Crna Gora je prva u regionu i među prvima u Evropi po količini oružja u posjedu građana. Na jedan komad legalnog dolazi isto toliko nelegalnog naoružanja. Rigorozne kontrole za dobijanje i kasnije kontrole vlasnika nema, pa se očekuje da će nove izmjene Zakona o oružju bar donekle uvesti red
Da kuća bez oružja nije pravi dom i dalje važi u Crnoj Gori. Podaci o broju legalnog i procjene o nelegalnom naoružanju u posjedu građana su zastrašujuće.
U legalnom posjedu građana je 100.317 komada vatrenog oružja, za koje dozvole ima 67.545 vlasnika, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova. Od ukupnog broja oružnih listova, fizičkim licima za bavljenje lovom i sportskim streljaštvom izdato je isprava za 40.639 komada oružja, a za 26.914 vlasnika.
Istraživanje međunarodne agencije Small Arms Survey sa sjedištem u Ženevi iz 2018. pokazalo je, da na svakih 100 stanovnika Crne Gore dolazi prosječno 40 komada lakog naoružanja. Njihove procjene su bile da u Crnoj Gori ima ukupno 245.000 komada oružja. Od tog broja preko 140.000 je nelegalno.
Procjene govore da je Crna Gora prva u regionu i među prvima u Evropi po količini oružja u posjedu građana.
Dio ukradenog naoružanja iz kasarni i magacina nakon ratova devedesetih nikad nije vraćen. Dugo je Crna Gora bila jedna od ruta za krujumčarenje ovog oružja. Nakon stravičnog terorističkog napada u Parizu 2015, u kojem je ubijeno 130 ljudi, ispostavilo se da su korišteni kalašnjikovi bivše JNA. Nagađanja da su ukradeni u Crnoj Gori kasnije nijesu potvrđena.
Iz Ministarstva odbrane Monitoru nijesu odgovorili na pitanja da li je ikada utvrđeno koliko je naoružanja posljednjih tri decenije nestalo iz kasarni i vojnih magacina, te koliko je takvog naoružanja otpisano.
Vlade su od 2015. do 2018. sprovodile kampanju Poštuj život, vrati oružje sa ciljem da građani bez pravnih posljedica predaju oružje koje se nelegalno nalazi u njihovom posjedu. U toj akciji državi je dobrovoljno vraćeno 1.920 komada vatrenog oružja, 262 minsko-eksplozivna sredstva, kao i oko 34.000 komada metaka različitih kalibara.
Prema podacima Uprave policije, u posljednja tri mjeseca ove godine, policija je od građana oduzela 94 komada vatrenog oružja, od čega je 29 komada bilo u ilegalnom posjedu.
Prema Krivičnom zakoniku, kazna za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija je od tri mjeseca do osam godina zatvora.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. septembra ili na www.novinarnica.net