koji posjećuju i Hridsko jezero, tako da su turistička domaćinstva i eko naselja na putu do tog jezera puna“, priča Canović.

Kada se radi o domaćim turistima, ona kaže da se nagli porast gostiju u Plavu dogodio poslije otvaranja graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka i puta kroz Albaniju, krajem ljeta prošle godine, koji je ovu opštinu približio Podgorici na svega sedamdeset kilometara. „Već prošle godine su se osjetili benefiti tog puta, a ove godine prisustvo automobila iz Podgorice i južnih, primorskih gradova, uočljivo je svakog dana, a posebno vikendom. Mnogo je više domaćih turista iz južnih i centralnih djelova Crne Gore, koji žele da upoznaju ovaj kraj i sve ljepote Plavskog jezera i Nacionalnog parka Prokletije.“

Njen kolega iz Gusinja Irfan Radončić ističe da ih je, zbog nepovoljnih globalnih geopolitičkih prilika, iznenadio ovako dobar početak sezone. „Mislim da smo  uhvatili korak i da možemo reći da će ova sezona, ako se ovakvi trendovi nastave, prevazići onu iz 2019. godine. Ovdje je najviše turista iz zapadne Evrope i Izraela“, kaže Radončić. I direktor TO Gusinje ističe da su domaći turisti, od kada je otvoren put od Podgorice do Gusinja, svakodnevno prisutni u tom dijelu Crne Gore.

Dosadašnjim tokom turističke sezone zadovoljan je i direktor Turističke organizacije Andrijevica Branko Đukić. Ipak, on ukazuje na problem neprijavljivanja i neevidentiranja turista. „To je generalno problem u svim gradovima na sjeveru. Mi zbog toga ne možemo imati preciznu sliku, ali po onome što možemo vidjeti na Komovima i drugim turističkim lokacijama, sezona je više nego dobra. Zbog neprijavljivanja i neplaćanja turističke takse, neće turističke organizacije imati finansijsku korist, ali ako je dobro lokalnom stanovništvu i ugostiteljskim radnicima, i mi kao turistički poslenici bićemo zadovoljni“, kaže Đukić.

Đukić očekuje veći i značajniji broj gostiju u avgustu, za kada su planirane neke međunarodne manifestacije, kao što je paraglajding miting. „Očekujemo da ta manifestacija, koja će trajati četiri dana, okupi veliki broj paraglajderista. Mi imamo veliki broj uzletišta, kako se to kaže, za svaki vjetar. Potrebna nam je veća pomoć resornog ministarstva, pa da ovu sezonu iznesemo do kraja dobro, kako je i započela“, ističe Đukić.

I u lokalnim turističkim organizacijam u Petnjici i Rožajama optimistični su po pitanju uspjeha ljetnje turističke sezone. U tim opštinama je evidentno manji broj takozvanih turističkih domaćinstava, što je, inače, već postao trend u drugim opštinama sjeveroistoka države. Prisustvo turista i u ovim gradovima, kako kažu turistički radnici, vidljivo je „golim okom“.

Kao najprepoznatije planinske turističke destinacije u državi, Kolašin i Žabljak, za sada su vrlo dobro popunjeni, a takav trend, prema najavama ugostitelja i hotelijera, očekuje se do kraja ljeta. Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže da je u tom gradu veliki broj domaćih, ali i stranih turista, najviše iz Izraela, Francuske, Belgije i Njemačke. „Mi smo sa Žabljakom prepoznati po dobrim i zimskim i ljetnjim sezonama. Tako je i ove godine, poslije dvije godine korone. Dosadašnjim trendom možemo biti zadovoljni. Otvaranje auto-puta nije dovelo do povećanja broja noćenja, već do snažnog uzleta takozvanog izletničkog turizma. Mi smo se, kao turistička organizacija, sa druge strane potrudili da u saradnji sa resornim ministarstvima i ovdašnjim Centrom za kulturu, pripremimo niz manifestacija, kako bi ljeto u Kolašinu učinili atraktivnijim za sve goste. Prema najavama hotelijera, očekivanja su da se ovako nastavi do kraja sezone“, kazao je Vlahović.

Zadovoljna je i direktorica žabljačke TO Vanja Krgović Šarović, koja ističe da je ova godina, kada se radi o evidenciji privatnog smještaja, u odnosu na 2019, do sada bolja za 17 odsto. „To ne mora da znači da je više gostiju, već da je smanjena siva ekonomija, odnosno da domaćini prijavljuju goste. Ali po svemu što vidimo do sada, ovo bi mogla biti jako dobra ljetnja sezona“, kazala je Krgović Šarović.

Prema njenim riječima, sezona na Žabljaku je počela s prvomajskim praznicima, i od tada traje u kontinuitetu. „Već možemo reći da nam se vraćaju stara tržišta, a to je uglavnom Zapadna Evropa. Na prvom mjestu po broju gostiju su Njemci, zatim, Holanđani, Francuzi i Poljaci. Izraelci su na prvom mjestu po takozvanom izletničkom turizmu, odnosno jednodnevnim posjetama“, kazala je direktorica TO Žabljak. Ona objašnjava da bi, statistički, na prvom mjestu bili gosti iz Srbije, ali da se u tom slučaju radi o Žabljačanima koji žive u toj državi, a imaju kuće i vikednice na Žabljaku, gdje provode ljetnji odmor.

Da sjever definitivno nije samo asocijacija za zimu i skijanje, već, ništa manje, i za ljetnji turizam, planinarenje, posjete prirodnim ljepotama i atraktivnim vrhovima planina, jezerima i planinskim rijekama, kojih ovaj dio Crne Gore ima u izobilju, pokazuje i ova godina. Kako u takozvanim sjevernim turističkim prijestonicama, Kolašinu i Žabljaku, tako i u do sada manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle.

Za državu, koja je ljeti uglavnom fokusirana na primorje, to bi morao biti signal da sjever ima neizmjerne turističke potencijale koji bi mogli da se još bolje iskoriste.

          Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

BUDŽETSKE I DRUGE IGRE: Privremeno, do daljnjeg

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je parlament, kao što sada izgleda, otišao na raspust onda ćemo u novu godinu ući uz privremeno budžetsko finansiranje. Redovni rashodi poput penzija, plata, socijalnih davanja i stalnih troškova budžetskih jedinica ne bi trebalo da se dovode u pitanje. Obećane povišice su neizvjesne. Ili nemoguće do usvajanja planiranog budžeta

 

 

Kako sada stvari stoje, Crna Gora će u 2025. godinu ući bez usvojenog Zakona o budžetu.

Formalno: zbog najavljene odlučnosti opozicije da spriječi rad parlamenta, sve dok se vladajuća većina predvođena premijerom „ne urazumi“ i povuče odluku o prestanku mandata sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović. Ustavni puč, kako kažu. Suštinski, vlast i opozicija i na ovaj način žele sebi dati na značaju u očima javnosti. Da je drugačije, već bi našli način da se dogovore ili, iz perspektive većine, spriječe opoziciju da provodi, aktuelnim jezikom ovdašnje politike, parlamentarni puč.

A možda i neće, pošto je i poslanicima u parlamentu ostalo nejasno da li je predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio, ili samo prekinuo, sjednicu na kojoj je trebalo glasati o predloženom budžetu.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša tvrdi da je dogovor većine bio da sjednica, nakon njihovog protesta, prekine tako što će se dati pauza. „Ipak, vođa većine (Andrija Mandić – prim. Monitora) je odlučio da je zaključi što implicira da budžet neće biti usvojen. Međutim, ako vođa odluči može da zakaže sjednicu i narednih dana“.

Što bi rekli, može da bude ali ne mora da znači. Razmotrimo,  mogućnost da će država do daljnjeg funkcionisati po modelu privremenog finansiranja. Njega smo prvi put isprobali u prvom kvartalu 2021., nakon što Vlada Zdravka Krivokapića zbog kasnog formiranja i potrebe da ovlada materijom nakon decenijske vladavine DPS, nije pripremila prijedlog zakona o budžetu u propisanom roku (15. novembar). A onda nijesu baš ni žurili sa tim poslom.  Sada znamo da to znači da će budžetski potrošači svakog mjeseca dobijati „do 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini“. Što i jeste i nije problem.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

CRNA GORA I NJENI SUSJEDI NA KRAJU 2024. GODINE: Uzor i podrška ili noga za spoticanje 

Objavljeno prije

na

Objavio:

AktueLni  protesti studenata, poljoprivrednika i intelektualaca u Beogradu šalju sliku da postoji i druga Srbija koja je okrenuta budućnosti. Rasplet u Srbiji će biti od strateškog značaja za Crnu Goru i njenu budućnost

 

 

Ove godine Crna Gora se konačno može pohvaliti da je napravila, kako se žargonski kaže, korak od jedne milje. Krajem juna je Evropska komisija (uz neophodnu saglasnost svih članica EU) dala prelazne ocjene za IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) što prevedeno znači da je kao kandidat ispunila privremena mjerila u poglavljima 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda sloboda i bezbjednost.

Nakon IBAR-a je krenula druga faza – dobijena su završna mjerila za konačno zatvaranje poglavlja, na šta Crna Gora čeka, ili se pravila da čeka (pod režimom Đukanovićevog DPS-a), još od 2012. godine. Iako je Vlada Milojka Spajića imala ambiciozni plan zatvoriti čak 10 pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, ipak je Evropska komisija (EK) ocijenila da su moguća samo četiri. U završnici je Hrvatska  blokirala zatvaranje jednog poglavlja (31 – vanjska, sigurnosna i odbrambena politika).

Premijer Andrej Plenković je rekao da je to njegova vlada “dala do znanja i partnerima unutar EU i Crnoj Gori”. Razlozi su brojni po hrvatskom premijeru, a “osobito događaji koji su se dogodili ovog ljeta“.   Tu se prvenstveno cilja na politikantsku Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju je donijela  skupštinska većina na inicijativu srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, preko bloka stranaka (NSD-DNP-SNP), pod kontrolom njegovih službi. Oni su uslovili dalju podršku Vladi Milojka Spajića usvajanjem te rezolucije. Njen formalni inicijator  je bio predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo