Povežite se sa nama

Izdvojeno

LAŽNE DIPLOME: Duga tradicija falsifikovanja znanja

Objavljeno prije

na

Iz organizacije Alternativa su najavili da su osnovnom državnom tužilaštvu predati dokazi o falsifikovanim diplomama protiv 54 medicinara u Pljevljima

 

U bolnicama nam kao medicinske sestre rade frizerke i kozmetičarke, a prave medicinske sestre čekaju posao na birou, slikovito je situaciju sa lažnim diplomama u zdravstvu dočarao Vesko Pejak iz pokreta Alternativa.

Iz ove organizacije su najavili da su osnovnom državnom tužilaštvu predati dokazi o falsifikovanim diplomama protiv 54 medicinara u Pljevljima.

„Tužilaštvo će imati najbitniji dio posla i, koliko smo upućeni, krenuli su već u prikupljanje dokaza po našoj prijavi za medicinsko osoblje Opšte bolnice Pljevlja, JU Eko Bajka Pljevlja i Dom starih, takođe iz Pljevalja. Na udaru će biti medicinski, prosvjetni radnici, kao i policijski službenici“, najavio je koordinator Alternative Zarija Pavićević.

Alternativa je u saradnji sa ministarstvima prosvjete i unutrašnjih poslova od početka godine radila na projektu otkrivanja sumnjivih diploma iz regiona. Do sada su spremili dokaze i krivične prijave za još 300 osoba, zapošljenih u zdravstvu, obrazovanju i policiji.

Koliko je stanje katastrofalno govore nezvanične procjene da je oko 40 odsto zapošljenih u javnoj upavi kupilo diplome. „Smatramo da ih je više od 35.000 samo u javnom sektoru, prema našim nezvaničnim istraživanjima. Fokus nam je na javnom sektoru jer te ljude plaćaju građani. Većina tih diploma dolazi sa iste adrese, u pitanju su Sokolac, Tutin, Novi Sad, Beograd, Kosovska Mitrovica“, naveli su iz Alternative.

Objasnili su da posjeduju diplome džavnih službenika koji su u roku od jedne godine uspjeli da završe četiri. Tvrde da imaju diplomu  inženjera građevinarstva koju je stekao za manje od tri godine, te osoba koje su za tri mjeseca završile četiri godine srednje škole. Postoji i diploma IT vunderkinda koji je postao diplomirani informatičar za godinu. Navode i slučaj medicinske sestre u bolnici u Pljevljima, koja je srednju školu završila u Tutinu, u ustanovi koja je otvorena nakon sticanja njene „diplome“. Zaključuju da postoji desetine osoba koje su obavljale funkcije direktora u javnim preduzećima, a prijavljivali se sa diplomama koje su donosili godinu kasnije.

Priča o kupljenim diplomama odavno traje i nikada do sada nije imala ozbiljniji epilog u smislu kažnjavanja onih koji su kupili znanje i dobili sigurne državne poslove.

Ovaj broj objašnjavaju podatkom da crnogorski fakulteti za deset godina izdaju oko 30.000 diploma, a da na svaku validnu imamo i po jednu lažnu obrazovnu ispravu.

Prema podacima Studentskog parlamenta, samo u posljednjih deset godina u Crnu Goru je stiglo 20.000 diploma sa fakulteta iz regiona, dok je na crnogorskim fakultetima, za deceniju,  izdato oko 30.000 diploma.

U Ministarstvu prosvjete smatraju da su potrebne izmjene zakona, te da je po sadašnjem, nostrifikacija diploma iz inostranstva formalnost. Njihovi podaci pokazuju da više od 51 odsto inostranih diploma dolazi iz nerenomiranih privatnih obrazovnih institucija.

O kakvim se institucijama radi govori podatak da je privatna ustanova u Tutinu otvorena 25. avgusta 2016. a da je jedan broj lica završio srednje obrazovanje za medicinsku sestru ili tehničara 25. juna iste godine. Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima u februaru ove godine formiralo je predmet povodom informacije o sumnjivim diplomama medicinskih radnika Opšte bolnice u toj opštini.

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije, nakon vanrednog inspekcijskog nadzora, u julu 2019. zabranilo je rad Srednje škole „Tutin“. Štancovane diplome iz ove škole prvo su otkrili poslodavci u Njemačkoj pa su stopirali zapošljavanje medicinara iz Srbije sa ispravama iz Tutina. Ministarstvo prosvjete Crne Gore je za tri godine, koliko je tutinska škola radila, nostrifikovalo 102 diplome medicinskog smjera iz ove institucije.

Tokom ove godine iz dva ministarstva najavili su provjeru sumnjivih diploma. U martu je tadašnji državni sekretar u MUP-u Zoran Miljanić kazao da je određeni broj obrazovnih isprava sporan sa više aspekata.
Miljanić je najavio provjeru diploma, posebno sa privatnih fakulteta iz zemalja regiona – Fakultet Sokolac, Istočno Sarajevo, Fakultet Union,  Nikola Tesla Beograd, Čačak,  Novi Pazar,  Blace… Kazao je da je veliki broj policijcskih službenika završio fakultete na takvim ustanovama – u Sokocu 96, Nikola Tesla u Beogradu preko 50…

„Dao sam nalog da sve zdravstvene ustanove dostave podatke o srednjem i višem medicinskom kadru koji se prekvalifikovao i koji je stekao diplome u državama regiona“, najavio je u maju ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Što je bilo sa ovim provjerama još se ne zna, ali ni ranije nijesu zadirale baš duboko. Epilog 10 krivičnih prijava protiv lica koja su pokušala da nostrifikuju falsifikovanu diplomu nekog stranog fakulteta koje su podnijete za vrijeme mandata Damira Šehovića još se ne zna. Šehović je za svog mandata obećavao izmjene Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, kojim bi se postrožila kontrola izdavanja obrazovnih isprava iz regiona.

Dok je bio ministar prosvjete, 2015, Predrag Bošković se sastajao sa kolegama iz Srbije, Republike Srpske i Kosova i dogovarao strategiju suzbijanja kupovine diploma. „Zbog nedostatka saradnje su se i iskristalisali problemi da pojedini univerziteti u svim državama bivše Jugoslavije štancuju diplome bez kvaliteta znanja. To je veliki trošak za državu, jer je neznanje najveća cijena koju ona može da plati“, besjedio je Bošković i sve je ostalo na tim izjavama.

Crna Gora ima dugu tradiciju falsifikovanja diploma i znanja. Samo je izgleda sada to uzelo toliko maha pa se o problemu manje i priča.

Tokom referendumske 2006. u Elektroprivredi je provjeravano 2.000 diploma, ispostavilo se da je svaka deseta falsifikat. Ranije je u Kombinatu aluminijuma utvrđeno da lažne diplome ima oko 200 zaposlenih. Pored regionalnih, falsifikovane diplome su tada kupovane u Pljevljima i na Cetinju. Po potrebi, kada je trebalo smanjiti brojno stanje, falsifikovane diplome su otkrivane u vojsci i policiji.

Bilo je i iskoraka sa otkrivanjem lažnih diploma. Kada se 2016. u Opštini Bijelo Polje počelo sa provjerom diploma, jedan zaposleni je priznao da je radio sa falsifikovanom diplomom. Osuđen je uslovno na šest mjeseci zatvora. Godinu ranije mediji su pisali da je činovnik ove opštine zahvaljujući lažnoj diplomi postao namještenik za vođenje biračkog spiska.

„Jednom riječju, falsifikuje se sve i svašta – vozačke i saobraćajne dozvole, putne isprave, diplome o završenom srednjem, višem i visokom obrazovanju, ugovori, dokumentacija koja prati robu u prevozu…“, nabrajao je 2006. predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Zahit Camić objašnjavajući da se čak 25 odsto od ukupno primljenih predmeta odnosi na krivična djela falsifikovanja isprava.

Bez obzira na „tradiciju“, iz Alternative najavljuju nove prijave za lažno predstavljanje, protiv: bivšeg gradonačelnika Budve Marka Bata Carevića, gradonačelnika Tuzi Nika Gjeloshaja, predsjednik borda direktora Rudnika Uglja Pljevlja Dušana Janjuševića, visokog policijskog inspektora Dušana Bakovića, visokog policijskog inspektora u penziji Dragana Stevanovića, predsjednika Sindikata Uprave policije Mladena Šuškavčevića.

„Mi u državi na birou rada imamo oko 15.000 visokoškolaca koji ne mogu da se zaposle, a plašim se da su nam institucije pune kadrova koji imaju samo papir sa nekim zvanjem, a u suštini nemaju ni zvanje, ni znanje“, istakao je Pavićević.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

VLADA ZVALA AMBASADORE NA RAPORT I INSTRUKCIJE: (Ne)sluh za vanjsku politiku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s crnogorskim ambasadorima, od Ukrajine  preko Evrope do SAD.  Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa EU

 

 

Vlada Crne Gore je preko Ministarstva vanjskih poslova (MVP) i ministra Ervina Ibrahimovića krajem februara pozvala maltene sve ambasadore u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da hitno dođu na konsultacije. Početak konsultacija je određen za 6. mart. Mnogi su se tada uplašili reprize opoziva od 15. novembra 2024., kada je Vlada smijenila tri ambasadora.

Prema informacijama Monitora, premijer Milojko Spajić je imao nekoliko odvojenih sastanaka s ambasadorima od Ukrajine (Borjanka Simićević) preko Evrope do SAD-a (Jovan Mirković). Ispostavilo se da je strah ambasadora bio neopravdan. Premijer je, prema nekoliko neformalnih izvora u Vladi, izložio novu političku realnost nakon dolaska Donalda Trampa na čelo SAD-a i odnosima sa Evropskom Unijom (EU), te odnosima između ključnih evropskih zemalja. Spajić je dao upute ambasadorima da nastave nedvosmileno podržavati EU i članstvo Crne Gore u tom bloku. Istovremeno je tražio da se uzdrže od kritike prema SAD-u i novoj administraciji i da se ne upuštaju u bilo kakve komentare trenutnih razmimoilaženja između SAD-a i evropskih saveznika.

Odmjereni stav Crne Gore se ubrzo vidio 11. marta na sastanku najviših evropskih vojnih zvaničnika u Parizu, gdje se razgovaralo o modalitetima podrške Ukrajini nakon američke najave obustave vojne pomoći. Na sastanak nije pozvana Amerika jer su Evropljani željeli pokazati da sami mogu biti veliki dio sigurnosnog okvira u slučaju primirja između Ukrajine i Rusije. Nakon što je agencija AP javila da su Crna Gora i Hrvatska jedine evropske članice NATO-a koje nisu odgovorile na poziv za sastanak u Parizu, savjetnik premijera za bezbjednost i odbranu Todor Goranović je za Radio Slobodna Evropa (RFE) potvrdio učešće Crne Gore na sastanku. Ipak, poslat je samo zamjenik vojnog predstavnika pri NATO komandi u Briselu jer je „načelnik Generalštaba Zoran Lazarević …u službenoj posjeti Bugarskoj“.

Diplomatske (ne)aktivnosti s druge strane Atlantika sadašnjeg ambasadora Mirkovića kod nekih funkcionera vladajuće koalicije izazivaju nezadovoljstvo i čak otvorenu ljutnju. Jedan od povoda je bio sastanak s američkim zvaničnicima sredinom februara u Vašingtonu kada je ambasador navodno izjavio da bi gubitak vlasti Aleksandra Vučića vjerovatno oslabio neke od njegovih crnogorskih marioneta. Detalje razgovora nije bilo moguće nezavisno potvrditi. Iako nije direktno pomenuo bivši Demokratski front (DF), izvještaj(i) ambasade ka Podgorici je naljutio koalicione partnere koji su se prepoznali u pomenutoj kvalifikaciji. To je navodno pogoršalo tinjajući antagonizam između djelova srpskog bloka i premijerovog Pokreta Evropa sad (PES). Jedan funkcioner DF-a je komentarisao da je to dovoljan razlog za opoziv jer su i oni podržali takvo kadrovsko rješenje u Vašingtonu.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

CRNA GORA I EVROPSKE OBAVEZE: Prestiže li nas Albanija  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Formalno, Crna Gora je u prednosti u odnosu na Albaniju. No, očigledna je sve snažnija podrška Brisela Albaniji, koju je komesarka Marta Kos nazvala i mogućom sljedećom članicom EU.  Ima još signala da je Crna Gora dobila ozbiljnu konkurenciju: Evropski parlament je umjesto u Podgorici otvorio kancelariju u Tirani, a Albanija nas je preduhitrila i u korišćenju sredstava iz programa Plana rasta

 

 

Nakon što je sredinom marta stigla vijest da Evropski parlament (EP) otvara kancelariju u Tirani umjesto u Podgorici, kod kuće je stidljivo aktuelizovana priča o tome gubi li Crna Gora titulu lidera u regionu. O tome za sada govore samo opozicija i civilni sektor, dok Vlada ćuti.

Iz EP su saopštili da je otvaranje kancelarije u Tirani dio strateškog plana o proširenju EU i da će Albanija  biti „ključna kontakt tačka“ sa Zapadnim Balkanom. „ Odluka o konkretnom gradu i mjestu uslijedila je nakon tehničke procjene dostupnosti.  Ali, naravno, status odgovarajuće zemlje kandidata za članstvo u EU je takođe imao pozitivan impuls”, saopštio je  izvjestilac Evropskog parlamenta za Albaniju Andreas Šider.

Crnogorske vlasti najavljivale su da bi Podgorica mogla biti izabrana za kancelariju EP na Zapadnom Balkanu, a incijativu je formalizovao predsjednik Jakov Milatović u decembru 2024. Iako se činilo da je stvar gotova, na kraju je izabrana Tirana.  Kao jedno od obrazloženja odluke,  evropski zvaničnici ističu bolju saobraćajnu povezanost Tirane. Ipak, očito je da Brisel polagano mijenja i retoriku o tome koja bi balkanska zemlja mogla biti 28. članica EU.

“Nastavi li ovako, Albanija bi do 2027. mogla postati sledeća članica EU”, saopštila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, tokom posjete Albaniji sredinom mjeseca. “Albanija je napravila izuzetan progres. Naravno, ostaje još dosta posla i dublje reforme su neophodne. Svakako, nastavi li ovim tempom, onda je sigurno da bi sve moglo biti završeno do 2027. godine i krenuti naprijed što je brže moguće. Želim da čestitam albanskim građanima na dostignućima do sada, a uz nastavak takve posvećenosti i tempa, nadam se kako EU više ne bi imala 27 članica već 28, sa Albanijom koja bi nam se pridružila”, saopštila je ona.

Ta ocjena Marte Kos, podstakla je u  Crnoj Gori i razgovor na temu gubi li Crna Gora status lidera u regionu.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DALIBORKA ULJAREVIĆ, CENTAR ZA GRAĐANSKO OBRAZOVANJE: Nerazminirano polje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora više tapka u mjestu nego što ide naprijed, uprkos “guranju” iz Brisela. Pogrešne je lekcije vlast izvukla iz poklonjenog IBAR-a

 

 

MONITOR: Vlast i opozicija su dugo usaglašavali pitanja za Venecijansku komisiju. Zašto?

ULJAREVIĆ: Činjenica da dio vlasti i opozicije, koji su potpisali sporazum, nijesu mogli lako doći do jednog usaglašenog pitanja za Venecijansku komisiju već su poslata dva – od svake strane po jedno – indikacija je suštinskog nepovjerenja među tim političkim akterima. To naglašava i da je jedan formalni dokument, koji je trebalo da bude neki vid mosta ka uspostavljanju institucionalnog dijaloga između vlasti i opozicije, na krhkim osnovama.

MONITOR: Hoće li VK pomoći da se prevaziđe politička kriza?

ULJAREVIĆ: Venecijanska komisija nema čarobni štapić. Njena uloga je savjetodavna, zasnovana na pravu i principima demokratije. Može pomoći u tehničkom i pravnom smislu, ali neće riješiti suštinske probleme naše političke krize, čiji je samo jedan izraz bio slučaj penzionisanja sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović.

Imaćemo pravni i politički test – da li su akteri spremni da poštuju preuzete obaveze, posebno partije vladajuće većine ukoliko to mišljenje ne bude u okvirima odluke koju su oni donijeli. Ma kako se to u konačnici riješilo, ostaje nam nerazminirano političko polje, po kojem akteri hodaju, a svaka nova “mina” koja se (ne)namjerno aktivira produbljuje krizu.

MONITOR: Kako vidite  političku situaciju u kojoj su nam potrebne strane adrese da  arbitriraju o  pitanjima od  javnog interesa?

ULJAREVIĆ: To je simptom nerazvijene političke kulture, slabih institucija i skromnih formata političkih struktura na našoj političkoj sceni, a demokratska zrelost se mjeri i sposobnošću institucionalnog i samostalnog rješavanja sporova.Nije to od juče, dug je put ka demokratskoj konsolidaciji, ali je važno da se ide naprijed, bez skretanja u slijepe ulice ili vraćanja unazad, što je naša svakodnevnica.

Uvijek treba apostrofirati odgovornost vlasti, a ona je sve otuđenija od građana i građanki. Nalazi naših istraživanja, konkretno posljednji CG puls, zajednički poduhvat CGO-a i Instituta Damar, ukazuju da 56.5 posto građanstva cijeni da je ova Vlada okrenuta partijskim interesima, a 60.7 posto da su ministri više predani ličnoj promociji nego poslu. Kada se sa tim upare podaci o (ne)povjerenju u institucije ili o percepciji pravca kretanja države jasno se prepoznaje da unutrašnji mehanizmi ne funkcionišu i da je država na autopilotu – bez jasnog smjera i vizije za budućnost.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo