Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE DIPLOME U ZDRAVSTVU: Tužilaštvu trebale dvije godine da počne ispitivanje prijava

Objavljeno prije

na

Alternativa je aprila 2022. Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela prijavu protiv 53 medicinara iz Pljevalja. Tužilaštvo je tek sada počelo sa ispitivanjima. Iz Alternative najavljuju nove krivične prijave.  Nije samo zdravstvo  preplavljeno lažnim diplomama. Procjene govore da ih je u javnom sektoru preko 20.000. Pored zdravstva, najčešće su u policiji i prosvjeti

 

Nakon skoro dvije godine tužilaštvo je počelo da ispituje medicinare u Pljevljima koji se sumnjiče da su zasnovali radni odnos na osnovu kupljenih diploma.

Iz Udruženja Aternativa kazali su da su saznali da je određeni broj zaposlenih u Opštoj bolnici i Domu zdravlja u Pljevljima pozvan na saslušanje. Ovo udruženje je početkom aprila 2022. Specijalnom državnom tužilaštvu podnijelo prijavu protiv 53 medicinara – 35 zaposlenih u pljevaljskoj Opštoj bolnici i Domu zdravlja, protiv 11 zaposlenih u Domu starih Pljevlja  i  šestoro zaposlenih JPU Eko bajka. Krivična prijava podnesena je zbog sumnje da su zaposleni počinili više krivičnih djela :  falsifikovanje javne isprave – nabavka lažne diplome, nesavjesno pružanje medicinske pomoći, nadriljekarstvo i davanje mita.

Iz Alternative se nadaju da će tužilaštvo konačno odraditi svoj dio posla kako treba i da će u narednom koraku svi ti ljudi krivično odgovarati. Zarija Pavićević iz Alternative za Monitor kaže da problem nije samo u Pljevljima: ,,Ozbiljne probleme te prirode imamo u Opštoj bolnici Bar, u  Nikšiću, Budvi, Beranama. Lažnih diploma ima i u KCCG koji će u narednom periodu biti fokus djelovanja”

Pavićević  otkriva da su spremili prijave za još 18 osoba iz Opšte bolnice u Pljevljima. Radi se o srednjem medicinskom kadru. Za sada u njihovim prijavama nema ljekara: ,,Kad  su ljekari u pitanju  imamo slučajeva gdje oni  rade bez specijalizacija, subspecijalizacija.  Ipak, smatramo da  ti ljekari raspolažu pristojnim znanjem, te da te finese mogu proći manje bolno u odnosu na kadar sa totalno kupljenim diplomama. Nismo imali slučaj koji bi mogli čvrsto da potkrijepimo dokazima za trgovinu diploma ljekara. Za sada se sve svelo na sumnje koje nisu rezultirale potvrdom”, navodi Pavićević.

Prema Alternativinim istraživanjima najviše lažnih diploma u  crnogorskom zdravstvu su iz Tutina. Monitor je već pisao o tome da su pojedine medicinske sestre diplomirale i prije nego što je tamošnja privatna Medicinska srednja škola počela sa radom. Srednja škola Tutin sa radom je zvanično počela krajem avgusta 2016.   Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, nakon vanrednog inspekcijskog nadzora, u julu 2019. zabranilo je rad ove škole.

Otkriveno je da su jednom broju medicinskih radnika diplome izdate u junu 2016. godine, dva mjeseca prije zvaničnog početka rada škole, a većina diploma izdata na dan početka rada škole – 25.8.2016.  Žurba. Štancovane diplome iz ove škole prvo su otkrili poslodavci u Njemačkoj pa su stopirali zapošljavanje medicinara iz Srbije sa ispravama iz Tutina. Ministarstvo prosvjete Crne Gore je za tri godine, koliko je tutinska škola radila, nostrifikovalo preko 100  njihovih diploma medicinskog smjera.

Na Alternativinom spisku su sumnjive i diplome koje su stečene u srednjim školama – Hipokrat, Dositej Obradović, Isidora, Sveti Sava, Perfect

Nije samo zdravstvo  preplavljeno lažnim diplomama. Procjene govore da ih je u javnom sektoru preko 20.000. Pored zdravstva, najčešće su u policiji i prosvjeti. Iz Alternative napominju da lažne diplome u bezbjednosnom sektoru najčešće potiču iz Travnika, Brčkog, Banja Luke, Širokog Brijega, kao i sa fakulteta Univerziteta Union Nikola TeslaKonstantin Veliki  Niš, Sremski Karlovci…

U prosvjeti su pod lupom diplome iz Kragujevaca, Prištine, Kosovske Mitrovice, Novog Sada, Blaca, Zvečana, Peći, kao i pojedinih privatnih fakulteta u Beogradu.

Pavićević ističe da su što se tiče lažnih diploma veoma ozbiljni problemi i u najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori – Kliničkom centru Crne Gore. ,,Raspolažemo sa podatkom da su organizovano autobusima njih 130-150 išli na jednodnevni izlet ka Tutinu i Novom Pazaru u cilju krivotvorenja obrazovnih isprava”, tvrdi Pavićević.

On ističe da su u  Sindikalnoj organizaciji KCCG nedavno ustvrdili da će stati u zaštitu svojih kolega sa lažnim diplomama. ,,Smatramo da je krajnje zabrinjavajuća izjava u kojoj sindikat daje podršku svojim članovima sa sumnjivim diplomama da nastave da liječe građane i direktno, dugoročno ugrožavaju zdravlje i dovode često i do smrtnih ishoda prouzrokovanih neznanjem. Vjerujemo da bi se u nekim uređenijim sistemima ovo kategorisalo kao saučesništvo u izvršavanju zločina nad nacijom. KCCG ima uz diplome mnoge velike probleme, i želim da vjerujem da će ministar zdravlja Vojislav Šimun uz podršku Alternativa Crna Gora uspjeti da se izbori sa tim  nedaćama, i vrati vjeru ljudima u ekstremno poljuljani medicinski sistem”.

Jedan od do sada najžešćih udara desio se krajem prošle godine kada je otkriveno da je pomoćnica direktora Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljana Pavličić 12 godina radila i napredovala u poslu  sa lažnom diplomom. Njen slučaj posvjedočio je o haosu i nekoordinaciji između državnih službi. Niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima nije znao  ili nije htio da zna da je ona početkom 2014. od strane Osnovnog suda u Podgorici proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Dosadašnje istrage kupljenih diploma bile su kratkog daha. Tokom referendumske 2006. godine  u Elektroprivredi je provjeravano 2.000 diploma. Ispostavilo se da je svaka deseta falsifikat. Ranije je u Kombinatu aluminijuma utvrđeno da lažne diplome ima oko 200 zaposlenih. Pored regionalnih, falsifikovane diplome su tada kupovane u Pljevljima i na Cetinju. Po potrebi, kada je trebalo smanjiti brojno stanje, falsifikovane diplome su otkrivane u vojsci i policiji.

Bilo je  iskoraka sa otkrivanjem lažnih diploma. Kada se 2016. godine  u Opštini Bijelo Polje počelo sa provjerom diploma, jedan zaposleni je priznao da je radio sa falsifikovanom diplomom. Osuđen je uslovno na šest mjeseci zatvora. Godinu ranije mediji su pisali da je činovnik ove opštine zahvaljujući lažnoj diplomi postao namještenik za vođenje biračkog spiska.

U novembru prošle godine Osnovni sud u Podgorici kaznio je N.M. uslovno uz 30 eura sudskih troškova. Presuda je donijeta nakon što je Osnovno tužilaštvo sklopilo sporazum o priznanju krivice sa N.M., koji je priznao da je imao lažnu diplomu profesora fizičkog vaspitanja.

Za ovo djelo Zakonom o krivičnom postupku zaprijećena kazna do tri godine zatvora: ,,Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine”.

Nakon sve češćih afera sa javnim diplomama iz MUP-a su saopštili da vrše provjeru diploma svojih službenika. Spektakularnih rezultata još nema.

Znatno prilježnije je Ministarstvo prosvjete koje svako malo podnosi krivičnu prijavu protiv nekog od osumnjičenih za kupovinu znanja. Iz Ministarstva prosvjete su upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv osoba za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne.  Nijedan slučaj nije procesuiran.

Prema ranijim podacima Studentskog parlamenta, samo u posljednjih deset godina u Crnu Goru je stiglo 20.000 diploma sa fakulteta iz regiona. Na  crnogorskim fakultetima, za deceniju,  izdato je  oko 30.000 diploma.

Iz  Ministarstva prosvjete odavno upozoravaju da su potrebne izmjene zakona, te da je po sadašnjem, nostrifikacija diploma iz inostranstva formalnost. Njihovi podaci pokazuju da više od 51 odsto inostranih diploma dolazi iz nerenomiranih privatnih obrazovnih institucija.

Pavićević najavljuje da su izmjene postojećih zakona pri kraju, te da će se formirati Vladin tim koji će se pozabaviti ovim problemom. ,,U ime Alternativa Crna Gora imao sam sastanak sa ministarkom prosvjete Anđelom Jakšić-  Stojanović. Na tom sastanku oboje smo predložili smjernice i planove u daljoj borbi protiv ove nemani. Vjerujem da će ministarka uz našu i pomoć ostalih ministarstava uspjeti sve da realizuje i da skupa iznesemo do kraja ovaj gorući problem društva”.

Još samo da bude političke volje da se stvari istjeraju na čistac. ,,Zato imamo ministre i predsjednike opština bez fakultetskog obrazovanja, ljude na pozicijama koji ne umiju ni napisani im tekst da pročitaju kako treba, zato su nam bordovi direktora i upravni odbori puni dojučerašnjih šofera, ljudi iz obezbjeđenja, kafe kuvarica, konduktera… Javna uprava je postala prepuna uhljebljenih bahatih neznalica. Nije ovo od juče, radio je to i bivši DPS režim, ali sa mnogo više stila, senzitivnije, neupadljivije… Ovo sada je postalo brutalno, bestidno i ogoljeno do kraja”, kazala je Branka Bošnjak, univerzitetska profesorica i političarka, u nedavnom intervjuu za Monitor.

I Zarija Pavićević smatra da je politička volja uvijek najveća prepreka. ,,Ne postoji politički subjekt da u svojim visoko pozicioniranim redovima nema članova sa kupljenom diplomom. Ovo je jedan dugoročan posao,  uz lažne diplome treba mijenjati i svijest ljudi. Znamo da će ovo biti Sizifov posao. Spremni smo da istrajemo. Imamo i podršku određenih ambasada kao i inostranih partnera iskreno zabrinutih zbog ovoga što nam se dešava. “

Vrijeme je da se i mi zabrinemo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo