Da turizam na sjeveru nije vezan samo za zimu i skijanje pokazuje i ova sazona. Kako u već prepoznatim turističkim centrima – Kolašinu i Žabljaku, tako i u, doskora, turistima manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle

Ovogodišnja ljetnja turistička sezona na sjeveroistoku Crne Gore i planinskim turističkim destinacijama u ovom dijelu drževe, ako bi se nastavili dosadašnji trendovi, mogla bi biti rekordna po broju stranih turista. To je jedinstvena ocjena turističkih poslenika iz nekoliko gradova u ovom regionu –  Berana, Andrijevice, Plava, Gusinja, Petnjice i Rožaja.

Istovjetne ocjene dosadašnje ljetnje turističke sezone Monitor je dobio i iz turističkih organizacija Kolašina i Žabljaka.

Direktor TO Berane Ivan Radević ističe da su svi turistički kapaciteti na planinama dobrim dijelom popunjeni stranim turistima. Najviše je Poljaka, Francuza, Njemaca, Bugara i Izraelaca. „To su ljudi koje ćete rijetko vidjeti u gradu. Njih to ne zanima, oni nisu ovdje zbog betona, već zbog takozvanog aktivnog odmora i netaknute prirode. Zato su i puni kapaciteti eko katuna i svih seoskih domaćinstava registrovanih za bavljenje turizmom na području beranske opštine“, kaže Radević.

Zadovoljna početkom i dosadašnjim tokom ljetnje sezone je i njegova koleginica na čelu Turističke organizacije Plav Samira Canović. Ona ističe da Plav sa svojom atraktivnom okolinom privlači sve više stranih turista. „Nismo očekivali takvu posjećenost. Valjda su ljudi poslije dvije godine koje je obilježila korona i zatvorenost, željni netaknute prirode i planinskog vazduha. Po prvi put ove godine uočljivo je mijenjanje strukture gostiju, i vidljivo je da to više nijesu samo planinari. Sve je atraktivniji takozvani ribolovački turizam, na svakom koraku su bajkeri. Sve u svemu, svuda je vidljivo prisustvo turista“, kaže Canović. Među strancima, navodi, najviše je Holanđana, Engleza, Francuza.

„Mi imamo tu atraktivnu planinarsku stazu Vrhovi Balkana. Ona obuhvata tri države, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, i duga je 192 kilometra. Dosta je njih koji posjećuju i Hridsko jezero, tako da su turistička domaćinstva i eko naselja na putu do tog jezera puna“, priča Canović.

Kada se radi o domaćim turistima, ona kaže da se nagli porast gostiju u Plavu dogodio poslije otvaranja graničnog prelaza Cijevna Zatrijebačka i puta kroz Albaniju, krajem ljeta prošle godine, koji je ovu opštinu približio Podgorici na svega sedamdeset kilometara. „Već prošle godine su se osjetili benefiti tog puta, a ove godine prisustvo automobila iz Podgorice i južnih, primorskih gradova, uočljivo je svakog dana, a posebno vikendom. Mnogo je više domaćih turista iz južnih i centralnih djelova Crne Gore, koji žele da upoznaju ovaj kraj i sve ljepote Plavskog jezera i Nacionalnog parka Prokletije.“

Njen kolega iz Gusinja Irfan Radončić ističe da ih je, zbog nepovoljnih globalnih geopolitičkih prilika, iznenadio ovako dobar početak sezone. „Mislim da smo  uhvatili korak i da možemo reći da će ova sezona, ako se ovakvi trendovi nastave, prevazići onu iz 2019. godine. Ovdje je najviše turista iz zapadne Evrope i Izraela“, kaže Radončić. I direktor TO Gusinje ističe da su domaći turisti, od kada je otvoren put od Podgorice do Gusinja, svakodnevno prisutni u tom dijelu Crne Gore.

Dosadašnjim tokom turističke sezone zadovoljan je i direktor Turističke organizacije Andrijevica Branko Đukić. Ipak, on ukazuje na problem neprijavljivanja i neevidentiranja turista. „To je generalno problem u svim gradovima na sjeveru. Mi zbog toga ne možemo imati preciznu sliku, ali po onome što možemo vidjeti na Komovima i drugim turističkim lokacijama, sezona je više nego dobra. Zbog neprijavljivanja i neplaćanja turističke takse, neće turističke organizacije imati finansijsku korist, ali ako je dobro lokalnom stanovništvu i ugostiteljskim radnicima, i mi kao turistički poslenici bićemo zadovoljni“, kaže Đukić.

Đukić očekuje veći i značajniji broj gostiju u avgustu, za kada su planirane neke međunarodne manifestacije, kao što je paraglajding miting. „Očekujemo da ta manifestacija, koja će trajati četiri dana, okupi veliki broj paraglajderista. Mi imamo veliki broj uzletišta, kako se to kaže, za svaki vjetar. Potrebna nam je veća pomoć resornog ministarstva, pa da ovu sezonu iznesemo do kraja dobro, kako je i započela“, ističe Đukić.

I u lokalnim turističkim organizacijam u Petnjici i Rožajama optimistični su po pitanju uspjeha ljetnje turističke sezone. U tim opštinama je evidentno manji broj takozvanih turističkih domaćinstava, što je, inače, već postao trend u drugim opštinama sjeveroistoka države. Prisustvo turista i u ovim gradovima, kako kažu turistički radnici, vidljivo je „golim okom“.

Kao najprepoznatije planinske turističke destinacije u državi, Kolašin i Žabljak, za sada su vrlo dobro popunjeni, a takav trend, prema najavama ugostitelja i hotelijera, očekuje se do kraja ljeta. Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže da je u tom gradu veliki broj domaćih, ali i stranih turista, najviše iz Izraela, Francuske, Belgije i Njemačke. „Mi smo sa Žabljakom prepoznati po dobrim i zimskim i ljetnjim sezonama. Tako je i ove godine, poslije dvije godine korone. Dosadašnjim trendom možemo biti zadovoljni. Otvaranje auto-puta nije dovelo do povećanja broja noćenja, već do snažnog uzleta takozvanog izletničkog turizma. Mi smo se, kao turistička organizacija, sa druge strane potrudili da u saradnji sa resornim ministarstvima i ovdašnjim Centrom za kulturu, pripremimo niz manifestacija, kako bi ljeto u Kolašinu učinili atraktivnijim za sve goste. Prema najavama hotelijera, očekivanja su da se ovako nastavi do kraja sezone“, kazao je Vlahović.

Zadovoljna je i direktorica žabljačke TO Vanja Krgović Šarović, koja ističe da je ova godina, kada se radi o evidenciji privatnog smještaja, u odnosu na 2019, do sada bolja za 17 odsto. „To ne mora da znači da je više gostiju, već da je smanjena siva ekonomija, odnosno da domaćini prijavljuju goste. Ali po svemu što vidimo do sada, ovo bi mogla biti jako dobra ljetnja sezona“, kazala je Krgović Šarović.

Prema njenim riječima, sezona na Žabljaku je počela s prvomajskim praznicima, i od tada traje u kontinuitetu. „Već možemo reći da nam se vraćaju stara tržišta, a to je uglavnom Zapadna Evropa. Na prvom mjestu po broju gostiju su Njemci, zatim, Holanđani, Francuzi i Poljaci. Izraelci su na prvom mjestu po takozvanom izletničkom turizmu, odnosno jednodnevnim posjetama“, kazala je direktorica TO Žabljak. Ona objašnjava da bi, statistički, na prvom mjestu bili gosti iz Srbije, ali da se u tom slučaju radi o Žabljačanima koji žive u toj državi, a imaju kuće i vikednice na Žabljaku, gdje provode ljetnji odmor.

Da sjever definitivno nije samo asocijacija za zimu i skijanje, već, ništa manje, i za ljetnji turizam, planinarenje, posjete prirodnim ljepotama i atraktivnim vrhovima planina, jezerima i planinskim rijekama, kojih ovaj dio Crne Gore ima u izobilju, pokazuje i ova godina. Kako u takozvanim sjevernim turističkim prijestonicama, Kolašinu i Žabljaku, tako i u do sada manje poznatom sjeveroistočnom regionu Prokletija, Komova i Hajle.

Za državu, koja je ljeti uglavnom fokusirana na primorje, to bi morao biti signal da sjever ima neizmjerne turističke potencijale koji bi mogli da se još bolje iskoriste.

          Tufik SOFTIĆ