Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ljepote potopa

Objavljeno prije

na

Zagovornici izgradnje hidroelektrana na Morači u protekloj godini pucali su iz svog raspoloživog oružja. U plan za izgradnju HE utkali su puno bajkovitih elemenata, poput onih o otvaranju mnogobrojnih radnih mjesta, turističkih kompleksa koji će nići na obalama akumulacionih jezera, jahtama i skuterima koji će premrežiti vještačka jezera, turistima koji će, zasićeni prirodnim ljepotama pohrliti da vide betonske brane. Bilo je tu i puno priča o Crnoj Gori kao energetskoj izvoznoj sili na Balkanu, pa građanima Crne Gore koji će, napokon, prestati da misle o struji jer će je imati na dohvat ruke.

PRIČINE PRIČE: No, idila nije dugo trajala dugo. Nadležni su, ipak, priznali da će građani struju plaćati po tržišnim uslovima, a prvobitni plan je pod pritiskom javnosti vraćen na popravni a nakon toga je nastavljena ujdurma s koncesionim aktom i ugovorom. I dalje se u Vladi uporno zalažu da proguraju brane. Ne mašu više s onako raznobojnom lepezom argumenata kao na početku 2010. godine ali tu su, da s vremena na vrijeme, puste malo (dez)informacija o tome kuda ide tok priče. I pokažu – na čiju vodenicu će voda nagrnuti.

Građani se, sve su prilike, neće ovajditi. Na dobitku će, sasvim izvjesno, biti Italijani. I njihovi partneri u Crnoj Gori. Tender koji je najavljivan kao bitka renomiranih firmi za posao vijeka u Crnoj Gori pretvorio se u pravi fijasko. Nakon odustajanja Kineza – spisak se sveo na naše prekomorske susjede.

Ako ikada bude zaključen posao sa stranim partnerima, crvenu vrpcu neće sjeći oni koji su je najavljivali. Dva ministra, u čijem su djelokrugu rada bili planovi za HE, ispraznili su svoje fioke u Vladinim kabinetima. Ministar ekonomije Branko Vujović i ministar urbanizma i zaštite životne sredine Branimir Gvozdenović odlaze s pozornice. Makar ove Vladine.

ZAPAŽENE ULOGE: I jedan i drugi su imali zapažene uloge u pokušaju zamagljivanja činjenica oko HE na Morači. Vujović je načinio čitav niz prekršaja u informisanju javnosti. Upitan da li će građani, ako se izgrade HE imati jeftiniju struju ponovio je ono što smo već svi znali – da ćemo od 2015. biti dio otvorenog tržišta i sami birati gdje ćemo je i po kojim uslovima kupovati. Analizu ekonomskih efekata gradnje HE na Morači, koju su radili Vladini činovnici, nazvali su aktom nezavisnih eksperata a do danas ne postoji jasna analiza koja bi građanima pokazala šta dobijaju a šta gube gradnjom HE na Morači. Vujović je, i pored toga, ponavljao da će Crna Gora smanjiti energetski deficit, iako je izvjesno da ta struja ne bi bila naša već italijanska.

A građani, opet, nijesu mogli da vjeruju kada je počeo priču o mogućem prevođenju voda Tare u Moraču, iako je kanjon Tare pod zaštitom UNESCO-a i skupštinske deklaracije.

Za razliku od njega, Gvozdenović je, kako je odmicalo vrijeme i nizali se promašaji, pokazao da ne želi da ga javnost doživljava kao tvrdokornog pobornika HE. Pa je, nakon javne rasprave obznanio da „plan ide na popravni”, zahvaljivao se nevladinom sektoru na saradnji, pokušavao da spusti loptu kad je njegov kolega Vujović ustvrdio da priča o Tari nije zaključena. Kada propagandna mašinerija, koju je Vlada aktivirala u čitavom procesu za nemali novac, nije uspjela da isprodukuje opšte oduševljenje građana branama i strujom za Italijane – Gvozdenović je postao uzdržaniji u najavljivanju blagodeti koje potop donosi Morači.

KRUPNI IGRAČI: Vujović je sam tražio povlačenje iz Vlade, Gvozdenović nije. Ali je zato najavljeno njegovo ponovno učešće u rukovodećoj strukturi Elektroprivrede koja je, zajedno s italijanskom A2A za Vladu najpoželjniji partner za izgradnju HE. Taj transfer ne bi bio po zakonu jer funkcioner ne može, u periodu od jedne godine, „da zastupa pravno ili fizičko lice pred organom vlasti u kojem je vršio javnu funkciju u predmetu u kojem je kao javni funkcioner učestvovao u donošenju odluke”. Tako makar piše u članu 13 Zakona o sprječavanju konflikta interesa.

No, otvoreno je pitanje kako će ovaj proces biti nastavljen. Tender za koncesionara otvoren je do 15. aprila. Dok se nove karte ne otvore i nova Vlada ne pokaže kako će ih i za čiji račun miješati, ne treba zaboraviti da su u igri krupni igrači. Podsjetimo – rođeni brat bivšeg premijera Mila Đukanovića crta kuda će ići kabl za izvoz struje u Italiju. Republički zavod za urbanizam i projektovanje, čiji je vlasnik Aco Đukanović, u konzorcijumu s hrvatskim firmama, uključen je u posao izrade prostornog plana za koridor dalekovoda od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl između Crne Gore i Italije.

Upravo je bivši premijer Đukanović s italijanskim premijerom Silviom Berluskonijem dogovorio kabl. Sada brat dogovor treba da pretoči u djelo. A još je otvoreno i pitanje – kojim će se biznisom zabaviti Milo Đukanović nakon odlaska s premijerske funkcije.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo